Velika Britanija će Ukrajini snabdjeti helikoptere Sea King kao dio svoje stalne podrške Kijevu usred ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, objavilo je britansko ministarstvo odbrane 28. decembra.
Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva je 26. novembra saopštilo da će Ujedinjeno Kraljevstvo obučiti 10 ukrajinskih vojnih posada da koriste helikoptere Sea King, "pojačavajući njihove sposobnosti traganja i spašavanja".
U Odesi na jugu Ukrajine danas su počeli demontažu spomenika ruskoj carici Katarini Velikoj.
Spomenik, koji je prvi put postavljen 1900. godine, biće premješten u Muzej likovnih umjetnosti Odese s Ekaterininskog trga u gradu. Vlasti su se složile ukloniti kip 30. studenog nakon online glasovanja stanovnika Odese.
Spomenik je postavljen kada je Odesa bila dio Ruskog Carstva, prije nego što su ga boljševici demontirali 1920. Kip je opet postavljen 2007.
Katarina II vladala je od 1762. do 1796. te ima kontroverznu reputaciju među Ukrajincima zbog svog proimperijalističkog stava. Ukrajinci su se godinama zalagali za uklanjanje spomenika.
Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski u današnjoj je izjavi rekao da ne postoji mjesto u istočnom gradu Bahmutu koje nije prekriveno krvlju. Zelenski je dodao da je u gradu, koji je prije rata s Rusijom bio dom za 70.000 ljudi, ostalo samo nekoliko civila.
„Nema sata kada se ne začuje užasan zvuk granatiranja i nema mjesta koje nije prekriveno krvlju. Ipak, Bahmut stoji“, rekao je Zelenski.
Grad koji se nalazi u istočnoj regiji Donjecka već je mjesecima bio mjesto nemilosrdnih borbi. Ruske trupe pokušavaju prodrijeti u to područje u svojim nastojanjima da u potpunosti preuzmu kontrolu nad Donbasom, oslanjajući se uglavnom na plaćenike da to učine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u srijedu je u obraćanju parlamentu poslijeratnu obnovu Ukrajine prozvao najvećim evropskim ekonomskim projektom.
Zelenski je pozvao ukrajinske parlamentarce da donesu zakone koji će privući preduzetnike i investitore.
Zelenski je rekao kako Ukrajina svoju vojnu industriju razvija u jednu od najnaprednijih na svijetu, s ciljem vraćanja teritorijalne cjelovitosti države.
U narednim godinama Kijev bi na odbranu trebao izdvojiti više od 30 milijardi dolara, dodao je.
Ukrajina je, od početka ruske invazije 24. februara, oslobodila više od 1.450 ratnih zarobljenika, kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tokom godišnjeg obraćanja ukrajinskom parlamentu.
Kijev i Moskva su tokom sukoba koji je ušao u 11 mjesec proveli seriju razmjena zatvorenika, podsjeća Rojters.
Zelenski je rekao da je oslobađanje ratnih zarobljenika prioritet.
On je ocijenio da Rusija drži hiljade ukrajinskih ratnih zarobljenika “iako tačne brojke nijesu poznate”.
Ukrajinska državna energetska kompanija Ukrenergo objavila je da se pogoršala situacija s nedostatkom električne energije u Ukrajini nakon granatiranja ključne energetske infrastrukture u istočnim regijama. Nisu rekli koja su postrojenja bila meta, ali je potvrđeno da je nekoliko elektrana zatvoreno.
"Raspoloživi kapaciteti u sistemu nisu dovoljni za zadovoljenje svih potreba potrošača u zemlji. S tim u vezi, za sva područja postavljena su ograničenja potrošnje, čije prekoračenje dovodi do potrebe za hitnim isključenjima", saopštili su.
Ovo dolazi samo dan nakon što je Ukrenergo izvijestio da je deficit električne energije u Ukrajini "blago smanjen" zbog povećanja proizvodnje struje.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova RusijeMarija Zaharovakomentarisala je poziv Kijeva da se Rusija isključi iz Ujedinjenih nacija poslovicom „psi laju na karavane, a karavani prolaze“.
“Tim povodom ne treba ništa preduzimati. Ukrajina je tokom istorije preživjela razne ličnosti, a proteklih godina i decenija tamo je bilo mnogo nitkova koji su je u potpunosti rasturili i gurnuli je na ivicu propasti“, izjavila je Zaharova.
Prema njenim riječima, Rusija treba u skladu s tim da gradi državnu politiku.
“Apsolutno ne vrijedi slušati te bolesne izjave u kojima nema nikakve istorijske suštine, logike ili shvatanja do čega one mogu dovesti čak i u snovima“, ocijenila je Zaharova.
Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine ranije je pozvalo da se Rusija isključi iz Ujedinjenih nacija, iako je to nemoguće prema Povelji organizacije u kojoj Rusija ima pravo veta u Savjetu bezbjednosti UN, koje je glavni organ UN.
Ruske vlasti tvrde da su spriječile teroristički napad koji su sponzorisali Ukrajinci u Čegemu, u Kabardino-Balkariji, republici blizu ruske granice s Gruzijom. U saopštenju se navodi da su dvojica osumnjičenih ubijena. Za tvrdnje ruskih sigurnosnih službi nijesu ponuđeni nikakvi dokazi.
