Strane investicije u Crnoj Gori trenutno se odnose dominantno na kupovinu nekretnina, drastično opada ulaganje u privredu i domaću proizvodnju.
Kako tvrde Pobjedini sagovornici Crna Gora, kao investiciona destinacija, mora imati jasnu viziju i preduzimati konkretne inicijative da bi tu viziju sprovodila, kako ne bismo došli u situaciju da investitori napuštaju našu zemlju i sele se u druge države koje su nekada učile od nas. Mi sada imamo investitore koji planiraju ozbiljne investicije u određenim opštinama, i vrlo su zainteresovani i spremni, ali zbog kašnjenja planova višeg reda te investicije ne mogu da se ostvare.
Dobit od ulaganja u privredu nije sigurna
Kako god nam trenutno interpretiraju zvaničnici, po riječima ekonomskog analitičara i člana Preokreta Mirze Krnića strane investicije se dominantno odnose na kupovinu nepokretnosti.
- Nije sporno da postoje ove investicije, država ubira poreze, ali imamo dvostruki problem: porastom ovih investicija cijene stanova ostaju visoke i rastu, kao i kamatne stope na kredite, pa podstanari teško mogu riješiti stambeno pitanje. S druge strane, ulaganjem u stanove se zarobljava kapital, nema nove vrijednosti, ne zapošljavaju se novi ljudi, osim eventualno u agencijama za nekretnine, što neznatno utiče na problem nezaposlenosti. Bez obzira na navedeno i na cijene stanova koje konstantno rastu, investitori se odlučuju da ipak kupuju stanove, što znači da je u njihovoj percepciji rizično ulagati u privredu ili pokretanje proizvodnje - kaže Krnić.
Po njegovim riječima investitori su procijenili da je rizik gubitka novca preveliki i da dobit nije sigurna, pa da ne vrijedi rizikovati.
- To dovoljno govori o tome kakav je ambijent za investiranje u Crnoj Gori, i tu kao najodgovornije vidim postojeću vladu i prethodne vlade, svaka u određenoj mjeri je odbijala investitore od kojih zajednica može imati koristi. Inače, od četiri zemlje iz koje dolaze najveće investicije, nijedna nije članica EU (Srbija, Rusija, Švajcarska i Turska) - ističe Krnić.
Generalno, kako naglašava, mi imamo problem da definišemo vrijednosti na kojima stojimo i da na njima gradimo savezništva – uključujući i ona ekonomska.
- Nama su potrebne investicije iz sistema koji imaju kulturu poslovanja na zdravim osnovama. Očito da takav kapital ne privlačimo u mjeri u
kojoj bi trebalo. To jasno ukazuje i kakva je percepcija investitora iz razvijenih zemalja kada je naš poslovni ambijent u pitanju. Za nas bi svakako bilo dragocjeno da dolaze ljudi koji će ulagati, otvarati nova radna mjesta i ugrađivati znanje i vještine u naš poslovni sistem - kazao je Krnić.
Smatra da ne treba pretjerivati u značaju koji strane direktne investicije treba da imaju, bez zanemarivanja pozitivnih efekata kojih svakako može biti.
- Dakle, one jesu značajne, ali ako nemamo domaću proizvodnju vi možete samo da pratite kako one dolaze i odlaze. Strane direktne investicije nijesu pokrenule nijednu nerazvijenu zemlju, a pogotovo ne kupovina stanova. Investitori imaju prije svega interes da zarade, a ne razvijaju zemlju u koju dolaze. Treba privući investitore koji neće biti kronistički uvezani sa vlastima, koji će imati priliku da zarade ali i pomognu u onom što bi trebalo da je važno za državu: razvoj novih tehnologija, pokretanje proizvodnje, solidna zarada za domicilno stanovništvo i zadržavanje najboljih u zemlji, jačanje konkurentnosti, a ne monopola - kaže Krnić dodajući da država treba da napravi balans između interesa zajednice, odnosno da zaštiti domaćeg proizvođača i privrednika, da obezbijedi građanima bolje mogućnosti zaposlenja, učenja, kvalitetnijih proizvoda sa boljim cijenama, a važno je kreirati takav okvir da budemo atraktivni takvim investitorima, kako bi i oni imali interes da ulažu. Sve što sam naveo imaju uređene zemlje a mi, nažalost, nemamo viziju razvoja investicija, na najodgovornijim pozicijama su oni koji traže ad hok rješenja i koji ne nude dugoročnu viziju razvoja.
