Ako se Putinu dozvoli da završi takozvani posao u Ukrajini krenuće na Moldaviju, Bjelorusija je već okupirana, preći će na baltičke zemlje, Poljsku, ići će dalje na Zapad, rekao je ekonomista i bivši blizak saradnik Vladimira Putina Andrej Ilarionov.
Kako je istakao, korijene Putinovih politika možemo da nađemo u ranim godinama njegove vladavine.
"U centru pažnje je ovaj imperijalistički rat koji Putin i dalje vodi, ali i imperijalistička politika prema Gruziji, Moldaviji i drugim zemnljama. To je rat i protiv Evrope i svijeta i civilzovanih naroda. On je započeo ovaj rat napadom na pojas Tuzla u Kerčkom prolazu u septembru 2003, to je bila jasna indikacija onoga što slijedi. Ovo sve što se dešava nastavak je njegove imperijalističke želje da uzme teritorije drugih država" kaže Ilarionov.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Ukrajinski lučki grad Mariupolj bio je pod opsadom ruskih snaga skoro tri mjeseca.
Ukrajinski zvaničnici su izvijestili da je gotovo 95 odsto grada uništeno. Mariupolj je pao u ruke ruskih trupa krajem maja i od tada je iz grada stiglo malo informacija.
Valerij Zalužnji, glavnokomandujući ukrajinskih oružanih snaga, pozvao je Vladimira Zelenskog da potpiše zakon koji propisuje strože kazne za dezerterstvo.
Naime, Zalužnji smatra da su postojeće rupe u zakonu, koje dozvoljavaju samo novčane ili uslovne kazne, nepravedne i doprinose gubitku osoblja, teritorije i civila na prvim linijama fronta.
Njemačka je zamrzla 5,046 milijardi eura ruske imovine, kao dio sankcija Evropske unije (EU) zbog rata u Ukrajini.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je danas posjetio Minsk u društvu ministara odbrane i spoljnih poslova, rekao je da „neprijatelji Ruske Federacije žele da spriječe integraciju Rusije i Bjelorusije“. Podsjetimo, Putina je danas u Minsku dočekao bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, najvažniji saveznik ruskog predsjednika u ratu protiv Ukrajine.
Sastanak je najavljen kao „radna posjeta“, ali Kijev i niz zapadnih zemalja strahuju da Putin želi da ubijedi Lukašenka da pošalje bjelorusku vojsku preko južne granice u Ukrajinu. Putin je tokom zajedničke konferencije za novinare sa Lukašenkom rekao da „Rusija ne želi nikoga da apsorbuje“.
Putin je na istoj konferenciji za novinare rekao da „ruska vojska trenutno izvodi vojne vježbe na teritoriji jBelorusije u okviru zajedničkih napora za zaštitu bezbjednosti zemalja”.
On je dodao da će „Rusija i Bjelorusija nastaviti da blisko sarađuju u vojnoj sferi i da razmjenjuju i razvijaju vojnu opremu i naoružanje“. On je naveo da su „takve mjere neophodne“ zbog „napete situacije na granicama Rusije i Bjelorusije“.
Ministri energetike država članica Evropske unije (EU) dogovorili su se da se mehanizam za ograničenje cijene gasa aktivira kada cijena dosegne 180 eura po megavat satu i 35 eura više od referentne cijene tečnog prirodnog gasa u razdoblju od tri dana uzastopno, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Protiv tog plafona bila je jedino Mađarska, Austrija i Holandija su bile suzdržane, a Njemačka je podržala. Sve te zemlje ranije su se protivile intervenciji na tržištu gasa i ograničenju cijena.
Za odluku ne treba imati konsenzus nego je dovoljna kvalificirana većina, što znači da je treba podržati 55 odsto država članica, to jest njih 15, koje čine najmanje 65 odsto ukupnog stanovništva Unije.
Mehanizam će se moći pokrenuti od 15. februara sljedeće godine.
Ministri energetike na svom prošlonedjeljnom sastanku nijesu uspjeli da se dogovore o ograničenju cijena gasa, jer je za većinu država članica bio neprihvatljiv prijedlog Komisije u kojem je previsoko postavljena gornja granica cijene gasa. Evropska komisija je krajem novembra predložila uspostavljanje korektivnog tržišnog mehanizma koji bi se aktivirao kada cijena na holandskoj berzi gasa (TTF) bude dvije sedmice iznad 275 eura po megavat satu i 58 eura viša od referentne cene LNG-a deset uzastopnih dana tokom dvije sedmice.
Češko predsjedništvo je došlo na sastanak s novim prijedlogom, po kojem bi se mehanizam aktivirao kada cijena gasa dostigne 188 eura za megavat sat u razdoblju od tri dana.
Opasna i kratkovida politika Vašingtona dovela je SAD i Rusiju na rub direktnog sukoba, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
PR američkog State Departmenta Ned Price rekao je da je Rusija kriva za pogoršanje američko-ruskih odnosa. Zaharova je odgovarala na ono što je rekao Price,piše ruska prorežimska novinska agencijaTASS.
"Samo napor SAD-a da održi američku hegemoniju i ignorisanje nove geopolitičke realnosti, kao i arogantna nespremnost da se uključe u ozbiljan dijalog o garantima bezbjednosti, doveli su do predvidljivog rezultata. Nakon fijaska u Avganistanu, SAD je uvučen u novi sukob.
