On je to kazao nakon što je Medojević reagovao na tekst objavljen u Pobjedi u kojem je Ivanović ocijenio da mišljenje direktora AZLP dato Ministarstvu unutrašnjih poslova nema pravni legitimitet.
U mišljenju je navedeno da MUP ne može obrađivati lične podatke sa spiskova dobijenih od CeMi-ja, portala Standard i Narodne koalicije „Za budućnost Crne Gore“ kako bi utvrdio postojanje duplih birača.
Medojević je kazao da je uputio dopis u kojem ne iznosi novo pravno tumačenje već ukazuje na prethodno zauzet stav AZLP, a da navodi Ivanovića govore o tome da ne poznaje zakonska ovlašćenja direktora i zaštitu ličnih podataka.
Ivanović je istakao da se on neće baviti kvalifikacijama, već činjenicama koje su sadržane u tekstu objavljenom u Pobjedi i navodima koji su sadržani u dopisu koji potpisuje i ovjerava pečatom Agencije sam direktor.
“U dopisu MUP-u kaže se da su zahtjevom tražili od Agencije dostavljanje mišljenja. Ministarstvo je zahtjev poslalo 23. jula, a direktor Medojević odgovara 6. novembra ove godine. O tako važnom pitanju i nalaženju valjanog pravnog rješenja koje bi značajno doprinijelo povjerenju u izborni sistem, odgovara nakon više od tri mjeseca”, kazao je Ivanović.
Podsjetio je i da je u saopštenju MUP obavijestio javnost da su dobili mišljenje u kojem im je ukazano da ne mogu nastaviti postupanje po spiskovima, koje je potrebno fizički unuštiti ili izbrisati.
“Postavljaju se sljedeća logična pitanja – da li su navodi iz dopisa tačni, da li je MUP dao saopštenje koje sadrži već rečeno i da li je tačno da su, nakon dopisa direktora Medojevića MUP-u, nastale pravne posljedice da MUP neće dalje postupati po navedenim spiskovima, koji ukazuju da na izborima u Crnoj Gori glasaju lica koja imaju državljanstvo i biračko pravo u više država”, naglasio je Ivanović.
Medojević je naveo i da je u periodu dok je Ivanović bio na čelu DIK-a izvršena jedna od najmasovnijih zloupotreba ličnih podataka do sada, o čemu je Savjet Agencije, a ne direktor, dao jednoglasan pravni stav.
“Od direktora Medojevića se očekivalo da ukaže na nepotpuno utvrđivanje činjeničnog stanja, jer je Agencija imala pravne mehanizme u cilju utvrđivanja činjenica vezanih za to da li je bilo prenosa podataka i kojih, te da li sajt sa kojega su dobijene infomacije o upisu u birački spisak pamti podatke koji su unošeni prilikom provjere”, kazao je Ivanović.
Utvrđivanjem ovih činjenica, dodao je, otvorili bi i mnoga druga pitanja od značaja za razrješenje ovog pravnog pitanja, a istakao je i da će o tome konačnu riječ imati Upravni sud.
“Tvrdnja da je izvršeno jedno od najmasovnijih kršenja prava je legitimno obavezivala Agenciju da odluči o pokretanju postupka utvrđivanja krivične odgovornosti, a u najmanju ruku prekršajne. To se očigledno nije desilo, a zašto, javnost ne zna”, naveo je Ivanović.
Dodao je da je nadležno tužilaštvo nakon podnošenja krivične prijave od strane fizičkog lica upoznato sa svim činjenicama u vezi ovog pitanja, te da je još jedna predstavka od fizičkog lica u postupku pred nadležnim državnim organom.
“Na kraju, vezano za shvatanje transparentnosti rada držanog organa, želim da istaknem da je Državna izborna komisija objavila saopštenje da su svi sakupljeni podaci poslati 26. aprila lično ministru na dalje postupanje. Javnost je o tome obaviještena istog dana, a to je bio i moj prvi rani dan nakon liječenja od kovid-19 infekcije”, zaključio je Ivanović.