Organizacije civilnog društva i građanski aktivisti i aktivistkinje danas su Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u Skupštini Crne Gore uputile dopunjeni spisak potpisnika inicijative protiv uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem – ukupno 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista/kinja stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori, navodi se u saopštenju koje je medijima proslijedila Akcija za ljuska prava (HRA).
“Ovim povodom podsjećamo da se organizacije civilnog društva koje su stale iza ove inicijative oštro protive uvođenju vjeronauke u javne vaspitno-obrazovne ustanove, smatrajući takav prijedlog suprotnim temeljnim ustavnim vrijednostima građanske, sekularne države Crne Gore, kao i najboljim interesima djece i mladih”, kazali su u saopštenju.
Obrazovni sistem, poručuju, mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja zasnovanog na nauci, umjesto podjela zasnovanih na dogmatskoj vjerskoj osnovi.
“Vjerska nastava je zabranjena članom 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a pokušaji da se ona ukine predstavljaju ozbiljno ugrožavanje sekularnog karaktera države. U crnogorskom obrazovnom sistemu postoji predmet Istorija religije, koji učenicima omogućava da uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, i dodatno naglasila podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene”, dodaju u saopštenju.
Poručuju da posebno zabrinjava činjenica da je Skupština Crne Gore peticiji za uvođenje vjeronauke dala status prioriteta, iako je prikupljanje potpisa za tu inicijativu i dalje u toku, sve do 10. maja 2025. godine.
“Ovo predstavlja presedan i nepoštovanje principa ravnopravnog tretmana svih građanskih inicijativa, budući da su ranije peticije sa dovoljnim brojem potpisa čekale mjesece na razmatranje – ili nikada nisu ušle u skupštinsku proceduru. Pozivamo Skupštinu Crne Gore da postupi odgovorno i u skladu sa Ustavom, zakonima i najboljim interesima djece i mladih. Državne škole ne smiju postati prostor za vjerske podjele – obrazovanje mora ostati zasnovano na nauci i kritičkom razmišljanju, kao i vrijednostima zajedničkog života u građanskom društvu”, zaključuju.