Član Sudskog savjeta i nekadašnji sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković ocijenio je da jepotpuno prirodno da političari pridaju veliki značaj IBAR-u.
"Prirodno je da političari sa ovim prave sebi reklamu", rekao je Iličkovićna panelu „Za društvo jednakih šansi i po mjeri zakona“.
On je naveo da je problem pitanje primjene usvojenih zakona, kao i činjenica da su građani s pravom izgubili povjerenje u institucije.
Iličković je podsjetio da je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u kućnom pritvoru. “Savjeta Agencije nema više od godinu, trenutno je raspisan drugi javni oglas za izbor članova Savjeta", naveo je on i dodao da ne može da shvati da neko ne može da procijeni i predloži ko bi mogao da bude izabran u Savjet Agencije.
On je ukazao da je centralno pitanje ima li svijesti o evropskim vrijednostima i da li ljudi u Crnoj Gori istinski žele da baštine evropske vrijednosti. „Ili ćemo da podijelimo Crnu Goru time da li treba da bude dan sjećanja na žrtve Srebrenice ili ne. Tu leži problem“, kazao je Iličković.
Kako je kazao, Crnoj Gori nedostaje 59 sudija, a protiv četvorice sudija se vode postupci.
„Najgora situacija je u osnovnim sudovima, mislim da od 146 nedostaje oko 39 sudija. Raspisan je konkurs za sudije Osnovnog suda sjeverne regije, prijavilo se sedam kandidata od kojih je troje odustalo, a bira se deset sudija - to tako izgleda“, objasnio je Iličković.
On je naveo da je pitanje šta političke elite žele u društvu. „One moraju donijeti odluku da li hoće sudstvo ili vlast nad sudstvom“, dodao je Iličković.
Predsjednik skupštinskog Odbora za borbu protiv korupcije Jevto Eraković rekao je da je ministar koji je bio najodgovorniji za usvajanje IBAR zakona u ovom trenutku „na stubu srama Vlade i neko ko je targetiran kao nepoželjna osoba u Vladi“.
„Donošenje ovih zakona apsoulutno nije poštovalo riječ struke, govorim konkretno o ASK-u, jer preporuke koje su profesionalci koji rade u Agenciji dostavili za izmjene zakona nijesu usvojene“, naveo je Eraković.
On je istakao da, ukoliko institucije ne funkcionišu, nije moguće ostvariti ni inkluzivnost. “A ukoliko ne postoji politička volja da se dođe do toga, nikako”, dodao je Eraković.
On smatra da je u Crnoj Gori na djelu urušavanje svih institucija, uz ocjenu da je to, prije svega, nečiji cilj i plan, nego samo neznanje.
„U Crnoj Gori danas mogu da se krše Ustav i zakoni. Mislim da treba strukturno promijeniti pristup borbi protiv korupcije“, kazao je Eraković.
On je naglasio da je veoma važna primjena zakonskih rješenja, navodeći da je ovo što je urađeno bilo važno statistički da bi se došlo do IBAR-a.„Potrebna je dominantno politička volja da se krene u ozdravljenje institucija i kroz ozdravljenje institucija doći ćemo tek do pravih rješenja“, naveo je Eraković.
On je kazao da je bilo potrebno vrijeme da bi se izgradile institucije, uz ocjenu da je bilo i kadrovskih i sistemskih promašaja, kao i da je potpuno svjestan svih propusta koji su bili prije 2020. godine. „Njih je trebalo eliminisati i krenuti naprijed. Međutim, te negativne prakse su umnogome unaprijeđene i zato dolazimo do jedne situacije u Crnoj Gori gdje je u svakom trenutku moguće kršenje Ustava i zakona, a da nema posljedice za to“, rekao je Eraković.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Aleksandar Bakrač rekao je da Zakon o sprječavanju korupcije nije idealan, ali da ima dovoljno alata i da je pravljen za čovjeka koji će biti pošten, čestit i imati kompetenciju da radi svoj posao.
„Mislim da ovaj zakon daje dovoljno alata kojim ćemo uspjeti da se izborimo sa pošasti“, naglasio je Bakrač.
On je, govoreći o ASK-u, istakao da Agencija treba da predstavlja katalizator sa svu „nečistoću koju vlasti nosi sa sobom“.
Bakrač je, u osvrtu na pitanje uvida u bankovne račune, rekao da će ili mijenjati Zakon o finansijskim institucijama ili će podzakonskim aktom biti ustanovljen modalitet kako se može izvršiti uvid u račune onih osoba koje nijesu dozvolile uvid u svoje finansijske račune.
„Nezamislivo je da neko ko je na čelu ASK-a nije dao saglasnost za uvid u svoje bankarske račune“, dodao je Bakrač.
Istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Dragana Jaćimović kazala je da je propuštena šansa da se izmjenama zakona stvore pretpostavke da se reformiše sistem, pogotovo u dijelu gdje se godinama ukazuje na probleme.
Jaćimović je mišljenja da je Zakon o sprečavanju korupcije loš, ali da je njime zadovoljen minimum od onoga što se od Crne Gore očekuje.
Ona je naglasila je da civilno društvo učestvuje onamo gdje može da doprinese promjenama. "Problem je što nas, nekad, sa druge strane ne čuju", ocijenila je Jaćimović.
Kako je navela, za sve IBAR zakone nije bilo javne rasprave gdje su mogli da sučele argumente i da se tako dođe do najboljih rješenja.
„Nažalost, tih sadržajnih javnih rasprava u prethodnih četiri i po mjeseca nijesmo imali“, pojasnila je Jaćimović.
Tužiteljka iz Srbije Bojana Savović kazala je da je nemoguće da u jednoj uređenoj državi nema nijednog uhapšenog čovjeka iz vlasti, kao što je u Srbiji.
Ona je apostrofirala značaj finansijskih forenzičara, ističući da bez njih neće biti riješeni razni složeni finansijski slučajevi i da je njihovo znanje potrebno tužiocima kako bi bolje razumjeli složene slučajeve iz ove oblasti.
„Bez tog znanja nema efikasne borbe protiv korupcije“, poručila je Savović.
Savović je naglasila da treba raditi na stručnosti i da oni koji su se u pravosuđu zakleli da će biti privrženi vladavini prava treba da rade kako bi društvo bilo bolje.
