Ministri odbrane Estonije i Letonije potpisali su na Samitu NATO-a u Madridu pismo namjere o zajedničkoj nabavci protivvazdušnih sistema odbrane srednjeg dometa.
"Agresija Rusije na Ukrajinu jasno je ukazala potrebu za nabavkom tih sistema", kazao je letonski minitar Artis Pabriks.
Švedska je obećala da će izručiti 73 osobe Turskoj u skladu sa sporazumom koji su u utorak potpisale Švedska, Finska i Turska, rekao je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
"Ne bude li održala obećanje, uradićemo ono što bude potrebno, a u skladu sa sporazumom", rekao je dodavši da Turska u tom slučaju ne bi ratifikovala sporazum u svom parlamentu.
"Ako ne ispune tu obavezu, nećemo ga poslati u parlament", rekao je, prenosi Index.
No, Erdogan je uprskos tome nazvao sporazum "diplomatskom pobjedom".
Prije potpisivanja sporazuma na samitu NATO-a, Turska je rekla da će staviti veto na ulazak Švedske i Finske u NATO tvrdeći da pružaju utočište članovima Radničke partije Kurdistana (PKK), koju Turska, EU i SAD smatraju terorističkom organizacijom.
Američki predsjednik Džo Bajden ocijenio je da je samit NATO u Madridu bio “istorijski” i najavio narednih dana novu vojnu pomoć Washingtona Ukrajini vrijednu 800 miliona dolara.
"Pružaćemo podršku Ukrajini dokle god bude trebalo", rekao je Bajden na press konferenciji na kraju samita NATO-a u Madridu, prenosi Rojters.
Humanitarna koordinatorka Ujedinjenih nacija (UN) u Ukrajini upozorila je da su milioni ljudi u toj zemlji u potrebi za pomoći, dok Rusija nastavlja ofanzivu.
"Oko 16 miliona ljudi danas treba humanitarnu pomoć- vodu, hranu, zdravstvene usluge", rekla je Osnat Lubrani.
Dodala je da je humanitarnim organizacijama „izuzetno teško, ako ne i nemoguće“ doći do regija koje više nisu pod kontrolom Kijeva.
Lubrani kaže da je oko 5,3 miliona Ukrajinaca napustilo zemlju, te je upozorila da podaci UN-a o „5.000 ubijenih civila i više od 5.000 povrijeđenih“ predstavljaju „samo djelić zastrašujuće stvarnosti”.
Ruska energetska kompanija Gazprom izgubila je više od četvrtine tržišne vrijednosti nakon što je odlučila da ne isplaćuje dividende, prvi put od 1998. godine.
Dionice kompanije pale su za čak 27 odsto nakon što su dioničari na godišnjoj sjednici objavili da su glasali protiv isplate dividendi za 2021. godinu.
Upravni odbor Gazproma preporučio je rekordnu dividendu od 52,53 rublje po akciji u maju zbog rasta cijena gasa.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je dobio poruku ukrajinskog kolege Vladimira Zelenskog, a prenio je - predsjednik Indonezije Joko Vidodo.
Tako makar tvrdi Vidodo, koji se juče u Kijevu sastao sa Zelenskim, a danas u Moskvi sa Putinom, ne precizirajući o kakvoj je poruci riječ.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u četvrtak da se između Rusije i Zapada spušta nova “željezna zavjesa”.
“To praktično već postaje realnost. Neka se samo ponašaju oprezno”, saopštio je Lavrov na konferenciji za novinare, prenosi Tanjug agenciju Reuters.
Odluka Rusije da pošalje desetine hiljada vojnika u Ukrajinu izazvala je reviziju evropske vanjske, odbrambene i bezbjednosne politike i ojačala antiruska osjećanja širom kontinenta, zaključuje britanska agencija.
Odluka o pokretanju ruske specijalne vojne operacije za zaštitu Donbasa bila je teška, ali dobro promišljena i iznuđena, izjavio je danas zamjenik predsjedavajućeg Savjetu bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Opširnije OVDJE.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je rekao danas da su NATO lideri podržali Ukrajinu da bi „obezbijedili garancije da će zemlja odnijeti prevagu kao nezavisna, suverena država u Evropi“.
Govoreći drugog završnog dana NATO samita u Madridu, Stoltenberg je naglasio da je „brutalni“ rat ruskog predsjednika Vladimira Putina „apsolutno neprihvatljiv“ i da ima posljedice po cio svijet.
„Predsjednik Putin je taj koji treba da povuče svoje snage i odmah okonča rat tako što će obustaviti napade na suverenu demokratsku državu i prestati da uzrokuje toliko patnje u Ukrajini“, rekao je Stoltenberg.
