Vlasti ove južnoameričke države suočavaju se sa sve težim posljedicama zemljotresa - humanitarnom krizom, pljačkama, zaustavljenom privredom. U najteže pogođenom velikom gadu, Konsepsionu, uveden je policijski čas, ali to ljude ne sprječava da obijaju prodavnice, jer nemaju hranu i vodu.
Broj žrtava zemljotresa, i cunamija koji je uslijedio, do sada je nadmašio broj od 700 žrtava.
„Govorimo o tragediji koja je, prema našim procjenama, jedna od najvećih u svjetskoj istoriji, i najveća katastrofa u Čileu u poslednjih 50 godina. Još nije moguće procijeniti stvarne razmjere katastrofe“, rekla je predsjednica države Mišel Bašelet, koja se nalazi na na kraju svog mandata.
Procjenjuje se da materijalna šteta od ove prirodne katastrofe Čile može da košta i do 40 milijardi dolara, što je oko 15 odsto ukupnog domaćeg bruto proizvoda zemlje. Zato se vlasti trude da što prije pokrenu proizvodnju u rudnicima bakra i drugih ruda, da ne bi prestao izvoz i zaustavio sve.
