Rješenje je, kako navodi, da za početak Crna Gora treba da zabrani prodaju uglja za grijanje i omogući građanima da po povoljnim cijenama koriste energente koji manje zagađuju okolinu.
„Zbog povećanja cijene drveta i zbog njegove sve teže dostupnosti građani se sve češće opredjeljuju za ugalj sto je dodatno pogoršalo kvalitet vazduha u Podgorici. Potreban nam je potpuno drugačiji pristup načinu života, načinu grijanja, prevoza i proizvodnje električne energije. Tako ćemo imati i čist vazduh ali i preduslov za veće plate. Zapravo nama je potreban preokret“, navodi Iković.
Prema njegovim riječima, ključni izvori električne energije treba da budu solarne i vjetroelektrane, a hidroenergija treba biti podrška sigurnom sistemu snabdijevanja.
„U Crnoj Gori godišnje oko 1.000 građana izgubi život zbog zagađenog vazduha. Prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu u Crnoj Gori je u toku 2020. godine usljed zagađenog vazduha preminulo 920 osoba“, ističe on.
Građanin Pljevalja, dodaje, udiše najmanje svaki drugi dan zagađeni vazduh.
„Svaka peta smrt u Pljevljima sepripisuje zagađenju vazduha, svaka osma u Nikšiću i svaka sedamnaesta u Podgorici. Da podsjetimo, zbog preuranjene smrti usljed zagađenja vazduha Crna Gora ima godišnje troškove oko milijardu eura, a na Islandu manje od 100 miliona eura – preko 10 puta manje“, kaže Iković.
Strateška dokumenta iz oblasti zdravstva su, kaže, predvidjela da će zdravstveni sistem biti jednako dustupan svimai da ćemo postati zdravo društvo, ali sistem je postao još više nepristupačan što dodatno otežava liječenje ljudi zbog zagađenog vazduha.
„Dakle, za dramatičnu situaciju je potrebno oštro rješenje koje na prvom koraku može djelovati da je teško sprovoditi, ali uz nešto više napora nadležnih ono ne samo da može biti realno, već može postati model kako se problemi rješavaju, a ne od njih da se pravi populistička predstava dodvoravanja biračima“, zaključuje Iković.