Kremlj je odbacio u srijedu mirovni plan u 10 tačaka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, saopštivši da prijedlozi za okončanje sukoba u Ukrajini moraju uzeti u obzir "današnju realnost" četiri ukrajinske regije koje su se pridružile Rusiji.
Ukrajinski ministar digitalne transformacije Mikhail Fedorov je kazao da je Ukrajina kupila oko 1400 dronova, uglavnom za izviđanje. Istaknuo je postoji plan razvoja borbenih modela dronova koji bi mogli napasti dronove koje Rusija koristi tokom svoje invazije na zemlju.
Britansko ministarstvo odbrane tvrdi da će se Rusi vjerovatno fokusirati na držanje linije fronta u oblasti grada Kremine u Luganskoj oblasti na istoku Ukrajine. Ministarstvo u svom redovnom izvještaju ističe da je Rusija „vjerovatno ojačala odbranu oko Kremine na Luganskom frontu jer je pod stalnim pritiskom ukrajinskih operacija“.
„Kremina je bila relativno ranjiva otkako su ukrajinske snage napredovale kroz grad Liman, prema zapadu, u oktobru. Rusija je izgradila veliku novu odbranu u toj oblasti i vjerovatno će dati prioritet držanju te linije. Oblast je logistički važna za ruski front u Donbasu, a takođe je značajan grad u Lugansku“, zaključuje se u izvještaju.
Više od 400 ljudi napustilo je Herson od Božića, nakon naglog povećanja intenziteta ruskog bombardovanja grada. Među njima su Elena i njene tri ćerke, koje su napustile grad vozom u evakuaciji koju je omogućila ukrajinska vlada, piše BBC.
Nika, Elenina 13-godišnja ćerka, napravila je objema rukama oblik srca, mašući najboljoj drugarici Inni, koja je bila pritisnuta uz staklenu pregradu koja odvaja predvorje hersonske željezničke stanice od čekaonice. Nekoliko trenutaka ranije zagrlile su se i plakale. Inna je poljubila Asiju, žutog psa jazavčara umotanog u toplo ćebe koje je Nika nosila u naručju.
Djevojke nisu znale kada će se ponovo vidjeti. Nikina porodica je napuštala Herson, ne znajući gdje će završiti. Njihov prvi cilj je da stignu u grad Hmeljnicki na zapadu zemlje sa nadom da će tamo dobiti pomoć. Proteklih nekoliko dana u Hersonu bilo je jednostavno previše za Nikinu majku, Elenu.
"Ranije su nas (ruske snage) granatirale sedam do deset puta dnevno, sada je 70-80 puta, po cio dan. Strašno je. Volim Ukrajinu i moj dragi grad. Ali moramo da idemo“, rekla je Elena.
Stotine ljudi odlaze sami, a ogroman red automobila čeka na kontrolnom punktu koji vodi iz Hersona.
U koloni je mnogo preplašenih civila. Jedna od njih je Irina Antonenko, koja je bila u suzama kada su novinari BBC prišli njenom automobilu da razgovaraju sa njom.
„Ne možemo više. Granatiranje je tako intenzivno. Ostali smo sve ovo vrijeme i mislili da će proći i da ćemo imati sreće. Ali oni su pogodili kuću do naše, a granatirana je i kuća mog oca", kazala je ona.
Irina planira da otputuje u Krivij Rih, grad u centralnoj Ukrajini gdje ima porodicu. Aktuelne scene u Hersonu su u potpunoj suprotnosti sa radošću stanovnika nakon oslobođenja grada 11. novembra. Blizu mjesta gdje se okupila masa mašući ukrajinskim zastavama kako bi proslavila oslobođenje od ruske kontrole, minobacački napad na Badnje veče ostavio je jedanaest mrtvih i desetine povrijeđenih.
Ukrajinske raketne i artiljerijske snage pogodile su u protekla 24 sata dva skladišta municije, jednu kontrolnu tačku i sedam područja koncentracije ruskih trupa.
Prema podacima Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, ruska vojska je lansirala najmanje jednu raketu i preko 30 MLRS napada na Ukrajinu.
Prema podacima Ujedinjenih nacija za ljudska prava, tokom ruske invazije na Ukrajinu, od 24. februara do 26. decembra poginulo je najmanje 6.884 civila, a povrijeđeno je najmanje 10.947.
Većina civilnih žrtava prouzrokovana je upotrebom eksplozivnog oružja sa dejstvom na široko područje, uključujući granatiranje iz teške artiljerije, višestrukih raketnih sistema, projektila i vazdušnih udara.
Prvi zamjenik ministra unutrašnjih poslova Jevhen Jenjin rekao je da su najmanje 702 važna infrastrukturna objekta u Ukrajini pogođena od početka invazije u punom obimu.
Ti objekti uključuju gasovode, električne trafostanice i mostove. U Ruskim napadima uništeno je više od 35.000 objekata u Ukrajini, rekao je Jenin.
Guverner Sumske oblasti Dmitro Živicki je izvijestio da su ruske trupe gađale tri područja u regionu, uključujući Seredino-Buda, Šelihin i Esman.
Ruske snage su, kako je saopšteno, koristile minobacače i artiljeriju.
"Jedna privatna rezidencija je uništena, ali su stanovnici uspjeli da se sklone. Nema prijavljenih žrtava", rekao je Živicki.
O dešavanjima dan ranije, čitajte OVDJE.
