Njegove preporuke, koje je dao uoči nedavnog obilježavanja Svjetskog dana voda, su ,,da moramo posvetiti pažnju intenziviranju saradnje među sektorima i kod upravljanja vodama unutar i preko granica naše države, kako bismo mogli održivo uravnotežiti potrebe čovjeka i prirode i koristiti podzemne vode za sadašnje, a sačuvati ih za buduće generacije“.
- Potražnja čovječanstva za vodom iz dana u dan raste. Pritisak na vodne resurse se povećava zbog prekomjerne upotrebe, zagađenja i klimatskih promjena. Suše i toplotni talasi su sve intenzivniji i češći. Porast nivoa svjetskog mora dovodi do prodora slane vode u obalne vodonosne slojeve. Vodonosni slojevi podzemnih voda (akviferi) se iscrpljuju. Za očekivati je da voda može biti izvor sukoba, ali i razlog za saradnje - tvrdi Spalević.
Smatra da su nam podzemne vode van vidokruga, ali ne možemo i ne smijemo sebi priuštiti da ne budu dio vizije strategije razvoja našeg društva.
- Rezerve su pohranjene među stijenama u podlozi i zemljištu, te su podzemne vode naš najveći izvor tekuće slatke vode. Iz ovih izvora koristimo je za snabdijevanje pijaćom vodom, za sanitarne sisteme, poljoprivredu, ekosisteme.
Voda je, na našu sreću, svuda oko nas u Crnoj Gori, ali njene vrijednosti nijesmo toliko svjesni sve dok bunar ili izvor ne presuši. Zemljište, vazduh i voda nijesu nasljeđe od naših predaka, već su pozajmljeni od naše djece. Tako da ih moramo njima, budućim generacijama, predati bar onako kako su oni dati nama. - kaže Spalević dodajući da su pored pozitivnih efekata, vode izvor i prirodnih nepogoda.
- Jedan od najčešćih rizika, potpomognut globalnim otopljavanjem i klimatskim promjenama, kao i negativnim djelovanjem ili nedjelovanjem čovjeka u Crnoj Gori su poplave. Ne mogu se izbjeći, međutm preduzimanjem preventivnih mjera, mogu se smanjiti rizici na prihvatljiviju mjeru. Upravljanje vodama i vodnim dobrom vrši se, između ostalog, na način kojim se doprinosi ublažavanju efekata poplava i suša - kazao je Spalević.
Podsjeća da je EU Direktiva 2007/60/EZ o procjeni i upravljanju rizicima od poplava u potpunosti prenijeta u crnogorski zakonodavni sistem kroz Zakon o vodama i Pravilnik o procjeni rizika od poplava i plana upravljanja rizicima od poplava.
- Važeća zakonska regulativa u ovom dijelu predviđa izradu preliminarne procjene rizika od poplava, identifikaciju područja koja su značajno pogođena poplavama, izradu mape rizika i mape rizika od poplava za područja koja su značajno pogođena poplavama. Ove se mape rade za tri povratna perioda: sa pojavom preko 100 godina, oko 100 godina, i velike vjerovatnoće sa povratnim periodom od 10 do 50 godina za područja koja su značajno pogođena poplavama - kazao je Spalević dodajući da je činjenica da je implementacija Direktive o poplavama u ranoj fazi izrade, te da je uočen nedostatak kapaciteta (organizacionih, kadrovskih i tehničkih), a da je potrebno obezbijediti učešće i informisanje javnosti, prikupiti nedostajuće podatke i da se ide ka uspostavljanju dobrog vodnog informacionog sistema.
- Crna Gora traži mogućnosti da obezbijedi prelazni period za potpunu primjenu Direktive o poplavama, u dijelu koji se odnosi na izradu planova upravljanja rizicima od poplava do kraja 2024. godine - kazao je Spalević, pozivajući se na nedavne dobre inicijative podrške EU Crnoj Gori.
Karakteristične meteorološke pojave u posljednje vrijeme na području Crne Gore su, po njegovim riječima, obilne padavine, jake kišne serije koje traju i po više dana sa izostankom sniježnog pokrivača.
- Neprilike nastaju kada dođe do kombinacije ovih kišnih serija tokom otapanja snijega. Ovakav scenario najčešće dovodi do poplava velikih razmjera. Poplave iz 2010. i 2011. godine su primjeri superponiranja nekoliko faktora koji su doveli do velikih prirodnih nepogoda - podsjeća Spalević.
Poplave koje se javljaju u Crnoj Gori su, kaže on, uslovljene njenim klimatskim, geomorfološkim karakteristikama, kao i fizičko-geografskim karakteristikama vodotoka koji se izazivaju.
