Sva radna tijela, kako je naglasila, pasivizirala su svoj rad u periodu kada su razlike o načinu izlaska iz aktuelne političke krize blokirale plenarni rad Skupštine i početak redovnog proljećnjeg zasijedanja.
"Neprihvatljivo je da skupštinski odbori ne izvršavaju svoje obaveze u skladu sa Poslovnikom i ne razmatraju redovne izvještaje i predloge zakona koji su u skupštinskoj proceduri", kategorična je Muk.
I u prethodnoj godini su, dodaje, povremeni bojkoti i pasivnost odbora dovodili do situacija da se u kratkom vremenskom periodu odlučuje o nagomilanim pitanjima.
"To se negativno odražava i na kvalitet zakonskih tekstova i na analizu njihovog uticaja, kako u finansijskom, tako i u širem smislu", navela je Muk.
I primjena programa "Evropa sad", kako je rekla, zahtijeva pojačani parlamentarni nadzor, posebno imajući u vidu da se bliži kraj prvog kvartala primjene programa.
"Poslanici i poslanice su ranije javno ukazivali na rizike, koje nose nova zakonska rješenja. Globalna dešavanja uslovljena invazijom Rusije na Ukrajinu mogu poremetiti ranije projekcije u odnosu na efekte reformi koje je program obuhvatio. Na poslanicima i poslanicama, koji su i izglasali zakone koji su trasirali njegovu primjenu je da zahtijevaju sve informacije o efektima i izazovima tokom sprovođenja programa", istakla je Muk.
Osim prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o akcizama trenutno su, kako je dodala, u skupštinskoj proceduri i drugi zakoni od značaja za građane i građanke.
"Blokada i odlaganje redovnog zasijedanja Skupštine ne treba da budu izgovor da se ovi akti ne rasprave u matičnim odborima i ne analiziraju njihovi efekti na položaj različitih društvenih grupa i na državni budžet", zaključila je Muk.
