Grupa za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala Uprave policije do sada nije registrovala prijave koje se odnose na uznemiravanje maloljetnih lica na nekoj platformi online igrica, dok je u toku 2023. godine, podnijeto osam krivičnih prijava zbog sumnje da je izvršeno krivično djelo dječija pornografija i to protiv šest državljana Crne Gore i protiv dva strana državljanina, sopšteno je iz Uprave policije M portalu.
Jedan od problema leži u činjenici da aktuelni Zakon o elektronskim komunikacijama ne obavezuje internet servis provajdere u Crnoj Gori da posjeduju adekvatnu tehnologiju kojom bi se mogle blokirati konkretne lokacije na internetu.
Međutim, da su djeca u Crnoj Gori sve više izložena internet nasilju svjedoči slučaj koji je proteklog mjeseca Grupi za suzbijanje visokotehnološkog kriminala Uprave policije prijavilo Udruženje Roditelji u vezi opasne pedofilske grupe na aplikaciji Snepčat koja je slala poziv za uključenje djeci iz Crne Gore, a u okviru čata dijelila pornografski sadržaj.
Prema riječima izvršne direktorice Udruženja Roditelji, Kristine Mihailović roditelji su ih obavijestili da postoji opasna pedofilska grupa u kojoj se pozivaju djeca da prate i dijele svoje nage snimke.
Nakon toga je Mihailović zatražila od ministra pravde Andreja Milovića da reaguje, pa su iz tog resora obećali da će do 15. decembra biti u funkciji registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece, odnosno posebna evidencija, predviđena izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore.
Premda u evidenciji Uprave policije nema podataka o ugroženosti crnogoskih mališana na platformama online igrica, prema podacima kojima raspolaže portal Roditelji.me evidentan je primjer jedanaestogodišnje djevojčice iz Crne Gore, sa kojom je seksualni predator stupio u kontakt posredstvom popularnog Roblox-a. Prema pisanju pomenutog portala koristeći opciju chata, odnosno slanja poruka, koju ova igrica ima, bezazlena komunikacija pretvorila se u opasnu igru predatora.
Platforma Roblox privukla nasilnike
Prema ranijem pisanju medija platforma Roblox je posljednjih godina privukla veliki broj počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece, o čemu su stigle prijave iz različitih zemalja, a najčešće su se odnosile na dijeljenje eksplicitnih poruka i neprikladnog sadržaja. Dio prijava odnosio se i na postojanje virtuelnih „soba za seks“, u koje djeca bivaju namamljena.
U Crnoj Gori, prema navodima Uprave policije, međutim ne postoji regulatorno tijelo, kao ni zakonska mogućnost da se onemogući pristup spornim internet stranicama, pomoću kojih se vrše razne vrste krivičnih djela, a između ostalog i dječija pornografija.
Iz Uprave policije za M portal podsjećaju da aktuelni Zakon o elektronskim komunikacijama ne obavezuje internet servis provajdere u Crnoj Gori da posjeduju adekvatnu tehnologiju kojom bi se mogle blokirati konkretne lokacije na internetu. Pored toga postoje dodatne otežavajuće okolnosti u borbi protiv online nasilja nad djecom.
„Vođenje istraga za policijske službenike umnogome otežava činjenica da se podaci ne nalaze na teritoriji Crne Gore, već se isti moraju tražiti, ili od inostranih provajdera, ili posredstvom policijskih kanala ili kroz kanale Međunarodne pravne pomoći“, kazali su iz Uprave policije.
U dosadašnjoj praksi, kako navode, aktivnosti koje su usmjerene ka prevenciji kao i otkrivanju i identifikovanju lica koja se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnih djela u kojima su žrtve malodobna lica, kvalifikovani su kao krivična djela dječja pornografija.
