Viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je u srijedu da je prerano govoriti o povlačenju ruskih trupa iz južnog ukrajinskog grada Hersona.
“Potrebno je odvojiti riječi od djela. Dok se ukrajinska zastava ne zavijori nad Hersonom, nema smisla govoriti o ruskom povlačenju”, rekao je Podoljak.
Dodao je da se ruske snage još nalaze u Hersonu, koji su Rusi zauzeli ubrzo nakon početka invazije na Ukrajinu 24. februara.
“Prerano je govoriti o povlačenju ruskih trupa iz Hersona. U gradu se zadržava grupacija oružanih snaga Ruske Federacije, a u regiju se dovlači dodatno ljudstvo. Naše oružane snage rade prema svom planu: izviđanje, procjena rizika, učinkovit protivnapad”, rekao je Podoljak.
Britanski ministar odbrane Ben Valas je ukrajinskim vojnicima rekao da Rusija „polako gubi rat“ protiv njihove zemlje.
Tokom posjete vojnom kampu Lydd Army Kentu, u kojem se ukrajinski vojnici spremaju za borbu, rekao je i da je Rusija već dugi niz godina „aktivan protivnik“ Ujedinjenog Kraljevstva.
“Mnogi se još uvijek sjećaju trovanja u Salisburyju kada su Rusi koristili nervne otrove”, kazao je Valas.
“Rusija redovno stoji i iza sajber napada na ovu zemlju”, dodao je on.
Valas je rekao i da ga ne čudi da se Rusiji ne sviđa što joj se Britanija suprotstavila.
“Mi se zalažemo za slobodu, demokratiju i ljudska prava. Njihovo negodovanje neće nas od toga odvratiti”, tvrdi Valas.
Britanski ministar kaže da će Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviti podržavati Ukrajinu u odbrani od ilegalne ruske invazije.
“Britanija predstavlja više od malog trenutka u vremenu. Britanija se trajno zalaže za ljudska prava”, zaključio je Valas.
Šef NATO-a Jens Stoltenberg je tokom posjete Ujedinjenom Kraljevstvu poručio medijima kako je Putin pogriješio kada je naredio vojni napad na Ukrajinu.
"Predsjednik Putin napravio je nekoliko velikih strateških grešaka kada je napao Ukrajinu", rekao je Stoltenberg novinarima okupljenima ispred kuće britanskog premijera u Downing Streetu.
Stoltenberg tvrdi kako je prva greška bila podcijeniti hrabrost Ukrajinaca te njihovu predanost borbi i zaštiti svoje zemlje.
Kao drugu Putinovu grešku je naveo podcjenjivanje sposobnosti NATO članica da pruže snažnu podršku Ukrajini.
Naglasio je kako će se podrška Ukrajini nastaviti, bez obzira na to što postoje oni koji se ne slažu s nastavkom pomaganja Ukrajini.
Predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je ukaz o imenovanju četiri načelnika okruga u Hersonskoj oblasti.
Četiri okruga nalaze se na lijevoj obali rijeke Dnjepar, koju Rusija još drži pod okupacijom.
Ruski komandant u Ukrajini, general Sergej Surovikin, rekao je da više nije moguće održavati snabdijevanje grada.
Povlačenje znači da će se ruske snage u potpunosti povući iz regiona na zapadnoj obali rijeke Dnjepar.
Zamjenik načelnika vojno-civilne administracije Heronske oblasti Kiril Stremusov poginuo je danas u saobraćajnoj nesreći, saopštila je informativna služba tog regiona, prenijela je agencija RIA Novosti.
Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je da je Moskva s vremena na vrijeme imala kontakte s američkim zvaničnicima. Rekla je da su takvi kontakti bili između određenih neimenovanih vladinih agencija u obje zemlje, ali rusko ministarstvo vanjskih poslova nije bilo uključeno.
Ukrajinci su navodno oslobodili još jedno mjesto kod Hersona. Kako piše Nexta, ukrajinska zastava se vidi u mjestu Snikurivka. Tu su se posljednjih dana vodile žestoke borbe. Informacija još nije potvrđena.
