Osnovnom sudu u Podgorici dostavio je tužbu kojom traži da sud presudi i obaveže tužene „da tužiocu solidarno isplate iznos od 10.000 eura po osnovu naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti - pretrpljenih duševnih bolova zbog povrede časti i ugleda, nastalih usljed objavljenih neistinitih i uvredljivih informacija u dnevnom listu Pobjeda, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 5. februara 2024. godine, pa do konačne isplate, kao i da tužiocu solidarno naknade troškove postupka, sve u roku od 15 dana po do pravosnažnosti presude“.
,,INTENZIVAN POREMEĆAJ PSIHIČKE RAVNOTEŽE“
U tužbi koja sadrži čak 25 strana, Artan Kurti - Pobjedu, Đuranovića i Krsmanović tereti da su od 28. januara 2022. godine, u serijalu tekstova, iznosili ,,netačne, neistinite, tendenciozne i uvredljive tekstove vezano, sa namjerom kriminalizacije, diskreditacije, ocrnjivanja i omaložavanja njegove ličnosti, bez ikakve novinarske etike, dužne novinarske pažnje i dobre vjere, provjere istinitosti informacija, navoda i činjenica“.
Optužio nas je i da nam je cilj bio „da se tužilac prikaže u svjetlu zaštite tuđih interesa, prvenstveno Crkve Srbije do proruskih i prosrpskih partija, kako bi se prosječnom čitaocu prezentovao i to u kontinuitetu da je tužilac apsolutni neprijatelj države Crne Gore, i na taj način izazvali nepovjerenje javnosti, njegovih prijatelja, poznanika i službenika ANB-a u njega i tako mu narušili psihičku ravnotežu kroz duševne bolove i patnju“.
Kurti se u tužbi požalio da su tekstovi kod njega izazvali intenzivan poremećaj psihičke ravnoteže, „naročito imajući u vidu reputaciju koju je tužilac gradio dok je radio kao pravnik i savjetnik u Privrednom sudu Crne Gore, radeći u najsloženijim privrednim predmetima, potom ugled koji je tužilac stekao za kratko vrijeme kao advokat u Podgorici, tako i u mjestu odrastanja u Ulcinju i među velikim brojem kolega i poznanika širom Crne Gore“.
- Uz to, objavljivanjem prednjih tekstova, tužilac se našao u vrlo nezavidnoj situaciji, jer u njega su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost gledali sa podozrenjem, strahom, nepovjerenjem, prijatelji i rodbina su mu svakodnevno preko mobilnih aplikacija slali prednje tekstove u vidu pitanja, zbog čega se to objavljuje, jesu li ti navodi istiniti ili ne, tužilac je morao svakodnevno da se pravda da li su objavljene informacije tačne ili ne, koje se manifestovalo u vidu kontinuiranog psihičkog poremećaja i duševnih bolova i patnje - piše Kurti u tužbi.
NIKAD DEMANTI
Interesantno, Kurti nikada tokom dvije godine i osam dana, od kada je Pobjeda objavila prvi tekst u kojem se on pominje, pa do podnošenja tužbe 5. februara ove godine, nije uputio Pobjedi demanti ili reagovanje na tekstove koje smo objavili o njegovoj ulozi u tajnoj policiji u susret njegovom angažmanu i nakon toga u ANB-u.
Jedna od prvih odluka nove vlade, koja je dobila povjerenje parlamenta 31. oktobra prošle godine, bila je – razrješenje Artana Kurtija sa pozicije generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Razriješen je već 9. novembra, uz obrazloženje, kako su Pobjedi rekli izvori iz Vlade, da on nije „adekvatno rješenje za navedenu poziciju“.
- Generalni inspektor je lice koje vrši unutrašnju kontrolu rada Agencije za nacionalnu bezbjednost u ime Vlade Crne Gore, a budući da je Artana Kurtija imenovala 43. vlada da to radi u njeno ime, ovaj saziv Vlade nije smatrao da je on adekvatno rješenje za navedenu poziciju - objasnio je naš izvor.
Artan Kurti, intimus i jedan od najbližih i najodanijih ljudi bivšeg premijera Dritana Abazovića, kako se pokazalo, veoma je kontroverzna ličnost zbog čega je i dugo čekao na dozvolu ANB-a za pristup tajnim podacima, iako ga je Abazovićeva vlada za generalnog inspektora u ovoj instituciji imenovala 26. jula 2022. godine. Dozvolu je dobio tek pošto je Abazović smijenio tadašnjeg direktora Agencije Sava Kenteru, a njegov nasljednik Boris Milić se oglušio o negativne rezultate provjera za Kurtija i koncem decembra 2022. omogućio mu da bude na izvoru tajnih podataka ANB-a.
Žestok otpor Abazoviću da Kurtija imenuje za generalnog inspektora u ANB-u u Vladi su tada pružili i ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koje je ovaj ubrzo smijenio, u oktobru kada je Skupštini uputio inicijativu za njihovo razrješenje, a prosrpska i proruska parlamentarna većina ga podržala.
