Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je danas zakon o oprostu dugova za nove regrute koji se prijavljuju za borbu u Ukrajini, objavio je sajt ruske vlade, prenosi agencija Rojters.
Agencije su izvijestile da zakon predviđa oprost do 10 miliona rubalja (oko 92 hiljade eura) zaostalih dugova za one koji potpišu ugovore sa Ministarstvom odbrane da se bore u Ukrajini najmanje godinu dana, počev od 1. decembra.
Zakon se primjenjuje na sve potencijalne regrute protiv kojih je pokrenut postupak naplate dugova prije 1. decembra.
Generalni sekretar NATO Mark Rute sastao se danas sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Sastanak je održan na Floridi.
U saopštenju je kratko navedeno kako su sagovornici diskutobali o raznim bezbjednosnim izazovima koji se tiču Alijanse.
Ruske trupe ostvarile su napredak u pet sela u Donjeckoj oblasti, prenosi Kyiv Independent.
U pitanju su mjesta Velika Novosilka, Rozdoljne, Maksimijevka, Pustinka i Toretsk.
Litvanija će finansirati proizvodnju ukrajinskih dalekometnih dronova, objavio je ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov.
Dugoročni sporazum između Ukrajine i Litve uključuje početnu tranšu od 10 miliona eura, koja je već dogovorena, s posebnim naglaskom na ukrajinske dronove slične raketama pod nazivom Palianytsia.
"Izrazio sam zahvalnost Republici Litvaniji za njenu dosljednu podršku tokom ovih izazovnih vremena te lično zahvaljujem ministru odbrane Laurinasu Kasčijunasu na njegovom vođstvu", napisao je Umerov.
Umerov i njegov litvanski kolega takođe su razgovarali o planovima za opremanje ukrajinskih brigada, osiguranje municije, jačanje protivvazdušne odbrane i proširenje saradnje u odbrambenoj industriji između dviju zemlje kao "ključnim prioritetima" za 2025. godinu.
Ukrajina je izgubila preko 40% teritorija u ruskoj regiji Kursk koji je brzo zauzela tokom iznenadne ofenzive u avgustu, izjavio je visoki ukrajinski vojni izvor.
Prema izvoru iz Generalštaba Ukrajine, Rusija je rasporedila oko 59.000 vojnika u regiju Kursk otkako su ukrajinske snage brzo napredovale, iznenadivši Moskvu dvije i po godine nakon početka agresije.
"U početku smo kontrolisali oko 1.376 kvadratnih kilometara, ali sada je ta teritorija znatno manja. Trenutačno kontrolišemo otprilike 800 kvadratnih kilometara. Održaćemo tu teritoriju onoliko dugo koliko to bude vojno opravdano. Neprijatelj pojačava svoje protivudare", rekao je izvor.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost da za specijalnog izaslanika za rusko-ukrajinski sukob imenuje nekadašnjeg izaslanika SAD za Zapadni Balkan, Ričarda Grenela, navodi Rojters pozivajući se na četiri neimenovana izvora.
Grenel, koji je bio i američki ambasador u Njemačkoj, imao bi ključnu ulogu u Trampovim naporima da okonča rat, ukoliko bude konačno izabran za tu funkciju.
Iako trenutno ne postoji specijalni izaslanik SAD posvećen isključivo rješavanju konflikta između Rusije i Ukrajine, izvori ističu da Tramp razmatra mogućnost uspostavljanja te funkcije.
Isti izvori, međutim, napominju da nije sigurno da bi Grenel prihvatio tu ponudu.
Tramp je tokom predizborne kampanje obećao da će brzo okončati rusko-ukrajinski sukob, iako nije precizirao kako će to postići.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola poržala je ukrajinsku upotrebu projektila dugog dometa u odbrani od ruske invazije, poručujući da bi Njemačka trebala brzo isporučiti Kijevu raketni sistem dugog dometa.
U intervjuu koji su 23. novembra objavile novine Funke Mediengruppe, Metsola je kazal da podržava slanje takvih projektila u Ukrajinu i da im treba dopustiti upotrebu protiv ciljeva u Rusiji.
Njemački kancelar Olaf Scholz, socijaldemokrat, protivio se slanju rakentog sistema Taurus u Ukrajinu. Njegovi koalicijski partneri, Slobodni demokrati i Zeleni, zalažu se za slanje projektila u Kijev.
Njemački sistemi Taurus mogu napasti metu udaljenu do 500 kilometara.
Američki sistemi National Advanced Surface-to-Air Missile Systems (NASAMS), vrijedni 406 miliona dolara, koje je kupila Kanada, isporučeni su Ukrajini, prenijela je Kanadska radio televizija.
"Ne mogu vam dati više informacija zbog operativne sigurnosti, ali uspjeli smo konačno da ih isporučimo - i mislim da će to napraviti razliku", izjavio je kanadski ministar obrane Bil Bler pred odborom za obranu.
