Ministarstvo održivog razvoja i turizma je u 2011. godini izdalo oko sto građevinskih dozvola za, u ovom trenutku, najznačajnije investicione projekte u Crnoj Gori – male hidroelektrane i hotelsko-turističke kapacitete. Interesovanje se nastavlja, kaću Ministarstvu, i u ovoj godini. Kako je za Portal Analitika kazao Danilo Gvozdenović, pomoćnik ministra za oblast građevinarstva, prema dokumentaciji koja im je do sada dostavljena, ukupna predračunska vrijednost radova za koje su dozvole odobrene iznosi čak - 197.424.777 eura.
- Ministarstvo je prošle godine izdalo tri građevinske dozvole investitoru „Dekar“ iz Podgorice za izgradnju malih hidroelektrana na vodotoku rijeke Crnje: mHE „Crnja“, mHE „Ljubaštica“ i mHE „Crni potok“, u Opštini Kolašin. Predračunska vrijednost investicija je nešto manje od osam miliona eura. Na početku ove godine Ministarstvo je izdalo još dvije građevinske dozvole investitoru „Haider Extrem Energy“ iz Podgorice, za vodozahvat rijeke Bjelojevićka u mojkovačkoj opštini - mHE „Ugljari“ i mHE „Bjelojevići“. Njihova predračunska vrijednost je 15.402.397 eura.
Gvozdenović dodaje da trenutno rade na još jednom zahtjevu za male hidroelektrane na Bistrici - „Bistrica – A“ i „Bistrica – B“, u Bijelom Polju, a investitor je i ovog puta „Haider Extrem Energy“. Prema projektnoj dokumentaciji, to je investicija vrijedna 24,5 miliona eura.
- Drugim riječima, predračunska vrijednost projekata za male hidroelektrane, za koje su u posljednjih 14 mjeseci dozvole već izdate, ili je njihovo izdavanje u toku, iznosi 47.896.941 eura – ističe pomoćnik ministra. U protekloj godini prema Izvještaju o stanju uređenja prostora, opštine su izdale 963 građevinske dozvole, kaže Gvozdenović. Kako pojašnjava, razlog tome je novo zakonsko rješenje, prema kome sve građevinske dozvole izdaju organi lokalne uprave, a samo izuzetno državne uprave. No, Ministarstvo nije sjedjelo skrštenih ruku. I ono je u 2011. godini izdalo 97 građevinskih dozvola, čija je predračunska vrijednost pibližno 200 miliona eura.
U hotele 150 miliona: Pored malih hidroelektrana, značajne su one koje se odnose na rekonstrukciju i izgradnju hotela. Tri izdate dozvole predstavljaju buduće investicije vrijedne 43.847.370 eura.
- Jedna izdata dozvola odnosi se na rekonstrukciju postojećeg hotelskog kompleksa „Vile Oliva“ u Petrovcu, izgradnju Vile 11 i centralnog objekta hotela, čiji je investitor HTP „Vile Oliva“ iz Petrovca. Izdata je dozvola i za rekonstrukciju postojećeg objekta hotela „Crna Gora“, odnosno hotela „Hilton Podgorica – Montenegro“, u Podgorici, čiji je investitor podgorička kompanija „Hotel Crna Gora“. Treća dozvola odnosi se na izgradnju objekta hotela koji je pozicioniran u okviru Državne studije lokacije „Arsenal“ u Tivtu, a čiji je investitor „Adriatic Marinas“ -Porto Montenegro iz Tivta.
U januaru ove godine izdata je još građevinska dozvola - za kondo hotel u Petrovcu, čija bi vrijednost trebalo da bude 7.771.075 eura, a izgradnju će finansirati „Zetagradnja – Ljetopis“ iz Podgorice.
- Za sada su u fazi rješavanja dva zahtjeva za izgradnju hotelskih kapaciteta na Crnogorskom primorju, ukupne predračunske vrijednosti 97.909.391 eura. To su hotel „Rivijera Kristal“ u Petrovcu, čija je prva faza vrijedna 10.079.513 eura, a investitori su Hotelska grupa „Budvanska rivijera“ i „Euromix Trade“ iz Budve. Drugi je turističko-hotelski kompleks u Budvi, predračunske vrijednost 87.829.878 eura, a investitori su „Expo Budva“ i „Expo Hotel Partners iz Budve.
Sve po zakonu: Gvozdenović naglašava da su građevinske dozvole su izdate u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima, prema planskoj dokumentaciji koja važi za konkretno područje. Nadležnost ministarstva se tu, praktično, zavšava, jer je opremanje građevinskog zemljišta u nadležnosti lokalne samouprave.
- Rokovi za izgradnju infrastrukture i stvaranje uslova za priključenje objekata, realizuje se na osnovu ugovora o opremanju građevinskog zemljišta, koji lokalna uprava sklapa sa investitorom - dodaje on.
