“Činjenica da je Rusija pokrenula napade na godišnjicu potpisivanja Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. pokazuje da je nemoguć bilo kakav dogovor s terorističkom državom”, rekao je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a prenosi Kyiv Indepenedent.
Ukrajina se u memorandumu odrekla svog nuklearnog arsenala u zamjenu za sigurnosna jemstva od strane potpisnica – SAD-a, Velike Britanije i Rusije.
Borbe na istoku Ukrajine i dalje su koncentrisane u oblasti Bahmut u Donjecku, prema ukrajinskim zvaničnicima.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je ruska vojska oborila ukrajinske dronove koji su rano jutros napali dvije njene vazduhoplovne baze, a da su tri vojnika poginula od krhotina prilikom ovih napada.
Nekoliko regiona Ukrajine prijavilo je prekide u snabdijevanju strujom i vodom usljed niskih temperatura, nakon što je oko 70 ruskih projektila ispaljeno na ciljeve širom zemlje.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je velika većina projektila presretnuta, ali da su neke, čini se, dostigle svoje ciljeve.
Premijer Denis Šmigal rekao je da je Rusija “pokušala da sprovede svoj zločinački plan – da gurne Ukrajinu u mrak i hladnoću. Neprijatelj je još jednom zakazao u svom planu. Energetski sistem zemlje funkcioniše i ostaje netaknut”, dodao je Šmigal.
Ali on je rekao da je bilo “pogodaka na elektroenergetskim objektima u Kijevskoj oblasti, Vinjičkoj oblasti i Odeskoj oblasti. U nekim regionima, hitna isključenja su bila neophodna da bi se uravnotežio sistem i izbjegle nesreće. Spasioci već rade na otklanjanju posljedica napada.”
Najnoviji niz napada na Ukrajinu podsjetnik je na to koliko je brutalan ruski predsjednik Vladimir Putin, saopštila je danas Bijela kuća, nakon što je Rusija danas gađala Ukrajinu s više desetina projektila.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je NATO ozbiljna prijetnja Rusiji i da pozicije Zapada predstavljaju rizik od sukoba nuklearnih sila.
On je upozorio i da bi posljedice bile katastrofalne.
Lavrov je, takođe, rekao da žali što su SAD odbile razgovore sa Moskvom o strateškoj stabilnosti - nizu pitanja vezanih za nuklearno oružje, prenio je Rojters.
On je kazao da će bez direktnih razgovora između dvije najveće svjetske nuklearne sile, rizik po globalnu bezbjednost samo rasti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak se provozao Mercedesom preko Krimskog mosta koji povezuje južnu Rusiju s anektiranim Krimskim poluostrvom, manje od dva mjeseca otkako je oštećen jedan od infrastrukturnih projekata šefa Kremlja. Putin je 2018. otvorio most dug 19 kilometara. Most je granatiran 8. oktobra, za što Rusija optužuje Ukrajinu.
Putin je, u pratnji zamjenika premijera prikazan na državnoj televiziji za volanom Mercedesa, postavljajući pitanja o tome gdje se napad dogodio.
"Vozimo se desnom stranom", rekao je Putin prelazeći most.
"Lijeva strana mosta, koliko shvatam, prohodna je, ali ipak je treba dovršiti. Još je malo oštećena, treba da je dovedemo u idealno stanje", rekao je ruski predsjednik. Putin je i prošetao dijelovima mosta, najvećeg u Evropi, kako bi pregledao još uvijek spaljene dijelove. Ukrajina nikada nije preuzela odgovornost za bombardovanje mosta 8. oktobra u jutarnjim satima, dan nakon Putinovog 70. rođendana. Ruska savezna bezbjednosna služba tvrdi da je napad organizovala ukrajinska vojna obavještajna služba.
Jedan civil je ubijen a jedan je ranjen prilikom ukrajinskog granatiranja Donjecka, napisao je danas na svom nalogu na mreži Telegram gradonačelink Donjecka Aleksej Kulemzin.
