Više od 20 ruskih biznismena i političara podnijelo je tužbe Opštem sudu Evropske unije zbog toga što su im uvedene sankcije nakon napada Rusije na Ukrajinu, prenio je Politiko.
Među njima je i Roman Abramovič, bivši vlasnik fudbalskog kluba Čelsi, kome su sankcije uvedene u martu zbog navodne koristi koje je imao zbog bliskih veza sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Deset ruskih vojnika za koje se sumnja da su opljačkali imovinu stanovnika Buče identifikovano je danas i prijavljeno zbog kršenja zakona i običaja ratovanja, prenosi Gardijan.
“Prema uviđaju, od 24. februara do 31. marta 2022. godine, tokom okupacije Buče, pripadnici vojne jedinice Nacionalne garde Ruske Federacije opljačkali su dragocijenosti lokalnog stanovništva. Isključivo radi lične koristi, ruska vojska je konfiskovala privatnu imovinu građana koja nije mogla da se koristi u vojne svrhe: od donjeg veša i odjeće do velikih kućnih aparata“, navodi se u saopštenju kancelarije ukrajinskog generalnog tužioca.
Pomoć Ukrajini u vidu oružja mora biti pojačana, jer će rat sa Rusijom odlučiti o budućnosti slobode u Evropi, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, javlja Anadolija.
"Zahvalni smo na pomoći koju smo već dobili, ali treba pojačati isporuke oružja. Zato što se na bojnom polju u Ukrajini odlučuje hoće li sloboda u Evropi biti sačuvana za sve bez izuzetka", rekao je Zelenski u obraćanju na Forumu u Bratislavi.
On je istakao volju Ukrajine da se pridruži Evropskoj uniji (EU) i da je jedan od motiva za "ujedinjavanje" ukrajinskog naroda tokom rata nada u članstvo u EU.
"Trebalo bi ojačati jedinstvo Ukrajine dajući joj status kandidata za članstvo u EU, a kasnije i punopravno članstvo", rekao je Zelenski.
Kako je kazao, članstvo Ukrajine u EU neće biti odlučeno za dan ili mjesec.
Zelenski je pozdravio šesti paket sankcija EU Rusiji, dodajući da je to zadovoljstvo i da ga treba "hitno staviti u praksu".
Zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev kazao je da će Rusija udariti na ukrajinske centre odlučivanja ukoliko oružjem dobijenim od SAD bude napadnuta teritorija Ruske Federacije.
„Rusija nema drugog izbora nego da udari na centre odlučivanja u Ukrajini ako se zapadno oružje isporučeno Кijevu koristi za napad na ciljeve na ruskoj teritoriji“, kazao je Medvedev za Al Džaziru.
To će, kako je rekao, posebno uticati na ukrajinsko Ministarstvo odbrane i Generalštab.
„Ali morate da shvatite da se centri za donošenje konačnih odluka u ovom slučaju, nažalost, čak i ne nalaze na teritoriji Кijeva. Dakle, ovo je svakako prijetnja koju treba uzeti u obzir“, rekao je Medvedev.
Ukrajinski službenici uhapsili su stanovnika Sumi regije koji je ruskoj vojsci prenosio informacije o kretanju vojnog osoblja Oružanih snaga Ukrajine i davao koordinate za rusko granatiranje, saopštio je kabinet državnog tužioca.
Istragom je utvrđeno da je osumnjičeni od prvih dana rata sarađivao s predstavnikom specijalnih službi Ruske Federacije.
Odavao je informacije o kretanju Oružanih snaga Ukrajine, a takođe je davao i koordinate za granatiranje naselja u jednoj od zajednica.
Služba sigurnosti Ukrajine privela je muškarca koji je pomagao u povećanju tačnosti ruskih raketnih napada u regiji Lavov, a optužen je za izdaju i trenutno se nalazi u pritvoru.
Rusija u ovom trenutku kontroliše 20 odsto teritorije Ukrajine, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
On je kazao da Ukrajina mora da se brani od skoro cijele ruske armije.
"Sve borbeno spremne ruske vojne formacije su uključene u ovu agresiju", poručio je Zelenski u video obraćanju parlamentu Luksemburga, prenosi Rojters.
Prema njegovim riječima, borbena linija fronta proteže se na više od hiljadu kilometara.
Nakon što je stotine Litvanaca učestvovalo u akciji prikupljanja sredstava za kupovinu turske bespilotne letjelice Bajraktar TB2 koja bi bila namijenjena ukrajinskoj vojsci, Turska je poručila da će jedan primjerak ove bespilotne letilice pokloniti Ukrajini.
Litvanci su prije nekoliko dana pokrenuli akciju prikupljanja pet miliona eura kojim bi se finansirala kupovina bespilotne letilice za ukrajinsku vojsku.
Za samo tri i po dana sredstva su prikupljena nakon čega je upućen zahtjev turskoj kompaniji Bajkar za kupovinom letilice.
"Ovo je prvi slučaj u istoriji kada obični ljudi skupe novac da kupe nešto poput Bajraktara. To je bez presedana i zaista nevjerovatno", rekla je Bešta Petro, ukrajinska ambasadorka u Litvaniji.