On je samit ocijenio kao „transformativan“ i rekao da su lideri postigli dogovor o „suštinskom zaokretu u našem odvraćanju (sukoba) i odbrani“, ukazavši da je postignut dogovor da se Finska i Švedska pozovu u članstvo u NATO i da se Ukrajini pruži dugoročna podrška.
Prema njegovim riječima, očekuje se da dvije nordijske zemlje u utorak zvanično potpišu protokol za pristupanje alijansi.
Predsjednici obje zemlje će učestvovati u procesu, „ali je činjenica“ da su NATO lideri već donijeli takvu odluku juče na samitu, rekao je Stoltenberg.
On je naglasio da Finska i Švedska imaju pravo da izaberu svoj put i pridruže se NATO i da su lideri „spremni za sve moguće scenarije“.
Generalni sekretar NATO je istakao da živimo u „opasnijem“ i „nepredvidljivom“ svijetu s vojnim operacijama ogromnih razmjera u Evropi kakve nisu viđene od Drugog svetskog rata.
„Istovremeno, takođe znamo da može da bude još gore jer ako ovo postane rat punih razmera između Rusije i NATO, bićemo svedoci patnje, smrti, razaranja čije će razmere biti mnogo, mnogo gore od onoga što vidimo danas u Ukrajini“, upozorio je Stoltenberg.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da povlačenje trupa sa Zmijskog ostrva predstavlja "gest dobre volje".
„Time je svjetskoj zajednici pokazano da se Ruska Federacija ne miješa u napore UN-a da organizuje humanitarni koridor za izvoz poljoprivrednih proizvoda sa teritorije Ukrajine“, napominje Ministarstvo, prenose RIA Novosti.
Rusija koristi artiljeriju kako bi pokušala da blokira ukrajinski grad Lisičansk, posljednji dio istočne regije Lugansk pod kontrolom Kijeva, objavila je ukrajinska vojska u jutarnjem pregledu stanja u četvrtak.
Ukrajinski glavni stožer objavio je da se napadi događaju oko rafinerije nafte u gradu.
Proruski separatisti u međuvremenu su naveli da su preuzeli kontrolu nad područjem oko fabrike, prema objavi njihovogpredstavnika Rodiona Mirošnika na Telegramu.
Ukrajinska vojska optužila je Rusiju za granatiranje civilne infrastrukture, ali te tvrdnje nisu mogle biti nezavisno potvrđene.
Separatisti su rekli da se kijevske snage povlače prema sjeverozapadu i da ruski vojnici već napredovati do predgrađa Lisičanska.
Ukrajinski glavni stožer naveoje da se borbe vode zapadno od grada i da ruske snage još uvijek pokušavaju da uspostave kontrolu između Lisičanska i grada Bahmuta.
Izvijestili su o napadima sjeveroistočno od Bahmuta i rekli da su ukrajinske snage uspjele da zaustave rusku ofanzivu južnije, gdje su moskovske snage pretrpjele značajne gubitke.
Nisu navedeni drugi detalji.
Zmijsko ostrvo ili Zminji je malo kameno ostrvo površine dvadesetak fudbalskih igrališta. Riječ je o strateški važnom ostrvu, kako zbog svoje lokacije (udaljeno je tek oko dvestotinak kilometara od Odese), tako i zbog činjenice da ima malo ostrva u Crnom moru. Ko kontroliše ovo ostrvo, praktično može da kontroliše morski saobraćaj oko luke Odesa.
Zbog toga je na ovom ostrvu u prvoj fazi rata u Ukrajini vođena jedna od najpoznatijih bitaka.
Prvobitno se vjerovalo da je ruska mornarica ubila sve graničare i vojnike sa pomenutog ostrva, međutim kasnije se ispostavilo da je 13 ukrajinskih državljana, koji su bili na ostrvu, živi i da su u zarobljeništvu. U ovoj operaciji ruske vojske učestovala je i krstarica „Moskva“, ponos ruske Crnomorske flote, koja je sredinom aprila potopljena.
Navodno, na ovom ostrvu Rusi planiraju da naprave čitavu malu bazu i pistu.
Rusi su se povukli sa Zmijskog ostrva.
Dok Ukrajinci tvrde kako su pogodili rusku opremu na otoku te da je izgorjela, rusko ministarstvo obrane kaže da su se povukli kako bi pokazali znak dobre volje.
Dodaju da to povlačenje pokazuje da ne ometaju napore UN-a da organizuje izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski prekinuo je diplomatske veze sa Sirijom nakon što se pridružila Rusiji u formalnom priznanju „nezavisnost“ dva separatistička regiona u Ukrajini, koja uživaju podršku Moskve.