Mimo svih kontroverzi koje prate Kurtija - od njegovih kontakata, do bliskih veza sa nekim bezbjednosno interesantnim osobama – dovoljan razlog da on ne bi smio „ni da se približi“ nekoj poziciji u bezbjednosnom sektoru bio je taj što se radi o osobi koja je u dva navrata pravosnažno osuđena za teška krivična djela, zbog toga što je nasilničkim ponašanjem u oba slučaja pokušao da ubije ljude s kojima je ušao u sukob.
BRISANJE ,,LOŠE PROŠLOSTI“
Međutim, kod nekih pojedinaca ambicija ne poznaje granice, pa je Kurti volšebno uspio da izbriše kriminalnu prošlost iz svog dosjea i tako uklonio prepreku koja mu je remetila napredak u karijeri?!
Pripravnik i kasnije savjetnik u Privrednom sudu Artan Kurti bio je potpuno nepoznat crnogorskoj javnosti, pa i autorima prvog teksta u Pobjedi u kojem smo ga pomenuli - 28. januara 2022. godine, kada su naši pouzdani izvori iz ANB-a upozorili da je on „ključna veza“ Abazovića sa tajnom službom, koji je tada bio vicepremijer u vladi Zdravka Krivokapića.
Objavili smo tada da se agenti tajne policije, predvođeni Borisom Milićem, s njim sastaju krijući od tadašnjeg šefa ANB-a Dejana Vukšića i dostavljaju mu podatke i informacije za Abazovića.
Činjenica da je upravo Kurti sedam mjeseci kasnije, na prijedlog i insistiranje tada premijera Abazovića, imenovan za generalnog sekretara u ANB-u dovoljno govori o tome da li su informacije Pobjede bile tačne, a naši izvori pouzdani. Podatke iz naših tekstova nedvosmisleno potvrđuje još jedna činjenica - kada je Abazović u oktobru 2022. smijenio direktora ANB-a Sava Kenteru na tu poziciju imenovao je baš Borisa Milića, koji je i danas na toj funkciji.
Da je Kurti u tajnoj policiji bio „oči i uši“ Abazovića potvrđuje i činjenica da je njegovo razrješenje bila jedna od prvih odluka vlade Milojka Spajića.
TUŽBA TUŽBU STIŽE
Istinitost navoda iz tekstova Pobjede potkrepljuje i žestoka razmjena optužbi između Spajićevog Pokreta ,,Evropa sad“ i Abazovićeve Ure, ali i nepodijeljen stav svih političkih i društvenih aktera u našoj zemlji da je crnogorski bezbjednosni sektor u rasulu.
I moglo bi se u nedogled nabrajati što sve potvrđuje činjenice iz tekstova Pobjede, a možda su, ipak, dva najslikovitija primjera to da Kurti nikada nije demantovao nijedan naš tekst i da je već neko vrijeme „dežurni“ u Osnovnom sudu u Podgorici konstantno podnoseći prijave protiv njegovih kritičara.
Tako je Kurti podnio više tužbi i protiv M portala i glavne urednice ovog medija Danice Nikolić, a tužio je i aktuelnog ministra pravde Andreja Milovića koji tvrdi da je on jedan od ključnih aktera afere „Do Kvon“.
Južnokorejac Huing Do Kvon, mag kriptovaluta za kojim je potjernicu raspisalo nekoliko država, uhapšen je u Crnoj Gori u martu prošle godine. Neposredno pred parlamentarne izbore, Abazović i njegovi iz Ure javno su poručivali da je on povezan sa Spajićem, a ministar Milović tvrdi da su čak spremali i Spajićevo hapšenje.
STRATEGIJA UĆUTKIVANJA
Artan Kurti, kako proizilazi ne samo iz tekstova Pobjede, već i objava drugih medija o njemu, ali i političara - bio je u ANB-u ključni čovjek, koji je odlučivao o svemu i koji je morao biti obaviješten o svim akcijama.
Mediji su glas javnosti i naša je obaveza da izvještavamo, upozoravamo, kritikujemo, pa i grubo, pogotovo u situacijama kada je ugrožen ne samo javni, već u konkretnom slučaju, nacionalni i državni interesi Crne Gore.
Sloboda govora je vrijednost svakog demokratskog društva, a mediji čuvari demokratije i vladavine prava, dok su javne ličnosti dužne da trpe veći stepen kritike u odnosu na druge.
Kako bi zaustavili medije da kritikuju javne ličnosti, finansijski moćnici i korporacije posljednjih godina posežu za takozvanim ,,slapp“ tužbama (Strategic Lawsuits Against Public Participation - Strateške tužbe protiv javnog istupanja), kojima se u građanskim parnicama pokušava napraviti pritisak na medije, novinare, civilni sektor da ućute.
Suština ovih tužbi nije u tome da tužitelji dobiju novac – već da prisile medije da pišu o njima i upozoravaju javnost na njihov angažman koji ugrožava javni ili nacionalni interes.
I Kurti je potegao upravo za ovom alatkom u pokušaju da zaustavi slobodne medije i novinare i novinarke da izvještavaju i upozoravaju javnost o posljedicama rasula u službama bezbjednosti Crne Gore i glavnim akterima.