Predstavnik renomirane međunarodne konsultantske kompanije Colliers International Milovan Novaković, MRICS, ističe da trenutni investicioni ambijent u Crnoj Gori može biti značajno unaprijeđen i da zbog nekih naših sporosti u donošenju strateških odluka rizikujemo da investitori odustaju od svojih planiranih investicija, jer je za njih vrijeme najbitniji resurs.
Kako je istakao bez jasne i održive strategije, koju moraju sprovoditi u djelo stručnjaci iz svojih oblasti, može se sve svesti na spisak lijepih želja.
- Nije vrijeme za kritike, nego za unapređenje načina razmišljanja kako bi postojeći biznis ambijent konstantno prilagođavali novonastalim okolnostima i apetitima renomiranih investitora koji nam, osim finansijskih benefita, donose, za nas možda najbitnije, iskustva na visokom nivou i praktična znanja. Poenta je da budemo afirmativni, ali ključno je da budemo realni prema sebi samima. Bitno je da shvatimo da Crna Gora nije jedina tačka na Zemlji, nego da se nalazimo u jednom okruženju koje konstantno preispituje svoje potencijale i unapređuje sebe. Bilježimo da određene susjedne zemlje upravo rade mnogo brže neke stvari koje mi treba da unapređujemo. I te zemlje privlače ozbiljne investicije koje bi potencijalno bile investicije za Crnu Goru. Oni su nekada učili od nas, a sada se dešava da, zbog nekih naših sporosti ili nedostatka praktičnih znanja, konkretne vizije, političkih nestabilnosti, te se investicije sele u druge zemlje - kazao je Novaković.
Investitori razmatraju „exit“ scenario
Ističe da se zbog toga može konstatovati da su neke investicije, koje su planirane u Crnoj Gori, stopirane i investitori razmatraju ,,exit“ scenario.
- Nije poenta da se kritikuje, već da konstatujemo problem i da tu ne stanemo nego da kažemo da je to izazov. Da vidimo šta možemo da uradimo da stvorimo korist od tog izazova. Izazov može da se pretvori u korist ako imamo mudre ljude koji koordiniraju sistem. Moramo definitivno da pokažemo da smo sistem koji ima jasnu strategiju šta želi. Ako to ne bude slučaj, nećemo uspjeti da opravdamo povjerenje kod postojećih investitora i steknemo kod novih. Manje je bitno da nam investitori donesu samo novac, treba da stvore dodatnu multiplikovanu vrijednost kroz primjenu svojih znanja i konkretnih iskustava. Ukoliko uspijemo kao društvo da „uvezemo“ praktična znanja, možemo očekivati u srednjoročnom periodu da će se uvoz u drugim segmentima smanjivati, što će direktno ili indirektno povećavati izvoz naše vrijednosti koju plasiramo ili ćemo plasirati - objasnio je Novaković.
Po njegovim riječima svaka investiciona destinacija mora da ima ispunjene određene pretpostavke da bi bila poželjna.