Tako, nakon dobijanja građevinske dozvole, investitor „prelazi“ u ruke lokalne administracije, koja će svojim radom značajno uticati na završetak projekta. Jer, treba podsjetiti da je infrastruktura u Crnoj Gori slabo razvijen, a neophodan ekonomski segment, od kojeg zavisi i namjera, i dolazak, i završetak projekta svakog investitora. Uz to, i sam Gvozdenović podsjeća i da svako novo planiranje zahtijeva i novu infrastrukturu, pa se i postojeća infrastruktura mora rekonstruisati i prilagoditi potrebama budućih objekata.
Kada je riječ o prihodu od naplate taksi ili, pak, izdavanja građevinskih dozvola, ni državna ni lokalna uprava nema previše koristi. No, kako kaže Gvozdenović, prava dobit nastaje tek realizacijom projekata.
- U dugom nizu godina na dobiti su sredine gdje se ovi objekti grade, i to kroz zapošljavanje stanovništva, poreski sistem u koji su sada uključeni, i sve ono što neminovno prati turističku privredu.
Tri i po mjeseca za građevinsku dozvolu: Pomoćnik ministra za sektor građevinarstva posebno ističe trogodišnji rad na uklanjanju biznis barijera u oblasti planiranja i izgradnje. Uspjeli su, kako kaže, da ukinu nepotrebne procedure, skrate vrijeme izdavanja građevinskih dozvola, ukinu ili svedu na realne naplatu taksi. Sada se sve sastoji iz dvije procedure, a rok je 105 dana.
- I dalje je potrebno pribaviti priličan broj saglasnosti i raznih dokaza, ali, po novom zakonskom rješenju iz jula prošle godine, ove dokaze po službenoj dužnosti sada pribavlja državni, odnosno organ lokalne uprave - jer su oni sada servis građana. Tako je uspostavljen sistem u kojem investitor ima kontakt samo sa jednim organom, nadležnim za poslove izdavanja građevinske dozvole – pojašnjava on novousvojenu proceduru.
Ipak, da li je postupak, koji se sada sastoji iz dvije procedure, a traje čak tri i po mjeseca, zaista bolje rješenje, i predstavlja dobar primjer eliminisanja biznis barijera? Tim prije ako se ima na umu da Crna Gora teži privlačenju poslovnih partnera koji žele da investiraju upravo u hotelsko-turističku privredu, za koju je nadležno isto ministarstvo.
Sva dokumenta na internetu: Još jedna novina u sektoru za građevinarstvo jeste elektronska forma za sva dokumenta koja izdaju, pa se sada urbanističko-tehničke uslove, građevinske i upotrebne dozvole koje su izdali, objavljuju na internet stranicama Ministarstva održivog razvoja i turizma. Na istim stranicama su i mjesečni izvještaji rada Inspekcije zaštite prostora, Urbanističke i Građevinske inspekcije. Uz to, uspostavljen je elektronski sistem prijave bespravne gradnje „kao sastavni dio procesa modernizacije i poboljšanja transparentnosti rada Ministarstva, te olakšavanja procesa kontrole uređenja prostora“.
- Smatramo da je to samo jedna stepenica u transparentnosti rada ovog organa, te su planirana dva bitna projekta: postavljanje planskih dokumenata, koji se realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom, i postavljanje urbanističko-tehničkih uslova na internet stranice. To, pored ostalog, podrazumijeva da organi državne i lokalne uprave, nadležni za izdavanje građevinskih dozvola, unaprijed izrađuju i objavljuju urbanističko-tehničke uslove. Tako će investitori, ali i svi zainteresovani, na jednostavan i efikasan način moći da pristupe internet prezentaciji tih dokumenata, kao jednom od osnovnih „proizvoda“ donosilaca planskih dokumenata. Gvozdenović kaže da se benefiti tih projekata ogledaju i u efikasnom privlačenju zainteresovanih investitora, rasterećivanju lokalne i državne administracije, ali i uštedi vremena na pribavljanju uslova, za koje je sada, po Zakonu, potrebno 45 dana. S obzirom na krizu u kojoj je cjelokupna privreda, ne samo u zemlji, već i mnogo šire, možda ćemo na realizacije čekati godinama. Kada bi to uzeli kao parametar, onda ni mjesec i po, ni tri i po mjeseca procedura koje prethode dobijanju građevinske dozvole ne bi trebalo da predstavljaju biznis barijeru. Sa približavanjem početka pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, još mnogo toga će morati da se iskristališe i definiše – na način da bude u skladu sa evropskim zakonodavstvom. I - tek kada to počnemo i da primjenjujemo, moći ćemo da kažemo da zaista imamo proceduru koja je efikasna. Tada će i investitori poštovati date rokove.
Kristina JERKOV