Evropska unija namjerno gura Ukrajinu sve bliže ambisu, "podržavajući njene ratoborne ambicije beskrajnim, nejasnim obećanjima o evropskim integracijama", navodi se u današnjem saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
"EU konačno gubi svoju nezavisnost i miroljubivu objedinjujuću panevropsku agendu, koju su u nju unijeli očevi osnivači ujedinjene Evrope“, istaknuto je u saopštenju.
Jedna žena poginula je kada se u ruskom granatiranju Harkova protekle noći zapalila škola, saopštile su danas hitne službe. Prema navodima zvaničnika, u požaru je povrijeđen jedan muškarac. Usljed granatiranja i u drugim djelovima harkovske oblasti izbili su požari, prenosi AP.
Mihail Uljanov, predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču, rekao je da će zemlja tražiti druge kupce za svoju naftu.
“Kao što je ispravno rekla juče, Rusija će pronaći druge uvoznike”, rekao je Uljanov putem Twittera, misleći na predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen.
“Važno je napomenuti da ona sada protivrječi svojoj jučerašnjoj izjavi. Vrlo brza promjena načina razmišljanja ukazuje da EU nije u dobrom stanju”, nastavio je.
Rojters izvještava da Ukrajina radi s međunarodnim partnerima na stvaranju misije za obnovu crnomorskih brodskih ruta i izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.
"Pozivamo zemlje koje su u opasnosti od gladi da iskoriste svoje kontakte s Moskvom kako bi je natjerali da ukine blokadu ukrajinskih morskih luka i okonča rat", rekao je portparol ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko.
Legendarni brazilski fudbaler Pele pozvao je predsjednika Rusije Vladimira Putina da prekine rat u Ukrajini, koji je doveo do preko milion raseljenih i na hiljade mrtvih.
Opširnije OVDJE.
I dalje se vode borbe u Sjeverodonjecku, gradu na istoku Ukrajine.
Ukrajinske snage kontrolišu samo 20 odsto najvećeg grada koji još uvijek drži Kijev u regionu Luganska, rekao je šef gradske administracije Oleksandr Stjuk.
Ruska operacija u Sjeverodonjecku na istoku Ukrajine napreduje, ruska vojska konsoliduje položaje, dok su ukrajinske snage ostvarile pomake na jugu zemlje, prenose svjetske agencije.
Ukrajinska vojska je u srijedu je saopštila da je uspješno zauzela 20-ak sela u regiji Herson na jugu.
Institut za proučavanje rata objavio je novu analizu i kartu sukoba u Ukrajini.
Ukrajinska protivofanziva u Hersonskoj oblasti privukla je pažnju ruskih snaga na tom području. Ukrajinske snage izvele su niz organizovanih protivnapada usmjerenih na naselja na istočnoj rijeci Ihulets koja je vrlo blizu ključnih autoputeva.
Rusi su odgovorili tako što su uništili mostove koje su Ukrajinci koristili u jednom od tih protivnapada i druge mostove preko rijeke. Ukrajinske snage su vjerovatno još uvijek dovoljno blizu autoputa da poremete njeno korišćenje kao glavnog puta za snabdijevanje, potencijalno potkopavajući sposobnost Rusa da izdrže protivofenzive sa sjevera.
Sve veće nezadovoljstvo i bijes u Rusiji
Ruski vojni blogeri izražavaju sve veću zabrinutost i bijes zbog ukrajinske protivofanzive u područjima koja su ruske snage odbacile kao prioritet i koncentrisale se na Sjeverodonjeck.
Proruski Telegram kanal “Dmitriyev” (preko 100.000 sljedbenika) izvijestio je da su ukrajinske snage u potpunosti sposobne nanijeti “bolne udarce” ruskim snagama u Hersonskoj, Harkovskoj i Zaporoškoj oblasti zbog nedostatka adekvatne ruske odbrambene snage u tim područjima.
Bivši vojnik ruske Federalne bezbjednosne službe (FSB)Igor Girkintvrdi da će ukrajinske snage “napipati slabosti” u ruskoj odbrani u Hersonskoj oblasti.
Ruski vojni blogeri zapravo kritikuju rusku vojnu komandu zbog ugrožavanja teritorijalnih dobitaka na drugim područjima i fokusiranja isključivo na istok.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je u nedjelju da je Srbija dogovorila novi trogodišnji ugovor o distribuciji gasa s ruskim državnim dobavljačem energije Gazpromom. Vijest je stigla u nezgodno vrijeme. Vučić je time zadao novu glavobolju zapadnom antiputinovskom savezu, a posebno Evropskoj uniji, komentariše CNN, a prenosi hrvatski Index.hr.
S druge strane kontinenta čelnici država EU zaglibili su u napornim pregovorima oko šestog paketa sankcija Moskvi. Konačni dogovor, objavljen kasno uveče u ponedjeljak, uključuje djelimičnu zabranu uvoza ruske nafte u EU.
