- Vjerujemo da Evropa mjesečari prema katastrofi nesagledivih razmjera… osjećaj da je ovo beskonačna kriza, da se domino kockice ruše jedna za drugom, mora biti preokrenut", navodi se u izvještaju Instituta za nova ekonomska razmišljanja (Institute for New Economic Thinking - INET), kojeg podržava poznati investitor Džorđž Soroš. Političari moraju riješiti dva odvojena problema - naslijeđene troškove "od početka manjkave konstrukcije" eurozone i ispraviti strukturu samog bloka, poručuju ekonomisti.
Preporučuju, među ostalim, da se dio duga regije proglasi uzajamnim, čemu se Njemačka opire, i da se stvori nadnacionalni financijski regulator, koji bi imao ovlasti nad nacionalnim regulatornim tijelima.
Ekonomisti također pozivaju Evropsku centralnu banku da postane zajmodavac u krajnjoj nuždi državama koje ispunjavaju pbudžetske ciljeve, ili da tu ulogu dodijeli stalnom kriznom fondu regije, Evropskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM), i odobri mu bankarsku licencu.
Evropska centralna banka dosad se snažno protivila objema opcijama, no juče zvaničnik ECB-a Evald Novotni izjavio da ima argumenata za davanje bankarske licence ESM-u kako bi mu se povećali kapaciteti.
Novotnijev komentar shvaćen je kao signal da je kriza eurozone ušla u opasnu novu fazu, s obzirom da je sve vjerovatnije da će Španija morati zatražiti cjelokupan paket međunarodne pomoći, a ne samo za spašavanje banaka, što je već učinila.
Ponovno zabrinjava i Grčka, jer je sve jasnije da neće uspjeti ostvariti ciljeve dogovorene kada su joj odobrena dva paketa međunarodne pomoći, što bi je moglo navesti na napuštanje eurozone.
Iako su evropski čelnici prepoznali potrebu za kolektivnim odgovorom, INET poručuje da se dosad nisu uspjeli dogovoriti oko plana koji bi djelovao uvjerljivo ulagačima na tržištima i odgovorio na javne potrebe. Dogovori evropskih čelnika na dva samita posljednjih mjeseci nisu otišli dovoljno daleko, poručuje INET. (Biznis.ba)