Ranije je novinska agencija TASS prenela da su ukrajinske trupe iz višecjevnih raketnih bacača Grad granatirale Orošilovski, Kijevski i Kujbisgevski okrug u gradu Donjecku.
Ruska mobilizacija povećala je vojnu prijetnju u Ukrajini, jer sada imaju bolje obučene vojnike koji stižu na front, saopšio je komandant ukrajinskih kopnenih snaga Oleksander Sirski.
PR ukrajinskih vazdušnih snaga Jurij Ihnat rekao je da je Rusija lansirala rakete s kopna iz južne Rusije, a projektile s brodova s Kaspijskog i Crnog mora. Ruski strateški bombarderi takođe su lansirali projektile, rekao je.
Ihnat je upozorio da bi Rusi mogli napasti u nekoliko talasa kako bi ukrajinskoj protivvazdušnoj odbrani otežali obaranje projektila.
Ukrajina je objavila da je Rusija ispalila novi niz projektila, a u više dijelova zemlje, uključujući Kijev, oglasile su se vazdušne uzbune.
Sirene su se oglasile u glavnom gradu i u većem dijelu Ukrajine u onome što su zvaničnici opisali kao najnoviji talas ruskih raketnih napada, izvijestio je Reuters.
"Rakete su već lansirane", rekao je Jurij Ihnat,PR vazdušnih snaga. Trenutno nemainformacija o bilo kakvoj šteti ili žrtvama.
The Guardian doznaje da je ispaljeno više od 100 projektila. Ispaljeni su iz ruskih bombardera i najvjerovatnije s mora odakle se lansiraju projektili Kalibr.
Neki su već na teritoriju Ukrajine, a ne isključuje se ni drugi talas napada.
"Nemojte ignorisati uzbunu", rekao je Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Zelenskog.
Finska vlada zatražila je od svog parlamenta da službeno usvoji temeljni ugovor NATO-a, što je dio priprema te zemlje za pridruživanje Savezu.
Mađarska i Turska, koje su izrazile određeno protivljenje ulasku Finske i Švedske u NATO, tek treba da odobre članstvo dvaju skandinavskih zemalja.
"Napredovanje našeg članstva u NATO-u važno je za nas Fince, ali i za članice NATO-a", rekao je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto.
Kijev će osigurati rezervnu pijaću vodu u slučaju nestašice, najavio je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da će nastaviti energetsku saradnju s Rusijom nakon što su G7, EU i Australija nametnuli ograničenje cijena na izvoz ruske nafte.
Kina, koja je rekla da će nastaviti odnos sa Rusijom na temelju poštovanja i međusobne koristi, povećala je kupovinu ruske mješavine nafte Urals ove godine, izvještava Rojters pozivajući se na rusku novinsku agenciju RIA.
Njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je u članku za Foreign Affairs kako treba spriječiti stvaranje blokovske podjele kao u Hladnom ratu, dok je apelovao na izgradnju novih partnerstva.
Opširnije OVDJE.
Tumso Abdurahmanov, poznati kritičar čečenskog lidera Ramzana Kadirova ubijen je u Švedskoj, saopštile su kolege blogera za ruski servis Radija Slobodna Evropa. Abdurahmanov je ubijen tokom noći između 1. i 2. decembra.
Opširnije OVDJE.
Cijene nafte su porasle noćas za dva odsto nakon odluke grupe OPEK+ da ostane pri smanjenju proizvodnje uoči ograničenja cijena i zabrane uvoza ruske nafte morskim putem u Evropsku uniju.
Ruske snage granatirale su regiju Herson 46 puta u nedjelju, ubivši jednog civila.
Kirilo Timošenko, zamjenik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika, rekao je: "Privatne i stambene zgrade i druge zgrade su uništene".
Anton Geraščenko iz ukrajinskog Ministarstva unutrašnjih poslova rekao je da je u napadu ubijena 65-godišnja žena.