Međutim, kako bi svi pristali na sankcije, Brisel je bio prisiljen da napravi izuzeće za naftu koja se u Mađarsku, Slovačku i Češku uvozi naftovodom. To su neke članice EU doživjele kao veliki ustupak.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Američki predsjednik Džo Bajden najavio je novi 700 miliona dolara vrijedan paket vojne pomoći Ukrajini, koji uključuje mobilne raketne sisteme s dometom do 80 kilometara.
"SAD će stajati uz svoje ukrajinske partnere i nastavljati pružati Ukrajini oružje i opremu da se odbrani", saopštio je Bajden.
Bajden je najavio plan slanja Ukrajini preciznih raketnih sustava "HIMARS" nakon što je dobio garancije od Kijeva da ih neće koristiti za ciljeve na ruskoj teritoriji. Bajden je dodao taj uslov kako bi spriječio eskalaciju rata u Ukrajini.
Ukrajina je tražila višecijevne raketne sisteme (MLRS) poput M270 i M142 HIMARS, koje proizvodi Lockheed Martin, kako bi imala veći domet kojim može gađati rusketrupe i naoružanje. Rakete koje je Bajdenova vlada pristala poslati Kijevu imaju kraći domet od sovjetskih raketa koje Ukrajina trenutno ima na raspolaganju u ograničenim količinama.
"Ukrajinci su nam dali garancije da neće koristiti te sisteme za ciljeve na ruskoj teritoriji", rekao je ranije u srijedu američki državni sekretar Entoni Blinken, govoreći uz glavnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.
Osim raketa novi paket pomoći uključuje streljivo, radare, dodatne protivtenkovske rakete Javelin, kao i protivoklopno naoružanje, rekli su zvaničnici.
Rusija smatra da SAD slanjem oružja Ukrajini doliva ulje na vatru. Džonatan Fajner, zamjenik savjetnika Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost, rekao je kako je Bajden upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina direktno i javno koje će biti posljedice invazije na Ukrajinu.
"Činimo upravo ono što smo rekli da ćemo činiti. Rusija je sama to napravila pokretanjem invazije sa svoje teritorije na suverenu državu", dodao je on.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski tvrdi da je 200.000 djece među Ukrajincima koji su prisilno odvedeni u Rusiju. Dodao jeda je do sada u ratu ubijeno 243 djece, 446 je ranjeno, a 139 se vodi kao nestalo.
"Svrha ove kriminalne politike nije samo krađa ljudi već i natjerati one koji su deportovani da zaborave na Ukrajinu i da se ne mogu vratiti. Ukrajina se ne može osvojiti, naš se narod neće predati i naša djeca neće postati vlasništvo okupatora", poručio je Zelenski.
Ruska vojska, potučena i demoralizovana nakon tromjesečnog rata, čini iste greške u svojoj kampanji zauzimanja dijela istočne Ukrajine zbog koje je odustala od nastojanja da zauzme cijelu zemlju, kažu visoki američki zvaničnici.
Dok ruske trupe zauzimaju teritorij, jedan dužnosnik Pentagona rekao je da ih njihov tempo iscrpljuje i da je ukupna borbena snaga vojske smanjena za oko 20 posto. A otkako je počeo rat, Rusija je izgubila 1000 tenkova, rekao je prošli tjedan visoki dužnosnik Pentagona.
Prepuštanje teritorija Rusiji značilo bi “prepuštanje slobode” i ne bi okončalo invaziju ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekla je prva dama Ukrajine Olena Zelenska.
“Ukrajinci ne mogu normalno prihvatiti sve one izjave koje ponekad čujemo od čelnika zemalja — u nekim slučajevima čelnika velikih i uticajnih zemalja. Ne možete samo ustupiti djelove svoje teritorije, to je kao da prepustite svoju slobodu”, rekla je Zelenska u intervjuu za ABC News.
Senat Irske donio je rezoluciju kojom je rusku invaziju na Ukrajinu proglasio genocidom.
“Djela koje je izvršila ruska vojska ispunjavaju kriterijume za genocid propisane Konvencijom Ujedinjenih naroda o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, te je kao takva ilegalna invazija Ruske Federacije na Ukrajinu čin genocida”, navodi se u rezoluciji, a prenosi Gardijan.
U prvom javnom obraćanju nakon šest mjeseci, bivša njemačka kancelarka Angela Merkel nazvala je ruski napad na Ukrajinu kršenjem međunarodnog prava i "dubinskim prelomom" u istoriji Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
"Moja solidarnost s Ukrajinom koja je napadnuta i na koju je Rusija izvršila invaziju i podr[ka njenom pravu na samoobranu", rekla je Merkel u srijedu naveče.
Kazala je da podržava napore koje su preduzeli sadašnja njemačka vlada, Evropska unija, Sjedinjene Države, NATO, G7 i UN kako bi obezbjedili da se zaustavi rat i agresija Rusije.
Istakla je da će posljedice rata biti dalekosežne, posebno za Ukrajinu, ali i za cijeli kontinent. Merkel se osvrnula i na zvjerstva nad civilima, spomenuvši Buču, mjesto blizu Kijeva, u kojem su pronađene stotine ubijenih civila.
O dešavanjima dan ranije pročitajte OVDJE.
