Od početka godine u saobraćajnim udesima oštećeno je ili uništeno oko 50 službenih vozila, navodi se u prilogu Gradske RTV.
Samo krajem novembra državna vozila učestvovala su u pet saobraćajnih nezgoda o kojima su izvijestili i mediji.
Na Bulevaru Sv. Petra Cetinjskog, 19. novembra došlo je do nezgode u kojoj je učestvovalo vozilo Upravnog suda, dok je tri dana kasnije kod mosta Milenijum u udesu havarisano policijsko vozilo. Istog dana, jedan automobil udario je u službeno vozilo koje se koristi za obezbjeđenje predsjednika Vlade. 25. novembra ispred Skupštine nezgodu je imalo i vozilo koje koristi Kabinet ministra Vladimira Jokovića, a samo dva dana kasnije i vozilo Glavnog grada.
U toku godine oštećena su najmanje dva presretača MUP-a, koja su koštala oko 100.000 eura, a prema saznanjima Gradske RTV, prilikom potrage za Balijagićem, i dva nova vozila marke Volvo.
Kako je Gradska ranije izvijestila, država Crna Gora raspolaže sa 4.810 službenih vozila, a koliko ih je zvanično havarisano u saobraćajnim udesima izgleda da je državna tajna, jer su institucije koje su zadužene za državnu imovinu odbile da odgovore na pitanja Gradske.
19Gradska televizija obratila se Ministarstvu unutrašnjih poslova, koje su pitali koliko je službenih vozila uništeno u saobraćajnim udesima. Odgovorili su da se za te podatke obrate Upravi za državnu imovinu.
Iako je jedna od nadležnosti Uprave vođenje evidencije i registra pokretne i nepokretne imovine u vlasništvu države, na osnovu čega se može zaključiti da bi morali imati podatke makar o broju otpisanih vozila, što su u drugom upitu i zatražili, Gradskoj je saopšteno da to nije u njihovoj nadležnosti.
“Povodom Vašeg pitanja koliko službenih vozila je pretrpjelo štetu u saobraćajnim nezgodama u 2024. godini, obavještavamo Vas da Uprava za državnu imovinu nema i nije nadležna da vodi evidenciju o broju službenih vozila koja su učestvovala u saobraćajnim nezgodama“, naveli su iz Uprave za državnu imovinu.
U organizaciji KOD ističu da čudi da MUP ne raspolaže sa brojem havarisanih službenih vozila, čime se, kako ističu, ostavlja prostor za razmišljanje da je riječ o prikrivanju, dok su odgovor Uprave za imovinu okarakterisali kao tipičan stav državnih institucija, koje, kako smatraju, samo prebacuju nadležnosti na drugi organ.
„Svjesno ili nesvjesno, na ovaj način se podstiče takvo neodgovorno ponašanje jer srž problema i leži u tome da čovjek koji sjedne u službeno auto ima tu percepciju da će njega država da zaštiti tj. da će neko da se zauzme za njega. On zna da je manja mogućnost da on bude kažnjen u odnosu na nekog ko vozi privatni auto. Da smo imali jedan ili dva slučaja u prethodnih pola godine, mogli bismo reći da se radi o slučajnosti. Međutim, ovoliki broj sličnih scenarija govori o, najblaže rečeno, nemarnosti“, kazala je Mirjana Vuković iz organizacije KOD.
Nisu rijetki slučajevi da funkcioneri službenim vozilima upravljaju i u alkoholisanom stanju, pa je tako 24. septembra državni sekretar Ministarstva zdravlja uhapšen jer je izazvao udes u Podgorici.
U godini za nama, najupečatljivi je slučaj bivšeg presjednika Odbora direktora Rudnika uglja, koji je 11. oktobra u alkoholisanom stanju izazvao udes u Pljevljima, navode iz KOD-a. Iako je za taj prekšaj, dodaju, predviđena kazna u rasponu od 500 do 1.500 eura, Lekić je kažnjen sa 750 eura, čime se, kako poručuju, šalje loša poruka.
„Postavlja se pitanje zašto mu nije izrečena najveća kazna kada znamo da je on već dolazio u slične situacije tako da je on povratnik kada je ovaj prekršaj u pitanju“, kaže Vuković.
Dodaje da je jasno da državni službenici misle da su zaštićeni od bilo kakve odgovornosti.
„Mislim da je svakom građaninu jasno kakvo je njihovo poimanje beneficija koje nosi taj državni posao. Oni kada dobiju sve te povlastice za sebe misle da su nedodirljivi i da su nešto naročito bitni. Ne shvataju da je taj službeni auto njima dodijeljen da bi efikasnije obavljali svoj posao, a ne da bi liječili svoje komplekse“, poručuje Vuković.
Iz organizacije KOD poručuju da se zakonska odgovornost državnih službenika treba postaviti na viši nivo u odnosu na ostale građane.
Kako navode, državni službenici moraju biti uzor u poštovanju saobraćajnih pravila, a visina kazni za njihove prekršaje treba da bude proporcionalno veća.
Takav pristup bi, zaključuju, mogao značajno doprinijeti jačanju discipline u saobraćaju i opštem smanjenju nezgoda.
