Predsjednik SAD-a Donald Tramp u intervjuu za Fox News komentarisao aktualne događaje u svijetu – o propalom sporazumu o mineralima s Ukrajinom, svom pristupu prema Rusiji, Hamasu i Iranu, kao i o opasnosti koju predstavlja nuklearno oružje.
“Znate, ono što je učinio bilo je kao uzimanje slatkiša bebi. On je pametan i čvrst, a pod Bajdenom je uzimao novac iz SAD-a sa nevjerovatnom lakoćom. A ja jednostavno mislim da nije ni zahvalan. Po mom mišljenju, dali smo mu 350 milijardi dolara, dok je Evropa uložila 100 milijardi dolara. Mi smo mu dali 350 milijardi, a on priča o tome kako su se borili i kako su hrabri – neko je morao dati to oružje. Ali bez tog oružja… Ne zaboravite, ja sam bio taj koji mu je dao Javelin projektile koji su mogli srušiti neprijateljske ciljeve. Obama nije dao ništa", rekao je Tramp.
On je istakao da je oo predsjednik "Rusija nikada ne bi ušla u Ukrajinu".
Opširnije čitajte OVDJE.
Američki milijarder i šef Odeljenja za efikasnost vlade Ilon Mask izjavio je danas na društvenoj mreži Iks da je izazvao predsjednika Rusije Vladimira Putina na borbu "jedan na jedan".
"Bukvalno sam izazvao Putina na fizičku borbu "jedan na jedan" zbog Ukrajine. Ono čega se gnušam jesu godine pokolja u pat-poziciji gdje će Ukrajina neizbježno izgubiti. Svako kome je zaista stalo, ko zaista razmišlja i ko zaista razumije - želi da klanica prestane. Mir odmah", rekao je Mask u objavi.
Kako je dodao, njegov satelitski internet sistem Starlink je "kičma" ukrajinske vojske i čitava njihova linija fronta bi se urušila kada bi ga on isključio, prenosi agencija Tanjug.
Odbrambene snage su od večeri uništile 73 drona kojima su ruske trupe napale Ukrajinu, a još 37 neprijateljskih simulatora bespilotnih letjelica izgubljeno je na lokaciji bez negativnih posljedica, obkavilo je Vazduhoplovstvo Oružanih snaga.
Turska, sa drugom najvećom vojskom u NATO-u i crnomorskom obalom, nastoji igrati ključnu ulogu u evropskoj sigurnosti nakon što se Washington okrenuo od regije, piše agencija AFP.
Nakon dva kruga kriznih pregovora o Ukrajini i sigurnosti koji su uslijedili nakon promjene politike Washingtona, Ankara je brzo upozorila da se evropska odbrana ne može osigurati bez njenog angažmana.
“Nezamislivo je uspostaviti evropsku sigurnost bez Turske”, rekao je predsjednik Redžep Tajip Erdogan nakon samita u Londonu protekle nedjelje. Bez Turske, “postaje sve nemogućnije da Evropa nastavi svoju ulogu globalnog aktera”, dodao je.
Viši zvaničnik turskog Ministarstva odbrane govorio je na ovu temu u četvrtak.
“Uz preoblikovanje sigurnosnih parametara zbog nedavnih događaja, nemoguće je osigurati evropsku sigurnost bez Turske”, rekao je, te dodao kako će njegova država, uprkos tome, biti spremna rasporediti trupe u Ukrajinu u sklopu mirovne misije “ako bude smatrala potrebnim”, prenosi Aljazeera.
Zvanična Ankara je dosljedno branila teritorijalni integritet Ukrajine od početka ruske invazije 2022. i osiguravala Kijev borbenim bespilotnim letilicama i mornaričkim brodovima. No, takođe je zadržala dobre veze s Rusijom i ostala jedina članica NATO-a koja se nije pridružila sankcijama protiv Moskve.
Sa svojim jedinstvenim položajem između dviju zaraćenih strana, Turska se više puta ponudila da bude domaćin mirovnih pregovora. Erdogan i ministar vanjskih poslova Hakan Fidan često su primali goste poput ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Njena vojska, strateški smještena na istočnom krilu Atlantskog saveza i južno od Crnog mora – kome kontroliše pristup preko Bosfora – broji 373.200 aktivnih vojnika i još 378.700 rezervista, pokazuju podaci IISS-a. I ove trupe učestvuju u borbama na sjeveroistoku Sirije i na sjevernu Iraka boreći se protiv kurdskih pobunjenika, prema zapadnom diplomatu.
Za Nebahat Tanriverdi Yasar, nezavisnu istraživačicu i političku analitičarku koja radi u Ankari i Berlinu, tursko pažljivo upravljanje vezama s Kijevom i Moskvom dovelo ju je u jedinstven položaj.
“Turska ima za cilj pažljivo upravljati svojim odnosima s Rusijom i svojom strateškom odbrambenom podrškom Ukrajini – potencijalno uz podršku EU-a – kako bi preoblikovala ravnotežu snaga u regiji usred pojave ‘novog poretka’ u kojem EU nastoji preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost usred mijenjanja američke politike”, kazala je ona za AFP.
Obzirom na izazove koji su sa sobom nosili, Ankara će “vjerovatno slijediti pragmatičan pristup u kratkom roku, fokusirajući se na proširenje svojih posredničkih napora, produbljivanje odbrambene suradnje s odabranim evropskim državama i iskorištavanje svoje odbrambene industrije za rješavanje novonastalih nedostataka u vojnoj potpori”, dodala je, prenosi Aljazeera.
Ali Sumbul Kaya, politologinja iz Francuske, tvrdi kako je Turska “iznad svega vođena željom da odbrani vlastite interese.
“Intervenira samo u susjednim državama iz unutrašnjih sigurnosnih razloga, poput Sirije i Iraka”, rekla je. “Ali nema govora o slanju trupa da ratuju posvuda — to se ne bi dobro svidjelo stanovništvu. Ova kriza je prilika da se naglasi kako je Turska i članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU.”
