Nakon telefonskog razgovora danas između kineskog i ruskog predsjednika Si Đinpinga i Vladimira Putina, SAD su pozvale Kinu da prestane da podržava rusku invaziju Ukrajine da se ne bi stavila na „lošu stranu istorije“.
"Zabrinuti smo zbog svrstavanja Kine na stranu Rusije", rekao je portparol američke diplomatije kao reakciju na taj poziv između dvojice predsjednika tokom koga je Peking dao uvjeravanja Moskvi o podršci po pitanju „suvereniteta“ i „bezbjednosti“.
On je ukazao da je prošlo više od tri mjeseca od ruske „brutalne invazije“ Ukrajine i Kina je još uz Rusiju, nastavlja da širi rusku propagandu širom svijeta, nastavlja da štiti Rusiju u međunarodnim organizacijama čime ne odgovara svojim obavezama kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN.
"Ona i dalje negira postojanje zločina koje je Rusija počinila u Ukrajini, nagovještavajući naprotiv da je to izrežirano", ocijenio je taj zvaničnik, napominjući da zemlje koje izaberu stranu Vladimira Putina neizbježno staju na lošu stranu istorije.
"Izvoz energenata polako raste. Kina zna što želi i ne puca sama sebi u nogu. S druge strane, zapadno od Moskve pucaju sami sebi u glavu", rekla je Zaharova.
Potvrdila je da je "strateško partnerstvo Moskve i Pekinga izdržalo pokušaje zapada da posije razdor", dodajući da Europska unija "sama sebi zadala suicidalan smjer" pokušavajući da se riješi zavisnosti o ruskim energentima.
Bijela kuća pozvala je državljane SAD da ne putuju u Ukrajinu nakon što su se pojavili izvještaji da su dvojicu Amerikanca zarobile ruske snage.
Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednostDžon Kirbirekao je novinarima 15. juna da će, ako su izvještaji tačni, Sjedinjene Države “učiniti sve što mogu” da ih vrate.
Poslije razgovora sa ruskim i ukrajinskim zvaničnicima, turski ministar spoljnih poslovaMevlut Čavušogluiznio je plan Ujedinjenih nacija za stvaranje morskog koridora za izvoz žitarica iz Ukrajine, kako bi se spriječila globalna kriza hrane.
On je rekao da bezbjedne rute mogu da se naprave i bez deminiranja voda oko ukrajinskih luka. Njegova izjava ukazuje na promjenu prvobitnog prijedloga da se prvo uklone mine, potez za koji je Kijev strahovao da bi mogao da ih učini ranjivijim za ruske napade sa Crnog mora.
“Prema najnovijem planu UN, proces deminiranja mora trajao bi predugo. S obzirom na to da se zna gdje su tačno mine, mogu da se uspostave tri bezbjedna koridora kroz zone bez mina, koji će voditi do tri luke. Tako da i bez deminiranja, brodovi mogu bezbjedno da stignu u luke u pratnji ukrajinskih spasilačkih brodova. Pošto bezbjedno napuste luke, oni će stići u sigurnu zonu, gdje će biti prekonotrolisani. Ako plan uspje, biće uspostavljen mehanizam za provjeru tih brodova”, rekao je turski ministar.
Američki državni sekretar Entoni Blinken razgovarao je danas sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom o potezima za ubrzanje isporuke teškog naoružanja Ukrajini, saopštio je Stejt department.
Blinken i Kuleba pričali su i na temu jačanja ukrajinske ekonomije, uključujući napore da ukrajinski poljoprivredni proizvodi izađu na međunarodna tržišta, prenosi TASS.
Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da je Ukrajina zaustavila mirovne pregovore s Rusijom po nalogu SAD-a, dok je Rusija spremna da nastavi, prenosi ruska agencija Tass.
"Ovi razgovori su zamrznuti, zaustavljeni, prekinuti", rekla je Zaharova na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt-Peterburgu. "Neka Ukrajinci sami kažu što su učinili s tim razgovorima. Mi to dobro znamo jer imamo informaciju koju su dali Amerikanci", dodala je.
Zaharova je rekla da Kijev još nije reagovao na ruski odgovor u vezi prijedloga Ukrajine za rješavanje situacije u zemlji. Zaharova je takođe rekla da je Ukrajina ta koja traži razgovore, dok je Rusija pristala na prijedlog.
"Vlast u Kijevu je nakon toga počela predlagati različite uslove za pregovore. Vidjeli smo mnogo stvari, mjesto im je bilo problem, delegacija im je bila problem...", rekla je Zaharova, prenosi Tass.
