Na dokumentu se nalaze potpisi 38 poslanika Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrata, Bošnjačke stranke, Albanske koalicije "Jednoglasno" i Liberalne partije.
U obrazloženju je navedeno sedam razloga zbog kojih traže smjenu čelnika parlamenta.
Partijska i lična promocija
Oni su zaključili kako je Bečić funkciju "očigledno obavljao u interesu svoje partije i partijske i lične promocije, a ne u interesu države i ostvarivanja ključnih državnih ciljeva, čija je realizacija zbog takvog odnosa izostala".
Kako oni navode, problematično je pitanje implementacije ustavnih amandmana, odnosno imenovanja u pravosuđu kvaiifikovanom većinom u Skupštini, što je jedno od ključnih EU privremenih mjerila za poglavija 23 i 24.
"Nije pokrenut proces dijaloga vlasti i opozicije kao jedini mehanizam da se dođe do potrebnog dogovora i konsenzusa oko ovih pitanja. Uzaludni su bili i stalni pozivi brojnih EU zvaničnika da se pokrene „međupartijski dijalog" i nađe rješenje za izbor VDT, Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda. Na sve te pozive, rukovodstvo Skupštine je ostalo potpuno nijemo", stoji u inicijativi.
Urušavanje
Bečić je, dodaju oni, znatno doprinio urušavanju parlamenta kao mjesta političkog i demokratskog dijaloga i to u najdelikatnijem trenutku za naš evropski put.
"U Izvještaju EK zabilježene su oštre kritike i zbog toga što su se u Skupštini često inicirali lli donosili zakoni po hitnom postupku, bez potrebnih javnih konsultacija i bez odgovarajućeg uzimanja u obzir zahtjeva iz procesa pristupanja EU", navedeno je u dokumentu.
Izborna reforma, kako su poručili, praktično stoji u mjestu, iako je Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva formiran u decembru 2020. godine.
"Pravosudne reforme i izborno zakonodavstvo su ključne oblasti kojima je Skupština trebalo da se bavi i postigne politički dogovor", konstatovali su potpisnici.
Neodgovornost
Država je, kako oni smatraju, zbog neodgovornosti rukovodstva parlamenta, punih pola godine bila bez predsjednika Državne izborne komisije, čime je izborni proces doveden u stanje potpunog kolapsa.
"Nezakazivanje sjednica parlamenta zbog bojkota dijela parlamentarne većine je jedan od državničkim i 8 upečatljivih dokaza partijskog odnosa predsjednika parlamenta prema zakonodavnim obavezama, odnosno potrebnim zakonodavnim reformama. To je jedan od razloga što ]e Parlament bio izuzetno neefikasan i što je veliki broj zakona umjesto u proceduri držan u fiokama aktuelnog predsjednika", zaključili su potpisnici inicijative.