“Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao krovna institucija za proučavanje hrvatskog jezika izražava najoštriju osudu postupka srbijanskih obrazovnih vlasti da u udžbenike za osnovnu školu umeće krajnje apsurdnu, naučno potpuno neodrživu i netačnu tezu kako je hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski jezik”, ističe se u srijedu u reakciji Instituta, prenijela je Hina.
U udžbeniku gramatike grupe autora “S reči na dela” za učenike osmog razreda u Srbiji navodi se da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika, a da "Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski i crnogorski".
Politički motivi
Institut negiranje postojanja hrvatskog jezika, 24. službenog jezika Evropske unije, smatra politički motivisanim, naglašavajući da dodatnu težinu takvom „neutemeljenome stavu daje i činjenica da je takva skandalozna teza zapravo službeno mišljenje krovne srbijanske jezikoslovne organizacije, Odbora za standardizaciju srpskog jezika, što je dakle ujedno i stav srbijanskih državnih institucija“.
"Uz nedavno proglašavanje hrvatskog novoštokavskog ikavskog bunjevačkog dijalekta zasebnim jezikom, što je jezikoslovno apsurdan, ali i duboko štetan čin, svi govornici hrvatskoga jezika dodatno su izloženi nenaučnim i jezikoslovno neutemeljenim kvazi-teorijama kojima se negira postojanje hrvatskog jezika", ističe IHJJ.
IHJJ napominje da ovu reakciju izražavau vrijeme održavanja velike međunarodne konferencije Evropske federacije nacionalnih instituta za jezik u Cavtatu i Dubrovniku, gdje se okupila jezikoslovna naučna elita iz tridesetak evropskih zemalja i gdje se o hrvatskom kao jeziku ravnopravnom u evropskoj porodici jezika govori na najvišem naučnom nivou.
Negiranje osudili Plenković i Milanović
Negiranje hrvatskog jeziku u udžbeniku Srbije sramotno je i nedopustivo, poručio je u utorak i hrvatski premijer Andrej Plenković i dodao da će to reći srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
"Veleposlanstvo, Ministarstvo vanjskih poslova i sve nadležne službe imaju jasan zadatak da protestuju prema institucijama Srbije", kazao je on novinarima u Banskim dvorima u Zagrebu.
"Mislimo da je to sramotna politika", dodao je.
Hrvatska očekuje da Srbija da “ispravi takve anomalije u udžbenicima”, kojima se pokazuje i “nedostatak poštovanja” prema susjednoj zemlji.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je novinarima u utorak da odnos Hrvatske prema srpskoj nacionalnoj manjini ne nailazi na jednaki odaziv u Srbiji i da bi mogli “početi razmišljati o nekim recipročnim mjerama”.
Hrvatski je predsjednik kazao da Hrvatska ne može odrediti što će pisati u udžbenicima Srbije, ali da oni mogu "početi razmišljati o nekim recipročnim mjerama”.
4