Pregovori između Rusije i Ukrajine trenutno su na čekanju.
Ruski prorežimski mediji javljaju da će predsjednik Vladimir Putin u petak održani "izuzetno važan" i "vrlo zanimljiv" govor, iako ne pojašnjavaju o čemu će tačno govoriti.
Putin bi govor trebalo da održa na godišnjem Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu, na koji obično dolaze svjetski lideri i predstavnici najvećih korporacija, ali će zbog ruske invazije na Ukrajinu ove godine imati puno manje gostiju iz inostranstva.
Kako bi se nadoknadio manjak visokih gostiju sa Zapada, Rusi stavljaju naglasak na dolazak gostiju iz Kine.
SAD će najvjerovatnije objaviti da će poslati dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, vrijednu oko milijardu dolara, kako bi pomogle Kijevu u borbi protiv ruske ofanzive na region Donbas, rekli su neimenovani američki zvaničnici.
To bi bila najveća pojedinačna isporuka oružja i vojne opreme Ukrajini od početka ruske invazije na tu zemlju 24. februara.
Zvaničnici su naveli da bi pomoć trebalo da sadrži lansere protivbrodskih raketa, haubice i municiju za artiljerijske raketne sisteme visoke pokretljivosti (HIMARS) za čiju upotrebu američki vojnici obučavaju ukrajinske snage.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin upozorio je u Briselu, na sastanku sa predstavnicima više od 45 zemalja na temu podrške Ukrajini, da Zapad mora da pojača isporuke oružja Kijevu.
"Moramo da intenziviramo našu zajedničku posvećenost samoodbrani Ukrajine i moramo se još više potruditi da osiguramo da Ukrajina može da brani sebe, svoje građane i teritoriju", rekao je Ostin.
Sastanak, na kojem je i ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov, održava se prvog dana dvodnevnog skupa ministara odbrane članica NATO-a u sjedištu alijanse u Briselu.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Mihailo Podoljak odgovorio je Putinovom savezniku Dmitriju Medvedevu, koji je danas izjavio da je pitanje je hoće li Ukrajina postojati za dvije godine.
Ujedinjene nacije istražuju navodno slanje ukrajinske djece u Rusiju, gdje će navodno biti ponuđena na usvajanje ruskim porodicama, rekla je u srijedu visoka povjerenica UN za ljudska prava.
Opširnije OVDJE.
Snažna eksplozija uzdrmala je grad Čornobijavku u ukrajinskoj regiji Herson, čiji je veći dio pod ruskom kontrolom, a u njoj su stradali civili, rekao je regionalni zvaničnik.
Eksplozija se dogodila jutros na tržnici, rekao je Serjih Klan, savjetnik ukrajinskog čelnika regije.
Nije rekao koliko je žrtava, a događaj je nazvao ruskim „terorističkim napadom“.
„Okupator želi uplašiti ljude“, poručio je.
Iz Moskve nije bilo komentara, dok Al Jazeera nije mogla potvrditi Klanove navode.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova saopštila je danas da su smrtne kazne izrečene stranim borcima u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) „jasan primjer drugim plaćenicima koji se bore za Ukrajinu“.
Opširnije OVDJE.
Papa Franjo pozvao je ljude da ne zaborave na rat u Ukrajini dok sukob bjesni. Govoreći u svojoj nedjeljnoj audijenciji, pozvao je ljude da u mislima imaju "mučenički" narod Ukrajine.
"Naše sjećanje, naša naklonost, naša molitva, naša pomoć uvijek ide ljudima koji toliko pate i koji prolaze istinsku muku", rekao je Papa.
Iz Kremlja navode da je komunikacija s SAD-om jako bitna te da se mora temeljiti na uzajamnom poštovanju i zajedničkoj koristi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov govorio je novinarima o stanju američko-ruskih odnosa.
"Komunikacija je bitna, u budućnosti ćemo još morati komunicirati. SAD ne ide nigdje, Evropa ne ide nigdje, pa ćemo nekako morati s njima komunicirati", rekao je.
Zamjenik šefa ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev rekao je da sumnja da će Ukrajina postojati za dvije godine.
Opširnije OVDJE.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev komentarisao je posljedice sankcija koje su zapadne zemlje uvele Ruskoj Federaciji i naglasio kako je uvjeren da ove države bez ruskih resursa neće moći da izbjegnu inflaciju i ekonomski pad.