- Osnovna pretpostavka je geopolitička stabilnost koja mora da postoji i koja daje potencijalnom investitoru sigurnost da dolazi u zemlju koja je stabilna i uređena. Tu moramo uzeti u obzir i sve dodatne sigurnosti kao što je pravna i fizička sigurnost, a zatim se analiziraju i poreska atraktivnost i ekonomska logika tek nakon toga ozbiljni investitori mogu biti sigurni u racionalnost odluka koje donose. Da bi se sve to realizovalo mnogo je bitno da postoji povjerenje, jer bez povjerenje nema ni prijateljstva, a ni biznisa. Da bismo imali povjerenje moramo da imamo znanje, ali praktično. Kao destinacija smo pokazali da percepcija fizičke sigurnosti postoji, jer sada imamo oko 80.000 stranaca koji su došli i prepoznali Crnu Goru kao sigurnu destinaciju, bezbjednu za život, jer je u svojim sredinama nijesu imali. Zakonske pretpostavke su im bile olakšica, ali Crna Gora kao investiciona destinacija mora još mnogo da napreduje - tvrdi Novaković.
Smatra da, što se tiče fizičkih pretpostavki s obzirom na poziciju koja je veoma atraktivna, mi moramo mnogo da radimo na infrastrukturi.
- Za zemlju koja zavisi od turizma krucijalno je važna kvalitetna infrastruktura i dostupnost. Možda su to najbitnije pretpostavke. Mora mnogo da se radi na njihovom unapređenju jer smo avio-destinacija, a u zadnje vrijeme se bilježe neki negativni trendovi gdje se najavljuju i otkazi vezano za neke poznate renomirane low cost kompanije koje se sele na neka druga tržišta. Takođe, putna infrastruktura zbog povezivanja se regionom treba da se konstantno unapređuje. Moramo da prestanemo sa deklarativnom promocijom Crne Gore kao ekološke države i da radimo na tome da stvorimo održivi ambijent i ostvarimo najveće standarde u održivoj gradnji i drugim industrijama. Da se usklađujemo sa svim ostalim standardima da bi mi u praksi pokazali da smo država koja poštuje ekološke principe, a ne da se pozivamo na neke deklaracije gdje smo mi sami sebe proglasili za nešto, a u praksi ništa ne radimo - tvrdi Novaković dodajući da zapadni evropski turisti ne mogu da shvate da se otpadne vode još uvijek izlivaju u mora, jezera, rijeke...
- Moramo imati ostvarene fizičke, legalne, planske pretpostavke da bi taj investitor ušao u ekonomsku analizu, opravdanosti određene investicije. Mi sada imamo investitore koji planiraju ozbiljne investicije u određenim opštinama, i vrlo su zainteresovani i spremni, ali zbog kašnjenja planova višeg reda te investicije ne mogu da se ostvare. A tajming je u biznisu jedan od najbitnijih momentuma. I tu se može desiti da, zbog toga što nemamo planske pretpostavke da bi se investicije realizovale, investitori donesu neke druge odluke koje će uticati negativno na Crnu Goru kao investicionu destinaciju. To bi mnogo uticalo na te opštine jer, osim što bi bile to investicije koje se mogu mjeriti desetinama miliona eura, koje bi zaposlile od 200 do 300 ljudi, to su kompanije koje bi nam donijele znanje i renome što je Crnoj Gori prijeko potrebno - smatra Novaković.
Podsjeća na statistiku da je Crna Gora izgubila blizu 70.000 ljudi u zadnjih 10 godina,uglavnom mlađe populacije. To je ozbiljan alarm...
- Mi moramo da dovodimo investitore koji imaju praktično znanje i to su najbolji ambasadori u Crnoj Gori. Oni donose veliku korist sa više aspekata. S aspekta znanja i logistike koje bi oni ovdje primijenili to je možda najznačajniji resurs koji je nama neophodan za održivi razvoj. Jer nama BDP rast ne znači puno ako on nema efekat direktan na održivi razvoj. Jer to je nešto što je krucijalno bitno. Mi smo prepoznati kao zemlja koja uvozi, tako da bi nam najbitniji uvozni proizvod bio upravo uvoz ,,mozgova“, a to nažalost izvozimo - kaže Novaković.