„Najčešće se problematika vezana za zloupotrebe društvenih mreža vezuje za pojavu dječje pornografije, ali ne treba zanemariti ni mogućnost da se djeca priilikom korišćenja društvenih mreža susretnu sa nasiljem, kao ni mogućnosti da dođu u iskušenje da izvrše krivična djela“, ističu iz Uprave policije.
Sajtovi sa destruktivnom tematikom mogu biti kobni
Napominju i da bi pristup web sajtovima na kojima se nalazi tematika destruktivnog karaktera, kod pojedine djece mogla izazvati neželjene reakcije, nekada čak i sa najgorim ishodima.
Prema navodima iz UP u dosadašnjem radu službenici Odsjeka za kriminalističko obavještajne poslove – Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala uočili su da većina djece, fotografisanje i snimanje eksciplitnog sadržaja, koje kreiraju sami, ili su oni nastali od strane drugih lica, ne smatraju kao zadiranje u njihovu privatnost, niti nešto što je podložno krivičnoj odgovornosti.
To u velikoj mjeri, kako ističu, otežava postupanje policijskih službenika, jer većina oštećenih slučaj ne prijavljuje nadležnim policijskim službama (iz straha od eventualnih negativnih reakcija roditelja/staratelja).
U većini slučajeva, distribuciju fotografija i video zapisa pornografskog sadržaja tretiraju kao problem, tek kada dođe do težih posljedica.
Upravo zbog svega ovoga, te kako bi se poseban akcenat stavio na otkrivanje i procesuranje izvršilaca krivičnog djela dječja pornografija, Ministarstvo unutrašnjih poslova obrazovalo je Radni tim za realizaciju EMPACT aktivnosti u okviru ciklusa politika (EU policy cycle) 2022-2025, u čijem sastavu je i OAP (Operativni akcioni plan), 04- Seksualna eksploatacija djece“, navode iz UP.
„S tim u vezi, u okviru EUROPOL EMPACT Akcionog plana (AOP 8.4) , koji se odnosi na otkrivanje krivičnih djela dječje pornografije, procesuiranje i lišenje slobode njihovih učinilaca, u periodu od 6. do 17. novembra, na međunarodnom nivou (Slovenija, Republika Srbija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Mađarska i Crna Gora) sprovedena je zajednička akcija kodnog naziva „Mozaik”, u kojoj su učestovali i službenici Uprave policije, i u toku koje je izvršena identifikacija, lociranje i pretres ustanova i drugih prostorija koja koriste osumnjičena lica, i tokom koje su tri lica, koja su državljani Crne Gore, lišena slobode“, naveli su iz UP.
Akcije Mozaik i Temida dale rezultate
Takođe napominju da službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za kriminalističko obavještajne poslove, Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, u kontinutetu preduzimaju aktivnosti koje su usmjerene na otkrivanje i rasvjetljavanje krivičnih djela dječje pornografije, tako da su od početka 2023. godine, uključujući i period sprovođenja akcije „Mozaik”, procesuirali ukupno osam lica.
Prema navodima UP u kontinuitetu se sprovodi i projekat kodnog naziva “TEMIDA”, a koji se prvenstveno odnosi na identifikovanje malodobnih lica koja preuzimaju ili prosljeđuju pornografski sadržaj na kome se nalaze malodobna lica, kao i koja vrše samoinicijativno fotografisanje ili kreireanje video zapisa ovakve vrste sadržaja, a koja su sa teritorije Crne Gore.
„Ovakvo preventivno djelovanje, osim navedenog, ima za cilj zaštitu malodobnih lica, kao i sprječavanje razmjene/distribucije tako nastalog materijala. Takođe, djelovanje službenika obuhvata i upoznavanje malodobnih lica sa svim opasnostima kojima mogu biti izloženi korišćenjem socijalnih mreža i posljedicama koje može da izazove neadekvatno korišćenje istih“, ističu iz UP.
U slučaju, da izvršilac ne boravi na teritoriji države Crne Gore, putem Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju, upućuje se hitan zahtjev za pružanje pomoći, prema nadležnim policijskim službama u državi u kojoj boravi izvršilac.