Opširnije OVDJE.
Ruske vlasti navode da je vojska uništila NATO-ovo skladište oružja u zapadnoj Ukrajini.
SAD i Velika Britanija već su se obvezale opskrbiti Ukrajinu raketnim bacačima kako bi se suprotstavili Rusima. Međutim, Ukrajina kaže da joj treba više oružja te da ih Rusi po tom pitanju daleko nadjačavaju.
Američki ministar obrane Lojd Ostin predsjedavaće u Briselu sastankom na kojem će učestvovati ministri gotovo pedeset nacija posvećenih podršci Ukrajini kako bi se istražilo što se još može učiniti.
U znak solidarnosti prisustvovaće i ukrajinski ministar odbrane. Ministri NATO-a takođe će raspravljati o zahtjevu Švedske i Finske za članstvo u NATO-u.
Rusija je poručila ukrajinskim snagama, koje su nalaze u hemijskoj fabrici Azot u Sjeverodonecku, da polože oružje danas.
Tamošnje vlasti navode da se oko 500 civila zajedno s vojnicima nalazi unutar ove fabrike.
Rusija je rekla i da će danas otvoriti humanitarni koridor za evakuaciju civila iz fabrike.
Britansko Ministarstvo odbrane objavilo je novi izvještaj svojih obavještajaca o situaciji u Ukrajini, u kom se navodi da kako nakon više od mjesec teških borbi ruske snage kontrolišu većinu Sjeverodonjecka.
Oko 500 civila za koje se vjeruje da su zarobljeni zajedno s vojnicima unutar Azota, hemijske fabrike u Sjeverodonjecku, priprema se jutros za bijeg pomoću potencijalnog humanitarnog koridora.
Guverner regije Lugansk Sergej Hajdaj rekao je da se oko 500 civila, od kojih 40 djece, sakrilo u hemijskoj fabrici Azot.
Granatiranje je, kaže, toliko jako da ljudi više ne mogu izdržati tamo te da je njihovo psihičko stanje na rubu.
Čini se da Rusija nudi priliku civilima evakuaciju humanitarnim koridorom. Činilo se da je general pukovnik Mihail Mizincev obećao da će civili biti pušteni ako ukrajinski borci "polože oružje", javlja Interfax.
Ukrajina još nije komentarisala prijavljeni humanitarni koridor. Ranije je optužila Rusiju za kršenje sporazuma o prekidu vatre.
NATO mora da demonstrira još veću spremnost i ojača oružane kapacitete duž svoje istočne granice, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.
Američki predsjednik Džo Bajden rekao je da će privremeni silosi biti izgrađeni duž granice s Ukrajinom kako bi se pomoglo izvozu žitarica.
''Blisko sarađujem s našim evropskim partnerima kako bismo 20 miliona tona žitarica zaključanih u Ukrajini plasirali na tržište kako bismo pomogli u snižavanju cijena hrane. Pošto ne može proći Crnim morem, gradićemo privremene silose na ukrajinskim granicama'', rekao je Bajden.
Bajden je rekao da Sjedinjene Države rade na planu za izvlačenje žitarica iz Ukrajine željeznicom, ali je napomenuo da su širine ukrajinskih željezničkih kolosijeka različite od onih u Evropi, pa se žito mora prebaciti u različite vozove na granici.
Ruski predsjednik Vladimir Putin vjerovatno još uvijek želi zauzeti veći dio, ako ne i cijelu Ukrajinu, ali je morao smanjiti svoje taktičke ciljeve u ratu, rekao je zamjenik američkog ministra obrane za politiku Colin Kahl.
“Još uvijek mislim da želi značajni dio Ukrajine, ako ne i cijelu zemlu. Ali takođe mislim da ne može to postići”, rekao je Kahl.
“Možda ostvare taktički napredak tu i tamo. Ukrajinci se drže. Mislim da Rusi nemaju kapacitet postići te grandiozne ciljeve”, dodao je.
Ukrajinska vojska trpi velike gubitke u borbama s ruskim jedinicama u istočnom gradu Severodonjecku i u regiji Harkiv i treba joj protivraketno oružje, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.
Ukrajinska operativna komanda „Jug” saopštila je da je ukrajinska vojska gađala rusku vojnu opremu u Hersonskoj oblasti, uključujući tri haubice, 19 oklopnih vozila i 33 druga vozila.
Dešavanja od prethodnog dana pročitajte OVDJE.