SAD ne samo da finansijski i oružjem podupire neonacistički kijevski režim, već i povećava svoju vojnu prisutnost na terenu… Nadamo se da će nas u Vašingtonu čuti, ali za sada nema razloga za optimizam", rekla je Zaharova.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin tri puta je odlagao invaziju na Ukrajinu, pri čemu je inicijator napada na tu državu najprije bila Federalna služba bezbjednosti (FSB).
Tu informaciju je prenio Vadim Skibicki, zamjenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, u intervjuu za Bild.
"Prema našim informacijama, napad je odlagan tri puta, posljednji put sredinom februara", rekao je on.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da oružane snage njegove zemlje i dalje imaju kontrolu nad Bahmutom, uprkos napadima ruskih snaga.
„Mi čuvamo grad, iako okupatori čine sve da tamo ne ostane nijedan neoštećen zid“, rekao je Zelenski u video obraćanju.
On je rekao da je bahmutski pravac ključan, dodajući da su ukrajinski vojni zvaničnici i on imali sastanak kako bi detaljno ispitali situaciju u oblastima Donjecka i Luganska.
Na južnom frontu, Zelenski je rekao da ukrajinska vojska postepeno smanjuje potencijal ruskih snaga u regijama Zaporožja i Hersona.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko objavio je na Telegramu da je u napadu dronovima jutros oštećena kritična infrastruktura.
"Kao rezultat napada na glavni grad oštećeni su objekti kritične infrastrukture", napisao je na Telegramu i poručio da se radi na brzoj stabilizaciji situacije.
Wagner i dalje ima glavnu ulogu u iscrpljujućim borbama u blizini Bahmuta, stoji u novom izvještaju britanskih obavještajaca.
Ukrajina je spremna za sve moguće odbrambene scenarije protiv Moskve i njenog saveznika Bjelorusije, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, uoči posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Minsku.
Kako prenosi Rojters, zvaničnici u Kijevu su mjesecima upozoravali da bi se susjedna Bjelorusija mogla pridružiti ruskim snagama i ponovo poslužiti kao lansirna platforma za novi napad za formiranje drugog fronta u višemjesečnom ratu.
“Zaštita naše granice, kako sa Rusijom, tako i sa Bjelorusijom, naš je stalni prioritet. Spremamo se za sve moguće scenarije odbrane“, rekao je Zelenski nakon sastanka sa najvišim vojnim zvaničnicima Ukrajine.
Putin odlazi u ponedjeljak u Bjelorusiju, a Kremlj je to opisao kao široku „radnu posjetu“ bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku.
Bjelorusija, jedan od najbližih saveznika Rusije – dozvolila je da se njena teritorija koristi kao lansirna platforma za invaziju Moskve na Ukrajinu, ali se nije direktno pridružila borbama.
Lukašenko je više puta rekao da nema namjeru da šalje trupe svoje zemlje u Ukrajinu.
Prema najnovijim informacijama o jutrošnjem napadu na Kijev dronovima iranske proizvodnje,načelnik gradske vojne uprave Kijeva Sergij Popko, kaže da je u vazdušnom prostoru ukrajinskog glavnog grada zabilježeno više od 20 dronova.
"Snage protivvazdušne odbrane uništile su ih oko 15", rekao je, objavljeno je na Telegramu.
"Nažalost, pogođen je objekt kritične infrastrukture. Hitne službe otklanjaju posljedice. Podaci o žrtvama i razaranjima se razjašnjavaju", javlja Popko.
Ruske trupe koje su u oktobru premještene u Bjelorusiju kako bi postale dio regionalne formacije izvešće bataljonske taktičke vježbe, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax.
"Konačnu ocjenu borbene sposobnosti i borbene spremnosti jedinica daće zapovjedništvo u završnoj fazi koordinacije - nakon izvođenja bataljonskih taktičkih vježbi", prenosi Interfax pozivajući se na saopštenje ruskog Ministarstva odbrane.
Nove informacije koje su objavile ukrajinske vlasti sugerišu da je ruski napad dronovima na Kijev oštetio kritičnu infrastrukturu, povrijeđene su dvije osobe.
"Infrastrukturni objekti i privatne kuće oštećeni su kao rezultat noćnog napada dronom u Kijevskoj regiji… dvije žrtve. Ljudima je pružena pomoć – pod nadzorom su ljekara", napisao je na Telegramu jutros regionalni guverner Kijeva Oleksij Kuleba.
Predsjednik Zelenski je pozvao ukrajinske partnere da obezbijede zemlji dodatne sisteme protivvazdušne odbrane kako bi Rusiju lišili njenog „glavnog instrumenta terora“ — raketnih udara.
Ukrajinsko vojno vođstvo strahuje od novog ruskog raketnog napada na prelazu godine, rekao je portparol vojske Juri Ignat.
Rekao je da se ne može isključiti da će neprijatelj “čestitati” Ukrajini na ovaj način kraj godine.
“Imaju jasan plan u kojem su postavili prioritetne ciljeve”, kaže, "a to je - nanijeti Ukrajini što više štete".
Dodatno, datum novih napada biće određen “kako bi zadovoljio diktatora."
Rekao je da bi napadi oko nove godine takođe zadovoljili “domaću publiku”,misleći na rusku populaciju.
Više lokalnih izvora vijesti izvijestilo je o dvije snažne eksplozije u centru Kijeva tokom noći 19. decembra. U Kijevskoj oblasti su bila uključena upozorenja za vazdušni napad kada su se začule eksplozije.
Bespilotne letilice iranske proizvodnje Shahed oborene su iznad grada Kijeva usred ruskog napada na grad tokom noći 19. decembra, saopštila je vojna uprava grada Kijeva na Telegramu.
