- Posljednjih dana sam na više mjesta iznio stav da Demokratska stranka mora izvršiti promjene u politici i rukovodstvu, da se vrati politici koja je Srbiju 5. oktobra dovela na prag demokratije i vodila je na put Evropske unije. U posljednih osam godina ta je politika napuštena i to je ostavilo jako loše posljedice kako na Srbiju tako i na DS i krajnje je vrijeme da se s takvom politikom prekine.
Zato tražim da se zakaže vanredna izborna skupština stranke, da se prije toga održe skupštine lokalnih odbora DS-a, analiziraju izborni rezultati, ali i ukupna politika koja je vođena posljednjih osam godina, izvuku se zaključci i da novi delegati na velikoj skupštini izaberu novi program i novo rukovodstvo koje će se vratiti programu Zorana Đinđića. Ko će biti predsjednik, a ko na drugim funkcijama, odlučiće delegate, kazao je Živković.
Na pitanje da li bi vodio drugačiju kampanju kada je Kosovo u pitanju, Živković je rekao:
- Kosovo je de facto teritorija na koju Srbija nema uticaja od 1999. godine. Naravno da je teško u Srbiji da se nezavisnost Kosova prihvati i formalno prizna. No, to nije ni neki uslov svih uslova.
Ozbiljna srpska vlast mora pratiti realnu situaciju na terenu i razgovarati sa svima koji srpskoj manjini i drugima na Kosovu može obezbijediti normalan i miran život bez ubistava i straha.
Pitanje konačnog stava Srbije prema državnosti Kosova, stav Kosova prema širokoj autonomiji sjevera Kosova, stav međunarodne zajednice prema tome... sve su to stvari koje se moraju rješavati postepeno. Ono što se odmah mora uraditi je da se strah s Kosova protjera i ljudi počnu živjeti normalno, bez obzira koje su nacionalnosti.
- De facto, ono je nezavisna država. De jure i po stavu srpske političke scene i javnosti te velikog broja zemalja na svijetu, mada one nisu te koje donose najvažnije odluke, Kosovo još nije država. Kada i ako bude član UN-a, onda će i formalna nezavisnost biti ostvarena.
Na pitanje novinara da li bi se rukovao sa Tačijem, kao Boris Tadić, Živković je odgovorio da je on to već učinio 1998. ili 1999. godine, u Solunu.
- Nismo uspjeli jer vlast Slobodana Miloševića tada nije htjela podržati te napore. Oni su imali drugu viziju koja je dovela do početka rata na Kosovu i svega što je uslijedilo. No, sada se s njim ne bih rukovao! Tači je optužen za teške zločine koji se odnose i na terorizam i na trgovinu organima i mislim da treba odgovoriti na te optužbe. Dok se to ne razjasni, dok se ne ustanovi na relevantnom sudu je li Tači odgovoran za te zločine ili ne, a meni se čini da je njegova odgovornost ogromna, ne mislim da je pristojno niti politički korisno ni za pojedinca ni za državu da ima bilo kakve kontakte s osobom koja se suočava s tako velikim optužbama, naglasio je Živković.
On nadalje objašnjava da su tajkuni u Srbiji nastali u vrijeme Slobodana Miloševića. Prema jegovim riječima vrlo malo bogatih ljudi steklo je imovinu tih razmjera nakon 5. oktobra.
- Oni su se, ustvari, obogatili nakon 2003. godine, kada su na sceni bili Koštunica i Cvetković kao premijeri, a sve to vrijeme predsjednik je bio Boris Tadić. U vrijeme Zorana Đinđića i dok sam ja vodio vladu, tajkuni nisu stvarani. Mi smo donijeli i provodili Zakon o ekstraprofitu i time nastojali barem da djelimično ispravimo nepravdu učinjenu u bivšem režimu. Naravno, imali smo kontakte s tajkunima, nastojali da ih navedemo da svoj kapital investiraju u što više radnih mjesta, a ne samo u trgovinu i šoping-centre. Oni su to i prihvatili jer su ocijenili da im je tako bolje, akcentovao je Živković.
Bivši premiijer kaže da “u vrijeme Đinđića i kada sam je on bio na vlasti, tajkunima nisu cvjetale ruže”.
-Tadić jeste napravio nekoliko tajkuna. Ako imate 50 tajkuna u Srbiji, 45 ih je nastalo u Miloševićevo vrijeme, a pet u vrijeme Tadića. Neki od tih petorice ljudi sjede i u samom vrhu stranke ili su neki „savjetnici", samozvani eksperti za marketing. Između ostalih, tu mislim i na Dragana Đilasa, zaključio je Živković.
