U slučaju da Vlada usvoji izmjene Prostorno-urbanističkog plana, kojim se izašlo u susret zahtjevima Srpske pravoslavne crkve da se stvore pretpostavke za građenje sedam crkava u širem gradskom jezgru Podgorice, stanovnici City kvarta i Zagoriča mogu ostati bez vrtića, škole, doma zdravlja i parka, ili barem nečega od navedenog.
Od kada je u januaru 2019. godine stupio na snagu izmijenjeni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji je predložila Vlada Duška Markovića, lokalnim samoupravama su oduzete nadležnosti u toj oblasti i prenešene na Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
U skladu sa tim zakonom, izmjene i dopune PUP-a Glavnog grada Podgorice pripremao je radni tim koji je formiralo Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Iz Službe Skupštine Glavnog grada Pobjedi su kazali da su u saznanju da je Nacrt izmjena i dopuna prošao javnu raspravu i da je u toku priprema prijedloga tog dokumenta koji će biti upućen na razmatranje i usvajanje Vladi Crne Gore.
"Napominjemo da Skupština Glavnog grada, prema važećoj zakonskoj regulativi, nema bilo kakve nadležnosti u proceduri izrade i usvajanja planske dokumentacije, tako da su neosnovani i netačni navodi u nekim medijima da se Mitropolija obraćala gradskom parlamentu sa zahtjevima u pogledu izgradnje vjerskih objekata", navode iz Skupštine Glavnog grada.
Kako kažu, u Skupštini Glavnog grada je, kao što je javnost već upoznata, nedavno održan sastanak sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem čiji je fokus bio na rješavanju međusobnih imovinsko-pravnih pitanja u vezi sa parcelama koje okružuju Saborni hram Hristovog vaskrsenja kako bi se stvorili uslovi da se taj prostor uredi.
"Sastanku je prisustvovao i predstavnik Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da bi se obezbijedile informacije o urbanističkim parametrima na parcelama koje su bile predmet razmatranja", navode iz Glavnog grada i ističu da su „gotovo sve vjerske zajednice u Podgorici“ dostavile Ministarstvu svoje prijedloge i primjedbe.
"Skupština Glavnog grada, imajući u vidu obavezu države da svojim građanima omogući nesmetano uživanje vjerskih prava i sloboda, podržaće odluke nadležnih organa da se vjerskim zajednicama, koje su izrazile interesovanje, omogući izgradnja hramova, naravno - isključivo na lokacijama koje ispunjavaju neophodne uslove za to", zaključuju iz Službe Skupštine Glavnog grada u odgovorima Pobjedi.
Kao projektantkinju za izmjene PUP-a, resor ministarke Ane Novaković-Đurović angažovao je arhitekticu Aleksandru Tošić-Jokić koja je prisustvovala pomenutom sastanku u Skupštini Glavnog grada. Prostorno-urbanistički plan je plan najvišeg reda, pa se pojedinačni detaljni urbanistički-planovi moraju usklađivati sa ovim dokumentom.
Prostorno-urbanistički plan je bio na javnoj raspravi do kraja januara, a u izvještaju o njoj koji je datiran na 2. jun se navodi da je ukupan broj primjedbi bio preko 100.
Ono što je posebno problematično kada je u pitanju lokacija City kvart, za koju Mitropolija „moli da Urbanističkim planom ucrtate jedan hram, ukoliko je to moguće“, a što se zajedno sa ostalim primjedbama prihvata od rukovoditeljke izrade plana Tošić-Jokić, je što je posljednja površina u toj zoni koja je slobodna, a u vlasništvu je države, trenutnim planskim dokumentima predviđena za izgradnju vrtića, škole, doma zdravlja i objekta za kulturu, dok su sve druge druge parcele u privatnom vlasništvu i namijenjene su stanogradnji.
City kvart
Prethodna lokalna uprava je pred kraj mandata bivšeg gradonačelnika Ivana Vukovića prema Minsitarstvu kulture i Vladi inicirala razmjenu zemljišta za četvrti dio parcele, koji je bio namijenjen za objekat kulture, odnosno da se odobri izgradnja parkovske površine koja ne postoji u tom kvartu, što je predstavljalo posljednju šansu da ovo naselje, koje će u narednih pet godina biti duplirano, dobije zelenu površinu.