- Za većinu rijeka u Crnoj Gori karakteristično je da se duž njihovog toka smjenjuju kanjoni i dolinska proširenja. Rječne doline, koje su potencijalno ugrožene od poplava, zauzimaju relativno mali prostor Crne Gore. Međutim, ovi prostori imaju veliki značaj, jer se u njima nalaze najveća naselja, značajne poljoprivredne površine i važne saobraćajnice. Zbog toga zaštita ovih područja od poplava ima nesumnjiv socio-ekonomski značaj - smatra Spalević.
Problem odbrane od poplava u Crnoj Gori upravo je vezan za priobalja većih vodotoka: Gornje i Donje Zete, Morače, Lima, Tare, Ćehotine, Ibra i Bojane jer se na njihovim obalama nalaze svi veći crnogorski gradovi.
- Pored ovog, na teritoriji Crne Gore postoje i dva specifična problema ugroženosti od plavljenja - na područijima Skadarskog jezera i Cetinja. Povremeno podizanje nivoa Skadarskog jezera ugrožava značajne površine poljoprivrednog zemljista priobalja. S druge strane, plavljenje Cetinjskog polja ugrožava veliki dio urbane zone Cetinja. U Nikšićkom polju zemljište je većinom ugroženo izlivanjem rijeka i potoka sa čestom pojavom udruženog djelovanja površinskih i podzemnih voda, koje dovode do velikih poplava - poručuje Spalević.
Znatan problem, smatra on, predstavljaju i poplave u urbanim sredinama koje nastaju od kiša velikih intenziteta a koje, zbog velike koncentracije stanovništva i stambeno-privrednih objekata na relativno malom prostoru, često uzrokuju velike materijalne štete.
- Efekat ovih poplava se uvećava zbog nedovoljno razvijenog sistema za odvođenje atmosferskih voda i njihovih malih kapaciteta - kaže Spalević.
Dodaje da povremeni tokovi koji protiču kroz urbane sredine, a čiji slivovi zahvataju rubne djelove planina sa velikim nadmorskim visinama, usljed jakih kiša „prorade“ i dodatno usložnjavaju situaciju.
- Intenzitet ovih poplava se povećava prethodnim okupiranjem prostora neposredno uz rječna korita, kako legalnom tako i nelegalnom gradnjom, nestručnim kanalisanjem, odlaganjem otpada, što utiče na smanjenje propusne moći korita i dovodi do poplava - kaže Spalević.
Tvrdi da se problemi ne rješavaju u koritu, u urbanim područjima, već na većim kotama u slivovima a da bujične poplave, koje su karakteristične za primorski dio, predstavljaju posebnu opasnost, prvenstveno zbog brzine formiranja i propagacije poplavnog talasa, velikih brzina bujičnih tokova koje, skoro uvijek, karakteriše velika razornost i rušilački karakter.
Rješenje vidi u integralnom pristupu upravljanju prostorom i zaštitom od poplava koji zahtijeva interakciju, sinergiju, međusobnu komunikaciju i koordinaciju svih aktera uključenih i prepoznatih kroz proces zaštite od ovog hazarda, kako na lokalnom i državnom nivou, tako i na regionalnom-međunarodnom nivou, a preduslov ovome jeste jačanje stručnih i finansijskih kapaciteta u institucijama zaduženim za sprovođenje ovih politika. Jedna kap kiše se nikada ne osjeća odgovornom za veliku poplavu, niti je pojedinac svjestan da je svojim činjenjem bar dijelom to uslovio. Zato je važno da imamo dobro uspostavljen sistem.
Vodno područje Crne Gore
Po riječima Spalevića čak 95,3 odsto riječnih tokova u Crnoj Gori formira se na njenoj teritoriji, tj. izvorište i slivna povšina im se nalazi na teritoriji naše zemlje.
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je donijelo Pravilnik o granicama područja podslivova i malih slivova. Uprava za vode je, analizirajući podatke dobijene kroz izradu nacrta planova upravljanja vodama Dunavskog i Jadranskog sliva, konstatovala da same granice vodnih područja u prethodnom podzakonskom aktu (usvojen 2016. godine) nijesu valjano definisane, niti kroz regulativu, ali ni kroz planove upravljanja. S tim u vezi u 2020. godini krenulo se sa korekcijama u dijelu definisanja granica vodnih područja Dunavskog i Jadranskog sliva, granica područja podslivova i granica područja malih slivova na vodnom području Crne Gore - kaže Spalević dodajući da je ovim Crna Gora stvorila preduslove za uspješnije upravljanje vodama, a institucije će imati oficijelnu podjelu granica, spremnu za unos u GIS bazu podataka i buduće dobro funkcionisanje vodnog informacionog sistema. Poplave su prirodne pojave, ali su konačni rezultati gubitaka od poplava uglavnom djela čovjeka. A voda ima savršeno ,,pamćenje“ i uvijek će se boriti da se vrati tamo gdje je nekad bila.
