Fotografije prikazuju kratere na lunarnoj površini, koji se povećavaju kako se letilica približava Mjesecu. Lander i rover bi trebali da spuste na površinu 23. avgusta, a ako ovaj dio misije bude uspješan, Indija će postati prva zemlja koja je obavila kontrolisano "meko slijetanje" blizu južnog pola.
Takođe, postaće tek četvrta zemlja koja je obavila "meko slijetanje" na Mjesec nakon što su to učinili SAD, nekadašnji SSSR i Kina.
Nakon što je letilica kružila oko Zemlje desetak dana, poslana je u translunarnu orbitu prošlog utorka i uspješno ušla u lunarnu orbitu u subotu. Indijska agencija za istraživanje svemira (ISRO) je saopštila da su sve provjere pokazale da je Chandrayaan-3 u dobrom stanju. Istaknuto je i da je ovo "treći put u nizu da je ISRO uspješno uveo svemirsku letilicu u lunarnu orbitu".
Naučnici kažu da će ova letilica, treća u indijskom programu istraživanja Mjeseca, nastaviti uspjeh prethodnih lunarnih misija. Lansirana je 13 godina nakon što je Indija 2008. godine obavila svoju prvu lunarnu misiju u kojoj je otkriveno prisustvo molekula vode na lunarnoj površini i ustanovljeno da Mjesec ima atmosferu tokom dana.
Chandrayaan-2, koja je takođe sadržavala orbiter, lander i rover, lansirana je u julu 2019. godine, ali bila je samo djelimično uspješna. Orbiter nastavlja da kruži i proučava Mjesec čak i danas, ali lander i rover su uništeni tokom slijetanja.
ISRO je pažljivo analizirao podatke incidenta i obavio simulacije kako bi se ispravile greške uoči misije Chandrayaan-3. Ova letilica je teška 3.900 kg i košta 75 miliona dolara. Lander se naziva VIkram po osnivaču ISRO-a i težak je oko 1.500 kg, a u svom "stomaku" nosi rover Pragyaan težak 26 kg.
Sada će naučnici početi da smanjuju brzinu letilice kako bi je doveli do tačke u kojoj je moguće meko slijetanje Vikrama.
"Planiran je niz manevara u svrhu postepenog smanjenja orbite i pozicioniranja iznad lunarnih polova. Nakon nekih manevara, izvršiće se niz kompleksnih manevara kočenja kako bi se omogućilo meko slijetanje u regiju južnog pola Mjeseca 23. avgusta", saopštio je ISRO.
Kada sleti, rover opremljen sa šest točkova će se kretati oko stijena i kratera na površini Mjeseca i prikupljaće važne podatke koje će zajedno s fotografijama slati na Zemlju na analizu.
Rover nosi instrumente koji će istraživati fizičke karakteristike lunarne površine, atmosferu blizu površine i tektonsku aktivnost.
Južni pol Mjeseca je još uvijek prilično neistražen, a površina koja ostaje u sjeni je mnogo veća u odnosu na onu na sjevernom polu. Naučnici smatraju da postoji mogućnost postojanja vode na lokacijama koje su uvijek u sjeni.