Iz UP podsjećaju i na to da su u krivičnom zakoniku Crne Gore, definisani članovi koji se odnose na krivična djela učinjena prema maloljetnim licima. Tako se član 211 odnosi na dječiju pornografiju (stav 1-7), član 211a - Navođenje maloljetnog lica da prisustvuje vršenju krivičnih djela protiv polne slobode, a član 211b - Mamljenje djeteta u cilju vršenja krivičnih djela protiv polne slobode.
Anonimnost utiče na učestalost nasilja
Mr Marija Draganić Vulanović, pedagoškinja i doktorantkinja na temu koja se bavi elektronskim nasiljem za M portal ističe da u današnjem vremenu u kojem djeca sve češće koriste internet u velikoj mjeri mogu biti ugrožena.
„Većina djece još od najranijeg uzrasta koristi internet, imaju profile na brojnim društvenim mrežama, igraju igrice na internetu i veoma često posegnu za internetom kada žele nešto novo saznati. Anonimnost koja je jedna od glavnih karakteristika online nasilja u velikoj mjeri utiče na učestalost pojave ove vrste nasilja nad djecom“, smatra ona.
Draganić Vulanović podsjeća da se predatori obično kriju iza lažnih profila, često se u komunikaciji sa djecom predstavljaju lažno, najčešće kao njihovi vršnjaci. Na taj način svako dijete koje koristi internet može postati meta predatorima, a najčešće su to ona djeca koja imaju vrlo malo znanja o načinu komunikacije i zaštiti svoje privatnosti na internetu.
Ona ukazuje i na to da su predatori vrlo vješti u pronalaženju djece-žrtava online nasilja, te da obično biraju usamljenu djecu, odnosno djecu koja imaju problema u socijalizaciji, kao i onu djecu koja imaju nizak nivo samopouzdanja, te djecu čije aktivnosti nijesu kontrolisane od strane roditelja.
„Oni često za svoje žrtve biraju djecu koja nijesu dovoljno edukovana za kvalitetno korišćenje interneta. Predatori vrlo dobro znaju kako da se približe djetetu, upoznaju se sa njim i izgrade odnos pun povjerenja kako bi lakše ostvarili svoj cilj“, napominje Draganić Vulanović.
Najčešći oblici napada na dijete na internetu, kaže ona, su objavljivanje fotografija i video zapisa i poruka sa ciljem da se ugrozi ili uništi privatnost žrtve, ili ucjenjivanje da će iste objaviti, nazivanje pogrdnim imenima, širenje glasina i mržnje, prijetnje, vrijeđanje, hakovanje profila na društvenim mrežama, nagovaranje djece da daju nešto svoje, okrivljavanje djece za nešto što nijesu učinili i slično.
Brojne posljedice zbog pretrpljenog nasilja
Sve ovo multiplicira posljedice koje nasilje na internetu može uzrokovati kod djece
„Djeca postaju nervozna, tužna, pod većim su stresom, mogu postati anksiozna i depresivna. Nasilje na internetu utiče i na smanjenje samopouzdanja i samopoštovanja kod djece. Dešava se i da dijete naglo popušta sa uspjehom, djeluje odsutno, da ima nedostatak koncentracije, kao i da gubi apetit, ima zdravstvene probleme (glavobolju, bolove u stomaku), da se povlači u sebe, počinje da muca, plače prije spavanja i često i odbija da govori o tome šta je uzrok lošeg raspoloženja. Nažalost često se i dešava da djeca razmišljaju da oduzmu sebi život, a nerijetko to i urade“, navodi Draganić Vulanović.
Kako bi se umanjile negativne posljedice online nasilja nad djecom, prema njenom uvjerenju, neophodno je da vaspitno-obrazovna ustanova i porodica timski streme ka tom cilju.