Evropska komisija je predložila novi paket makroekonomske pomoći Ukrajini vrijedan 18 milijardi eura povoljnih zajmova za sljedeću, 2023. godinu. Komisija bi ta sredstva trebalo osigurati zaduživanjem na financijskim tržištima.
Pomoć će biti u obliku vrlo povoljnih zajmova, Komisija će subvencionisati kamate, rok dospijeća je do 35 godina, a glavnica bi se otplaćivala tek nakon 2033. godine.
Komisija bi isplaćivala Ukrajini svaki mjesec sljedeće godine po 1.5 milijardi eura. Zauzvrat, Ukrajina treba da se obveže da će poštovati vladavinu prava i demokratske institucije. Ti iznosi trebalo bi da pokriju dobar dio kratkoročnih potreba za finansiranjem Ukrajine, koje tamošnje vlasti i Međunarodni monetarni fond procjenjuju na 3 do 4 milijarde eura mjesečno.
Nikolaj Patrušev, predsjednik ruskog Vijeća sigurnosti i jedan od najmoćnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, juče je stigao u Iran. Američki odbrambeno-bezbjednosni think tank Institut za ratne studije (ISW) objavio je da će Patrušev vjerovatno pokušati dogovoriti nabavku balističkih projektila, koji Rusiji trebaju za rat u Ukrajini.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Mihajlo Podoljak, danas je na Twitteru komentarisao odlazak Patruševa u Teheran.
"Kremlj je iscrpljen. Resursi Ruske Federacije su pri kraju. Zbog toga stižu histerični zahtjevi za pauzom ("pregovorima"). Otud i posjeta Patruševa Teheranu: traže načine kako da nastave rat, nabave projektile/dronove, riješe problem nedostatka projektila. Sad je savršen trenutak da se udvostruči pomoć Ukrajini", objavio je Podoljak.
U raspored ruskih škola biće uvedena osnovna vojna obuka, objavio je danas ministar obrazovanja Sergej Kravcov.
"Vojna obuka biće uvedena u škole od sljedeće akademske godine. Trenutno radimo na nacrtu kurikuluma, a nakon 1. januara kreće testiranje", rekao je Kravcov u razgovoru s novinarima.
Ranije je rusko Ministarstvo obrazovanja u odgovoru na zahtjev Sergeja Mironova, lidera Pravedne Rusije, frakcije u ruskom parlamentu, poručilo da rade na razvijanju kursa osnovne vojne obuke u školama i na fakultetima. Kurs bi trebao da traje 35 sati u periodu od pet dana.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je na produženje sporazuma o izvozu žitarica preko Crnog mora, kako je rekao, "bez obzira na to da li je Rusija voljna".
"I dalje je naš stav da se inicijativa mora nastaviti bez obzira da li je Rusija voljna", rekao je sinoć Zelenski američkoj ambasadorki pri Ujedinjenim nacijama (UN) Lindi Tomas-Grinfild koja je posjetila Kijev, prenosi Radio slobodna Evropa.
Zelenski je rekao da je Ukrajina, uprkos ruskoj invaziji, spremna da ostane "garant globalne sigurnosti hrane", govoreći o statusu svoje države kao jednog od najvećih svjetskih proizvođača žitarica.
Sporazum o bezbjednom izvozu žitarica iz ukrajinskih luka potpisan je sa Rusijom u julu, uz posredovanje Turske i UN-a.
Rusija je 29. oktobra saopštila, međutim, da se povlači iz sporazuma nakon što su njeni brodovi kod Sevastopolja na Krimu gađani vazdušnim i podvodnim dronovima, za što je okrivila Ukrajinu.
Iz Evropske unije su ubrzo pozvali Rusiju da se u sporazum vrati, uz ocjenu da povlačenjem dovodi u opasnost glavni izvozni put za žito i umjetno đubrivo i da podstiče globalnu prehrambenu krizu izazvanu njenim ratom protiv Ukrajine.
Početkom novembra je objavljeno da UN i Turska ponovo rade na posredovanju oko dogovora koji bi omogućilo nastavak isporuka žitarica iz Ukrajine, čime bi se izbjeglo produbljavanje krize.
