Omladinski aktivisti iz organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) iz Srbije u svom pismu Frensisu navode da "su kao mladi ljudi zabrinuti za budućnost Srbije i Zapadnog Balkana", te izražavaju njihovu podršku nacrtu Rezolucije Generalne skupštine UN u vezi sa genocidom u Srebrenici".
Takođe su željeli da objasne zašto je ova Rezolucija važna za budućnost njihove zemlje.
Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:
"Ne u naše ime"
Demokratija u našoj zemlji nazaduje u posljednjih nekoliko godina, a mnoge ugledne organizacije je opisuju kao hibridni režim. Mladi ljudi koji se usude kritički progovoriti o vladinoj politici izloženi su kampanjama mržnje i SLAPP-ovima te su na meti javnosti i zvaničnika. Ipak, odlučili smo da ne ćutimo dok nam mirna budućnost, što sigurno zaslužujemo, biva ugrožena. U ime brojnih mladih ljudi u Srbiji i građana koji se duboko boje govoriti zbog klime koja je stvorena u našem društvu, a koja je podsaknuta neodgovornom kampanjom prema rezoluciji o Srebrenici koju vodi najviši srpski državni zvaničnik, smatramo da je naša ljudska dužnost da kažemo: "Ne u naše ime".
Uprkos raširenim dezinformacijama i zloupotrebi rezolucije o genocidu u Srebrenici u srpskoj javnoj sferi, smatramo je ključnim korakom u procesu suočavanja s prošlošću. Priznanje masovnih zločina igra ključnu ulogu u uspostavljanju mehanizama prevencije i trebalo bi se smatrati temeljom za izgradnju bolje budućnosti u postkonfliktnim društvima.
Negiraju utvrđene činjenice
Svjedoci smo upravo suprotnog. Nebrojeno je puta kada državni zvaničnici uporno negiraju pravno utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici, podstičući mržnju i otvarajući rane koje treba liječiti.
Posljednjih pet godina u Srbiji je u toku velika i organizovana akcija oslikavanja zidova, javnih ustanova i zgrada u gotovo svim gradovima s imenom i likom Ratka Mladića. Mladić je bio na čelu Vojske Republike Srpske tokom rata u BiH i osuđen je za zločine protiv čovječnosti u nekoliko opština u BiH, uključujući genocid u i oko Srebrenice. Iako smo obavijestili lokalne vlasti, ništa nije preduzeto da se ti prikazi uklone.
Vlasti su ćutale, a neki od najistaknutijih javnih zvaničnika otvoreno su izjavili da u tome ne vide ništa loše.
Nadalje, želimo istaknuti značajan slučaj pokrenut pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji se tiče genocida u Srebrenici. Presudom ICJ-a iz 2007. Srbija je proglašena odgovornom za kršenje UN-ove konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida jer nije spriječila genocid.
Narodna skupština Srbije usvojila je 2010. deklaraciju o osudi zločina počinjenih u Srebrenici kako su definisani u presudi ICJ-a, ali bez spominjanja pojma genocid. Međutim, srpski zvaničnici i dalje krše ovu deklaraciju.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i domaći sudovi u Bosni i Hercegovini osudili su više od 50 osoba za njihovu ulogu u genocidu u Srebrenici. Ad hoc sudovi UN-a, odnosno ICTY i njegov pravni nasljednik, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT), su u 15 slučajeva utvrdili i dokazali da je u Srebrenici doista počinjen genocid.
Za razliku od međunarodnih tribunala UN-a i domaćih sudova u Bosni i Hercegovini, pred Posebnim odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu nisu vođena suđenja za genocid u Srebrenici. Srbija i dalje krši Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida jer Državno tužilaštvo za ratne zločine ne procesuira ratne zločince i ne podiže optužnice za zločine protiv čovječnosti i genocid u slučaju Srebrenica.
Kultura nekažnjivosti
To nas je dovelo do uvjerenja da u Srbiji postoji kultura nekažnjivosti, što dodatno potkrepljuju brojni izvještaji međunarodnih i domaćih institucija, a posebno je istaknuto u izvještaju komesarke Savjeta Evrope za ljudska prava Dunje Mijatović za 2023. godinu.
Štaviše, najviši državni zvaničnici Srbije kontinuirano veličaju osuđene ratne zločince koji su osuđeni za masovna kršenja ljudskih prava. Ovi činovi ugrožavaju mirovni proces u regionu, ne ostavljajući prostora za iskren i odgovoran politički dijalog o prošlosti. Skoro tri decenije nakon genocida u Srebrenici, oni koji su proglašeni odgovornima za ovaj zločin javno su od najviših državnih predstavnika prikazani kao heroji.
Osim toga, nema pokušaja srbijanske vlade da dostojanstveno oda počast žrtvama genocida u Srbiji. Srpski pravni okvir ne dopušta podizanje spomenika žrtvama genocida u Srebrenici i zvanične komemoracije ili druge radnje memorijalizacije koje bi odale počast žrtvama.
Takođe, komemoracije koje svake godine organizuju lokalne nevladine organizacije u Srbiji, a koje su posvećene žrtvama i porodicama preživjelih genocida, često su meta napada ekstremističkih grupa i pod prijetnjom policijskih zabrana. YIHR od 2005. godine aktivno poziva vlasti u Srbiji da 11. jul proglase Danom sjećanja na Srebrenicu.
Zato mi, kao mladi iz Srbije, tražimo promjene u tom pogledu, a Rezolucija Generalne skupštine UN-a jedno je pozitivno sredstvo ka tome.
Svaki dan u proteklih mjesec dana svjedoci smo upornih pokušaja da se ono što se dogodilo u Srebrenici negira kao čin genocida i blokira usvajanje Rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a, prikazujući Rezoluciju kao nešto užasno za srpski narod. Najviši srpski državni zvaničnici i institucije predvode te pokušaje.
S druge strane, grupa najuglednijih nevladinih organizacija iz Srbije, među kojima je i YIHR, oglasila se saopštenjem u kojem podržava donošenje Rezolucije Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici. Ipak, te se organizacije suočavaju s brojnim uvredama, pa čak i prijetnjama javnosti. To jasno pokazuje da narativi o negiranju genocida, koje održavaju državni zvaničnici, oblikuju javno mnijenje; krajnje je vrijeme da se stane na kraj kulturi negiranja koja regiju drži zarobljenom u prošlosti.
Veličanje ratnih zločinaca
Vjerujemo da je Rezolucija Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici važna jer neće samo dovesti do priznanja žrtava i odavanja poštovanja prema njima, već će biti korisna i za srpsko društvo jer će poslužiti kao dobra polazna tačka za društveni dijalog o odgovornosti Republike Srbije za genocid, kao i za osiguranje dostojanstvenog mjesta žrtvama u javnoj sferi.
Predsjedniče, pozivamo Vašu Ekselenciju da ne dopusti negiranje pravno utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici i zloupotrebu žrtava u političke svrhe na predmetnom zasijedanju Generalne skupštine UN-a na kojem će tema biti Rezolucija o genocidu u Srebrenici.
Nadamo se da će usvojeni tekst Rezolucije pokrenuti prijeko potreban dijalog u našem društvu i stvoriti ambijent u kojem će žrtve genocida naći mjesto poštovanja i dostojanstva u javnom diskursu Srbije. YIHR čvrsto stoji uz Rezoluciju kao jamstvo mira. Molimo Vas, gospodine predsjedniče, primite izraze našeg dubokog poštovanja.