Rusija je odlučila da postroži kontroverzni zakon o stranim agentima prema kojem će sve organizacije ili pojedinci koji su primili neki oblik podrške iz inostranstva ili su pod nekim oblikom stranog uticaja biti smatrani stranim agentima.
Situacija u Donbasu je teža iz minuta u minut, jer Rusi sve više stežu obruč.
Proizvodnja automobila u Rusiji doživjela je kolaps nakon što su veliki proizvođači automobila napustili zemlju, a zapadne vlade uvele sankcije Rusiji kao odgovor za njenu invaziju na Ukrajinu.
Ukrjinski ministar obrane kaže za Sky News da će ako Rusija zauzme Ukrajinu, druge evropske zemlje biti sljedeće.
Oleksij Reznikov kaže da nema smisla "pokušavati da ne eskalira napetost s Rusijom jer je rat već ovdje".
Kaže da je treći svjetski rat već počeo.
To što je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio u Ukrajini je "zlo", rekao je britanski premijer Boris Džohnson, dok je britanska vlada objavila da će Kijevu dati dodatnu vojnu pomoć vrijednu milijardu funti.
Trojici bjeloruskih aktivista uhapšenih jer su navodno oštetili pruge u zemlji kako bi otežali snabdijevanje ruskih trupa ranije ove godine prijeti smrtna kazna ako budu osuđeni, javlja Radio Slobodna Evropa.
Bjeloruski istražni odbor saopštio je danas da je istraga protiv trojice aktivista završena, a njih je nazvao „izdajnicima otadžbine“. Suđenje tek treba da počne.
Istraga protiv još 57 aktivista uhapšenih pod istom optužbom još je u toku.
Oni su optuženi za pripadnost ekstremističkoj grupi, izvršenje terorističkog akta, izazivanje štete komunikacionim linijama i izdaju.
Ukrajinci tvrde da su uništili ruski sistem Pantsir na Zmijskom ostrvu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi da zauzme veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je čelnica američkih obavještajnih službi.
Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obavještajnih agencija da će se on nastaviti još "dugo vrijeme".
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se te zemlje pridruže vojnom savezu.
"Sa Švedskom i Finskom nemamo problema koje imamo s Ukrajinom. Oni žele da se pridruže NATO-u, pa samo naprijed", rekao je Putin ruskoj državnoj televiziji nakon razgovora sa čelnicima država srednje Azije uTurkmenistanu.
"No moraju shvatiti da prije nije bilo prijetnje, dok sada, ako se tamo razmjeste vojni kontingenti i infrastruktura, mi ćemo morati da odgovorimo istom mjerom i stvorimo iste prijetnje za područja s kojih se nama stvaraju prijetnje", rekao je Putin.
Dodaje kako je neizbježno da će se odnosi Moskve s Helsinkijem i Stokholmom pogoršati zbog njihovog članstva u NATO.
“Među nama je sve bilo u redu, ali sada bi moglo doći do nekih napetosti, a sigurno hoće”, rekao je i dodao da je "to neizbježno ako Rusiji prijeti opasnost".
Putin je izjavu dao dan nakon što je Turska, članica NATO-a, odustala od veta na nastojanja Finske i Švedske da se pridruže savezu.
Tri države su na samitu NATO-a, koji se ove nedjelje održava u Madridu, postigle dogovor kojim su riješene primjedbe i zabrinutosti Ankare, prvenstveno spram kurdskih militantnih organizacija koje Turska smatra terorističkim.
To znači da Helsinki i Stokholm mogu da nastave s postupkom pridruživanja NATO-u.
Istraga koju je sprovela grupa za ljudska prava Amnesti international zaključila je da su ruske vojne snage počinile ratni zločin kada su u martu napale dramsko pozorište Mariupolj u Ukrajini.
Amnestijev tim za krizni odgovor intervjuisao je brojne preživjele i prikupio digitalne dokaze, zaključivši da su napad gotovo sigurno izvršili ruski borbeni avioni, koji su bacili dvije bombe od 500 kg koje su udarile jedna uz drugu i detonirale istovremeno.
Ujedinjeno Kraljevstvo se obavezalo da će obezbijediti Ukrajini milijardu funti vojne podrške za jačanje odbrambenih sposobnosti zemlje, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, dronove i novu opremu za elektronsko ratovanje.
Američki istraživački centar saopštio je da ruske snage nastavljaju da učestvuju u ofanzivnim operacijama sjeverno od Harkova.
Ovo ukazuje da Kremlj ima teritorijalne ambicije izvan Donbasa koje će nastaviti da troše ljudstvo i opremu, potencijalno po cijenu ofanzivne moći na kritičnijim pravcima napredovanja.