Nagazne mine nastavljaju da stvaraju ogromne probleme civilima koji pokušavaju da obnove normalan život u Harkovu, regionu koji su Ukrajinci oslobodili u septembru.
Dvojica putara, starosti 21 i 51 godine, poginula su juče kada je njihovo vozilo naletjelo na minu tokom rada u okrugu Čugujiv, saopštio je na Telegramu guverner Harkovske oblasti Oleg Sinehubov. U eksploziji mine ranjena su još dva muškarca, 55-godišnjak i 34-godišnjak.
„Opasnost od mina u oblasti Harkova će još dugo ostati jedan od najvećih problema. Ruski okupatori su minirali apsolutno sve“, najavio je Sinehubov.
Pirotehnička služba Državne službe za vanredne situacije deaktivirala je juče 635 eksplozivnih naprava, dodao je on.
Uz nastavak napora da obuzda ruske snage, ukrajinski parlament produžio je vanredno stanje i vojnu mobilizaciju u zemlji za 90 dana, do 19. februara sljedeće godine.
Zakon koji je predstavio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski stupa na snagu 21. novembra, kada ističe prethodni zakon o produženju vanrednog stanja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je juče da je oko četiri miliona ljudi bez struje u 14 regiona plus glavni grad Kijev, ali na stabilizacijskoj, a ne vanrednoj osnovi. Planirani prekidi struje po satu pogodiće cijelu zemlju i u srijedu, saopštio je ukrajinski operater električne mreže Ukrenergo.
Napadi ruskih raketa i bespilotnih litelica bili su usmjereni na energetsku infrastrukturu Ukrajine u posljednjih nekoliko nedjelja kako se približava zima, kada se prosječne temperature obično spuštaju na nekoliko stepeni ispod nule, a najniže od -20C.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je, najvišim ruskim ordenom, posthumno odlikovao pravoslavnog sveštenika koji je nedavno poginuo u Ukrajini.
Usvom večernjem obraćanju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da "iako ima manje vijesti s fronta, to ne znači manje intenzivne borbe".
“Situacija je teška na cijelom frontu. U nekim područjima nastavljaju se brutalne pozicijske bitke, kao i prije, a posebno je teško u Donjeckoj oblasti”, rekao je Zelenski.
Zelenski je rekao da ruske snage trpe velike gubitke, ali i dalje pokušavaju da ispune naredbu da dođu do administrativne granice Donjecke oblasti.
“Ne odričemo se ni centimetra naše zemlje tamo. I zahvaljujem svim našim herojima koji drže položaje u Donbasu”, dodao je.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) saopštila je da je oformljen fond namijenjen da pomogne Ukrajincima da prežive oštru zimu.
„Sa ovim novim sredstvima, Sjedinjene Države će proširiti svoje postojeće napore, povećavajući pomoć za skoro 75.000 najugroženijih domaćinstava, prvenstveno u istočnoj Ukrajini" navodi se u saopštenju.
Ruski veleposlanik u SAD-u ponovno spominje prljavu bombu.
U članku koji je je veleposlanik Rusije Anatolij Antonov u utorak veče objavio na Telegram kanalu ruskog veleposlanstva u Washingtonu tvrdi se da ukrajinske vlasti pripremaju sabotažu koristeći prljavu bombu ili provokaciju u nuklearnoj elektrani.
"Danas smo suočeni s prijetnjom radijacijske katastrofe. Kijev kuje planove za izvođenje sabotaže pomoću 'prljave bombe'. Detonacija takve naprave imaće razmjere uporedive s djelovanjem nuklearnog oružja male snage. Udarni talas raspršiće radioaktivne materije na području od nekoliko hiljada kvadratnih metara. Kontaminirana područja pretvoriće se u zonu isključenja na 30 do 50 godina", napisao je Antonov.
Ukrajinsko operativno zapovjedništvo "Jug" izvijestilo je ukrajinska vojska uništila o dva skladišta municije u južnoj Ukrajini.
Dodaju i da su ukrajinske snage takođe tokom 8. novembra ubile 55 ruskih vojnika i uništile četiri tenka, protivvazdušni raketni sistem Tor-M2, jednu samohodnu haubicu Akacija, dva minobacača i devet oklopnih vozila.