Naime, kako ona ističe, veoma je bitno da se sa djetetom otvoreno razgovara o problemu koji se desio, objasniti mu da su greške sastavni dio života i da na greškama učimo. Dalje dijete ne treba osuđivati i kritikovati ga, jer to će učiniti samo da mu bude gore, već mu treba pružiti podršku i pomoć stručne službe u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, uključiti ga u radionice vršnjačke podrške i ohrabrivati ga.
„Prije svega, roditelji treba da uspostave odnos povjeravanja i povjerenja sa svojom djecom. U takvoj atmosferi djeca će imati više slobode da se obrate i povjere roditelju bilo šta da im se dogodi. Roditelji treba da uspostave pravila korišćenja interneta i da budu dosljedni pri njihovoj implementaciji i posljedicama pri kršenju istih, kao i da usmjere dijete na korišćenje interneta u pozitivne svrhe“, smatra Draganić Vulanović.
Upoznati djecu sa rizicima
Upoznavanje djece sa potencijalnim rizicima od opasnosti na internetu je od suštinskog značaja.
Zato Draganić Vulanović navodi da roditelji treba da edukuju djecu o tome šta ne bi trebalo da objavljuju na internetu, kao i kakve poruke, fotografije ili video zapise ne bi trebalo da šalju drugim osobama. Takođe bi trebalo da objasne djeci da ne prihvataju lažne profile za prijatelje ili pratioce na društvenim mrežama i da ne ulaze u komunikaciju sa njima, kao i da im objasne da nemaju svi ljudi, sa kojima dolaze u kontakt na internetu, dobre namjere.
„Roditelji treba da budu ozbiljno zainteresovani za način na koji njihovo dijete provodi na internetu. Dobro bi bilo da roditelj bude prijatelj ili pratilac djetetu na društvenim mrežama. Pored toga, roditelji bi trebalo da edukuju djecu o zaštiti svoje privatnosti na internetu“, decidna je Draganić Vulanović.
Podsjeća i na to da najefikasniji način zaštite djece od nasilja na internetu počiva na aktivnostima na svim nivoima, počev od države, roditeljia, škole i medija.
„Samo adekvatno djelovanje svih ovih činilaca može da osigura djeci bezbjedno korišćenje interneta. Škola je jedan od prvih činilaca socijalizacije u životu pojedinca. Škola mora težiti vaspitnom djelovanju u svim aspektima razvoja učenika vodeći računa o njegovim individualnim karakteristikama, što će samo po sebi preventivno djelovati na razvoj konfliktnih situacija, između ostalog i online nasilja. Razvoj digitalne pismenosti podrazumijeva informisanje o pozitivnim i negativnim stranama interneta. Podrazumijeva savjetovanje djece o tome na koji način da komuniciraju sa drugim osobama na internetu, koje su zloupotrebe posredstvom interneta i kome da se obrate ukoliko do njih dođe“, ukazuje Draganić Vulanović.
Osim nenasilne komunikacije, kako ona vjeruje, ključan način prevencije jeste jačanje soscijalno-emocionalnih vještina kod djece. Značajna je i uključenost nastavnika i stručnih saradnika u radu sa djecom i njihova posvećenost, jer na taj način mogu lakše uočiti osobenosti karakteristične za nasilnike ili žrtve.
„Važna uloga države je u prevenciji i intervenciji, kao i mehanizmima za suzbijanje i kažnjavanje ovih online nasilja nad djecom. Sprečavanje nasilja nad djecom i njihova zaštita od nasilja predstavlja najvažniji cilj prilikom razrade zakona i strategija u jednoj zemlji. Zato je Crna Gora za svoje prioritetne ciljeve postavila stvaranje uslova koji su prihvatljivi za optimalan rast i razvoj djece, uključujući i ulaganje u roditeljske kompetencije, korišćenje praksi zasnovanih na čvrstim pokazateljima i intervencije čiji je cilj zaštita svakog djeteta“, zaključuje Draganić Vulanović.