Tri osobe navodno su poginule, a devet ih je povrijeđeno nakon što je cistjerna s gorivom eksplodirala na ruskom aerodromu.
Eksplozija se dogodila u blizini grada Razana, jugoistočno od Moskve, javlja Rojters pozivajući se na novinsku agenciju RIA Novosti.
U eksploziji je oštećen i jedan avion. Istraga je u toku.
Ruski borbeni avioni znatno su smanjili svoje djelovanje iznad Ukrajine, prema dnevnom biltenu britanske obavještajne službe, prenosi dpa.
Trenutno ruska avijacija još uvijek izvodi nekoliko desetina misija dnevno, što je znatan pad u odnosu na 300 misija dnevno u martu, objavilo je na Twitteru britansko ministarstvo odbrane, pozivajući se na obavještajne podatke.
Ruska avijacija izgubila je više od 60 aviona do sada, uključujući taktičkog bombardera Su-24 i jurišni avion Su-25 samo u posljednjim sedmicama, dodaje se.
Britanski obavještajci pad aktivnosti ruske avijacije pripisuju sve većoj prijetnji koju predstavlja ukrajinska protivvazdušna odbrana, smanjenju moguće sate letjenja za ruske avione i pogorošanju vremena.
Britansko ministarstvo odbrane od početka invazije svakodnevno objavljuje informacije o toku rata. Moskva optužuje London da time sprovodi kampanju dezinformiranja.
Parlament Vijeća naroda samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) planira da usvoji novi ustav do kraja tekuće godine, izjavio je predsjednik parlamenta te samoproglašene republike Vladimir Biđovka.
“Planirano je da se u bliskoj budućnosti, do kraja godine, okončaju svi pravni procesi za usvajanje novog ustava Donjecke Narodne Republike kao konstitutivnog regiona Ruske Federacije”, rekao je Biđovka za Donjecku novinsku agenciju, prenosi TASS.
Ograničenje cijena ruske nafte od 60 dolara po barelu oko kojeg su se dogovorili EU, G7 i Australija stupa na snagu, kao i embargo na uvoz ruske nafte u EU, uz nekoliko izuzetaka.
Opširnije OVDJE.
Američki državni sekretar Entony Blinken rekao je da Kongres SAD-a radi na alternativama kojima bi se prevazišle prepreke da se Ruska Federacija proglasi “zemljom sponzorom terorizma”.
“Stalno razmatramo različite mjere koje možemo preduzeti da, po potrebi, povećamo pritisak. Trenutno radimo sa Kongresom na zakonu koji bi nam pomogao da zaobiđemo neke od izazova. Korišćenje oznake ‘državnog sponzora terorizma’, kao što ste rekli, ima neke neželjene posljedice”, rekao je Blinken za CNN.
Američki Senat je 27. jula usvojio rezoluciju kojom se američki State department poziva da proglasi Rusiju za “državu sponzora terorizma” zbog događaja u Gruziji, Siriji, Čečeniji i Ukrajini.
U septembru je Bijela kuća saopptila da SAD neće proglasiti Rusiju “zemljom sponzorom terorizma”, jer bi takva odluka “vezala ruke” svjetskoj zajednici u potrazi za načinima za rješavanje krize oko Ukrajine.
U video obraćanju 4. decembra, predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da, usred ruskih napada ove zime, Ukrajinci moraju da „pomažu i brinu jedni o drugima više nego ikad“.
Sekretar gradskog vijeća Zaporožja Anatolij Kurtijev rekao je da je Rusija udarila u industrijsku i energetsku infrastrukturu grada. U napadu je oštećeno jedno od privatnih preduzeća.
Za sada nema dostupnih informacija o nastradalima. Službe hitne pomoći rade na terenu, rekao je Kurtijev.
Oleksandr Vilkul, načelnik vojne administracije Krivog Roga, izvijestio je da su se u gradu tokom noći 5. decembra čule snažne eksplozije. Vilkul nije iznio više detalja.