Načelno je prethodna gradska uprava, prema saznanjima Pobjede, od Ministarstva kulture za ovu ideju dobila saglasnost. Međutim, ukoliko Vlada usvoji novi PUP, na toj parceli, da li kompletnoj, ili njenom dijelu, biće ucrtan vjerski objekat, odnosno hram, što znači da se nešto, ili ništa od predviđenog, tamo neće graditi.
Druga problematična lokacija je parcela u Zagoriču, za koju je planskim dokumentom DUP Zagorič 3-4 planirana namjena za centralne institucije privrede, uprave, kulture, zdravstva, sporta kao i komercijalne sadržaje tipa: zanatstvo, trgovina, poslovanje, hotelijerstvo, ugostiteljstvo, usluge.
Za ovu parcelu MPC je uputila inicijativu za izgradnju crkve, parohijskog doma, te za objekat za potrebe crkvene prosvjete i parking.
U tom dijelu grada, država je u vlasništvu dvije parcele, od kojih je jedna već dodijeljena za solidarnu izgradnju zgrade sa 200 stanova za zaposlene u zdravstvu, dok je susjedna lokacija na kojoj želi graditi SPC, jedina u toj zoni na kojoj se može graditi nešto od društvenih infrastrukturnih objekata. Prema procjenama, u dogledno vrijeme će u tom dijelu grada živjeti između pet i 10 hiljada ljudi.
Osim pomenutih, postoje još dvije lokacije na kojima MCP zahtijeva izgradnju, a problematične su sa aspekta zaštite kulturnih dobara. SPC je, naime, tražila da gradi spomen kapelu „postradalim od bombardovanja Podgorice“ na groblju kod Crkve Svetog Đorđa pod Goricom, koje je pod zaštitom Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kao i lokacija u Doljanima jer je riječ o lokalitetu sa ranohrišćanskim arheološkim ostacima.
Prihvatajući ove zahtjeve, planerka Tošić-Jokić tako se u potpunosti oglušila o potrebe zaštite kulturnih dobara i stavljanja u funkciju preostalih parcela u državnom vlasništvu u glavnom gradu na način da se obezbijede sadržaji bez kojih život u tim djelovima grada ne može biti kvalitetan.
Ono što dodatno može zakomplikovati stvari je što se u vezi sa zahtjevima koji se odnose na zemljište u svojini države postavlja pitanje: u kojem bi i da li bi, nakon njegove prenamjene, pravnom poslu to zemljište prešlo u vlasništvo Mitropolije, a prenamjena njegove upotrebe se obavlja tako što se poništava nešto što je DUP-om već predviđeno.
Komentar rukovoditeljke izrade PUP-a, Tošić-Jokić u izvještaju: „Prihvata se primjedba. Definisaće se lokacije i dati uslovi i smjernice za implementaciju“, u suštini ukazuje da je namjera da se DUP čak i ne mora usklađivati, već da se urbanističko-tehnički uslovi daju direktno iz PUP-a koji je viši akt.
Zakon, doduše, to izričito ne zabranjuje, ali je problematično da se planom višeg reda mijenja namjena zemljišta bez javne rasprave, učešća mjesnih zajednica i lokalnog stanovništva.
Prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, obavezno je organizovati ponovnu javnu raspravu „ako se nakon sprovedene javne rasprave planski dokument bitno razlikuje od nacrta planskog dokumenta koji je razmatran na javnoj raspravi“.
Zakon kaže i da bitnu razliku iz ovog stava utvrđuje Ministarstvo, u izvještaju o javnoj raspravi. No, sudeći prema sdaržaju objavljenog izvještaja, i pored desetina usvojenih primjedbi, izgleda da je plan Urine ministarke Novaković-Đurović da progura ovakav dokument tokom vrućeg ljeta pregovora o formiranju nove vlade, čime bi u djelo sprovela ono što je njen predsjednik započeo potpisivanjem takozvanog Temeljnog ugovora sa SPC.