Negativna slika
Takođe smatra veoma negativnom slikom da zakon koji je donesen juče ne važi danas nego se to lagano mijenja zbog nekakvih odluka koje mogu biti racionalne ili iracionalne.
- To definitivno ukazuje da nemamo pravnu sigurnost jer čim se oni često mijenjaju to utiče na psihološki efekat koji stvara percepciju da smo pravno nesigurna država. Tako da moramo da pokažemo integritet u smislu da smo država u kojoj institucije rade svaka svoj posao na najbolji mogući način i da postoji konzistentnost u donošenju odluka. Dodati treba na to povjerenje koje je bitno i u fizičkim, ličnim pretpostavkama, a i u biznisu je tako. A znanje je druga pretpostavka, ali ne znanje akademskog tipa, nego praktično. To je ono što se mjeri i tu su rezultati - tvrdi Novaković.
Što se tiče planskih pretpostavki, posebno kada se govori o investiranju u nekretnine, tu smatra da se moraju ubrzati neke stvari, jer investitori stalno traže druge prilike.
- Ukoliko oni vide da se tu stvari sporo odvijaju da nijesmo konzistentni, nijesmo dali pretpostavke da će nešto biti usvojeno, pa to kasni, pa dobiju osjećaj nepovjerenja, onda se oni odluče na druge destinacije što je potpuno racionalna odluka. Sistem aparat mora da funkcioniše efikasno. Jasne strategije moraju da se izdefinišu. Ne smije da bude ad hok i onih površinskih odluka. Mora sve studiozno da se radi i da za sve postoji jasna strategija. Svaka želja bez kvalitetne strateške inicijative ostaće samo u domenu želja - poručio je, na kraju, Novaković.
Ulaganja u domaće kompanije i banke mnogo manja ove godine
Krnić navodi podatke da smo u prvih sedam mjeseci ove godine imali oko 516 miliona eura investicija, od čega je oko 260 miliona eura kupovina nepokretnosti ili oko 50 od svih stranih investicija, dok se na ulaganja u domaće kompanije i banke izdvojilo 59,46 miliona, odnosno svega 11,52 odsto svih stranih investicija.
- Prošle godine smo imali 1,151 milijardu eura investicija, od čega je prodaja nepokretnosti bila oko 448 miliona, odnosno oko 39 odsto svih stranih direktnih investicija, dok su ulaganja u kompanije i banke iznosile 219,4 miliona, što je udio od 19,05 odsto. Dakle, najveći dio investicija u našu zemlju se odnosi na kupovinu nekretnina i procentualno učešće raste iz mjeseca u mjesec. Dakle, trendovi idu u korist kupovine nekretnina - kaže Krnić.
Privatni sektor se godinama zanemaruje
Krnić tvrdi da Crna Gora ima privatni sektor koji je godinama zanemarivan.
- Na čelnim pozicijama u zemlji imamo ljude koji imaju sasvim skromno radno iskustvo ili čak nikad nijesu radili u privredi, u realnom sektoru. Oni ne razumiju sa kojim problemima se privrednici suočavaju, koliko je poslovanje nestabilno i koliko je teško u postojećem okviru izaći na ,,zelenu granu“. Čak i kada država pokušava da pomogne privatnom sektoru, to su mahom krupni kapitali koji imaju intenciju i istoriju stvaranja monopola, čime negativno utiču na cijelu privredu, zaposlene, a da ne govorimo na potrošače koji su na najvećem udaru. Za svaku investiciju ili potencijalno miješanje države u privredne tokove, donosioci odluka treba da postave pitanje – kakva je korist od toga za državu, privredu, zaposlene i potrošače, a koje su potencijalne štetne konsekvence. Kada bi se time bavili, a manje bombastičnim izjavama kako smo najbolji i najjači, cijela zajednica bi imala više koristi. To dalje znači da ulazimo u vrijeme još veće nestabilnosti i nesigurnosti - kazao je Krnić.
