Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju kvalifikovalo je kao krivično djelo izazivanje nacionalne i vjerske mržnje napad na građansku aktivistkinju Sabinu Talović i Belisa Pojatića u Pljevljima iz novembra prošle godine i naredilo sprovođenje istrage protiv osumnjičenog Zorislava Lekovića (52).
To je u zvaničnom dopisu Akciji za ljudska prava (HRA) potvrdio rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju Mirko Bulatović nakon što je ta nevladina organizacija zvanično zatražila da se napad u Pljevljima istraži i kao krivično djelo izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, kvalifikovano zlostavljanjem i ugrožavanjem sigurnosti Sabine Talović.
Kako je naveo Bulatović u dopisu od 10. februara naredba o sprovođenju istrage, koja je još u toku, donijeta je 20. decembra prošle godine.
Leković, koji je u više navrata uznemiravao javnost defileima sa četničkim znamenjem, 20. novembra prošle godine napao je Talović koja je pokušala da ga snimi pošto joj je na javnom mjestu, prema njenom i svjedočenju ljudi iz okruženja, psovao ,,tursku majku“ i vrijeđao je kao ,,ustašu“.
Leković je tokom privođenja nakon incidenta nasrnuo i na službenika policije. Osumnjičeni je poslije saslušanja u tužilaštvu sproveden u Psihijatrijsku bolnicu u Kotor.
Prvobitna kvalifikacija
Osnovno državno tužilaštvo je tada u Pljevljima protiv Lekovića pokrenulo samo postupak ,,zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti“.
Nakon toga je 23. novembra Vrhovno tužilaštvo pozvalo Više tužilaštvo iz Bijelog Polja da se izjasni o napadu na Talović i Pojatića i utvrdi da li u njegovom postupanju ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
Apel da se to učini uputila je tada i Akcija za ljudska prava koja je ukazala na kršenje ljudskih prava i neadekvatnu kvalifikaciju krivičnog djela.
"Postupanje Lekovića i prema Sabini Talović, kao i prema policijskom službeniku, mora biti sveobuhvatno sagledano i odgovarajuće kvalifikovano, bez obzira na to je li on ta krivična djela izvršio u stanju neuračunljivosti i da li će za njih moći da odgovara", navela je HRA u novembru u pismu upućenom Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, odnosno Sanji Golubović i v. d. vrhovnog državnog tužioca Draženu Buriću.
HRA je tada izrazila zabrinutost zbog činjenice da niko od ljudi na ulici u Pljevljima nije priskočio u pomoć Sabini Talović, osim direktora galerije u Pljevljima Belisa Pojatića, koji je povikao ,,i ja te snimam“, i tako Lekovića, kako se navodi, uspio da usmjeri ka njemu do intervencije policijskog službenika.
Iz HRA podsjećaju da je Sabina Talović dugogodišnja mirovna aktivistkinja, koja je posljednjih godina izuzetno aktivna u zaštiti migranata i izbjeglica u Pljevljima.
"Nadamo se da ni ona ni njeni sugrađani više neće biti izloženi napadima i javnim manifestacijama mržnje koji podsjećaju na mračne devedesete", naveli su iz HRA.
Sabina Talović; Foto: Stevo Vasiljević/Pobjeda
Prethodni incident
Zorislav Leković je 29. juna u Pljevljima defilovao sa četničkom zastavom i ispisanim „4S“ na torzu, a epilog tog incidenta bila je prekršajna odgovornost za nepristojno i bezobzirno ponašanje na javnom mjestu, kao i ometanje ili omalovažavanje službenog lica.
Njega je policija privela nakon što je omalovažavao službenike koji su pokušali da ga uklone sa ulice. Leković je prije toga prošao i pored Husein-pašine džamije gdje je uslikan, a fotografija o tome objavljena je na društvenim mrežama.
Osnovno tužilaštvo je tada konstatovalo da u ponašanju osobe čije je ponašanje uzbunilo javnost u Pljevljima nema elemenata krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
"Protiv lica koje je nošenjem nacionalističkih obilježja uznemirilo građane, pokrenut je prekršajni postupak u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru", potvrđeno je tada Pobjedi iz ODT-a u Pljevljima.
Gardista „pantera“
Zorislav Leković je na stupce medija dospio u avgustu 2020. godine kada je privođen nakon parlamentarnih izbora, kada je u Pljevljima zabilježen niz incidenata na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
U medijima u regionu, naročito Srbiji, to je prezentovano kao atak na sprski korpus i ljude koji su učestvovali u „odbrani svetinja“.
Leković je, prethodno, u januaru 2020. godine dobio podršku od grupe Udruženje veterana „Garda panteri“ čiji je bio član za svoje zalaganje i angažman u litijama protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
"Naš brat Zorislav Leković, bivši pripadnik garde Panteri, jedan kršni Srbin iz Crne Gore danas (je) borac za očuvanje svetinja u Crnoj Gori. Imali smo nekoliko boraca iz Crne Gore koji su bili dobrovoljci kod nas, dvojica su poginula. Našu braću ne smijemo zaboraviti. Uvijek uz njih, ne damo svetinje", poručeno je tada sa Fejsbuk profila Udruženja veterana u znak podrške Lekoviću.
Prva bjeljinska laka pješadijska brigada, poznata kao specijalna brigada „garda panteri“ učestvovala je u brojnim operacijama tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Njome su komandovali Ljubiša Simić Mauzer koji je ubijen nakon rata, 2000. godine i Bogdan Pantelić Panter, koji je poginuo 1992. godine, po kojem je ova formacija kasnije i prozvana.
