Francuski ministar privrede i finansija Bruno Le Mer upozorio je da postoji velika šansa da će Moskva potpuno zaustaviti isporuke gasa Evropi, prenosi portal Politiko.
Opširnije OVDJE.
Moskovske vlasti blokirale su veb stranicu Die Welta, velikih njemačkih dnevnih novina koje vijesti o ratu u Ukrajini objavljuju i na ruskom jeziku.
Korisnici interneta u Rusiji, stranici Die Welta ne mogu pristupiti od subote, piše u registru ruskog tijela za nadzor medija Roskomnadzor.
Ovaj potez uslijedio je nakon zahtjeva Ureda državnog tužilaštva, a za njega nije dano nikakvo obrazloženje, prenosi Hina.
Die Welt je nakon početka ruske invazije Ukrajine počeo objavljivati vijesti na ruskom jeziku pod naslovom “Rat u Ukrajini”.
Ove dnevne novine objavile su vijest o nedostupnosti njihove stranice u Rusiji s oznakom “cenzura medija”.
U Die Weltu radi i ruska novinarka Marina Ovsjanikova, poznata širom svijeta po protivratnom protestu na televizijskom prenosu uživo.
Ovsjanikova je u martu uletjela u studio centralnog Dnevnika Prvog kanala, s natpisom na kojem je pisalo “Zaustavite rat. Ne vjerujte propagandi. Ovdje vam lažu.”
Rusija se na sličan način obračunala i s nezavisnim medijima, zbog čega su brojne stranice prestale s radom.
Zbog pritiska, mnogi su mediji koji su kritizirali ruske vlasti potpuno zaustavili izvještavanje.
Guverner istočne regije Donjeck Pavlo Kirilenko na Facebooku je objavio da je u gradu Siversku u ruskom raketnom napadu ubijeno dvoje civila, a još dvoje ih je ranjeno.
Kirilenko navodi i da je u granatiranju grada Soledara ranjeno troje ljudi, a sedam kuća je izgorjelo u ruskom granatiranju Bakmuta. Još uvijek se ne zna ima li žrtava u Bakmutu, dodao je guverner.
Siversk je mali grad u blizini ratišta na kojem su se Ukrajinci borili s Rusima za kontrolu nad Sjeverodonjeckom, gradu u regiji Luhansk za koji su ukrajinski zvaničnici prošle sedmice rekli da je "na rubu humanitarne katastrofe" nakon što su ga osvojile ruske snage.
Njemačka je više od mjesec dana blokirala paket pomoći od devet milijardi eura koji bi trebao predstavljati glavni oblik podrške EU Ukrajini.
Opširnije OVDJE.
Zamjenica ukrajinskog premijera u nedjelju je pozvala civile u južnom regionu Hersona koji je okupirala Rusija, da se hitno evakuišu pošto ukrajinske oružane snage spremaju kontranapad.
Ukrajina je izgubila kontrolu nad većim dijelom crnomorskog regiona Herson, uključujući njegov istoimeni glavni grad, u prvim nedjeljama nakon ruske invazije 24. februara, podsjeća agencija Frans pres (AFP).
„Jasno je da će biti borbi, biće artiljerijskog granatiranja… i zato pozivamo (ljude) da se hitno evakuišu“, rekla je potpredsjednica vladeIrina Vereščukna nacionalnoj televiziji.
Dodala je da ne može da kaže kada će se tačno desiti kontraofanziva.
„Pouzdano znam da tamo ne bi trebalo da bude žena i djece i da oni ne treba da postanu živi štit“, rekla je Vereščuk.
Vlasti u Hersonu koje je postavila Rusija kažu da žele da održe referendum o priključenju Rusiji, ali još nisu odredile datum.
Hersonska oblast obuhvata grad Herson, koji je prije rata imao skoro 300.000 stanovnika. Nije poznato koliko je stanovnika još tamo.
Ukrajinski ministri energetike i vanjskih poslova u nedjelju su izrazili “duboko razočaranje” odlukom Kanade da vrati popravljenu turbinu Siemens Rusiji za plinovod Sjeverni tok 1 kojim se plin doprema Njemačkoj.
Izjava objavljena na mrežnoj stranici ukrajinskog Ministarstva energetike poziva Vladu Kanade da promijeni odluku, jer povrat turbine znači da se Otava “prilagođava hirovima” Rusije.
Kanada je objavila da će izuzeti popravljenu turbinu iz sankcija nametnutih Rusiji zbog agresije na Ukrajinu tako što će dati “vremenski ograničenu i opozivu dozvolu” za povrat popravljene turbine koja bi trebala biti ponovo ugrađena u plinovod Sjeverni tok 1, čime će se osigurati Evropi pouzdan pristup energiji s dolaskom zime.
Rusija je prošli mjesec za 60 odsto smanjila dotok plina, tvrdeći da je razlog tome odgoda povrata turbine iz Siemensovog pogona u Kanadi, gdje je poslana na popravak, a ne odgovor na zapadne sankcije.
Kanada je, takođe, najavila da će proširiti sankcije protiv ruskog energetskog sektora na industrijsku proizvodnju.
Obrazložila je da će turbinu izuzeti od sankcija kako bi spriječila poteškoće za njemačku ekonomiju te izbjegla scenario da njemačka domaćinstva ostanu bez grijanja zimus.
Zapadne zemlje nametnule su Rusiji niz sankcija zbog invazije na Ukrajinu, koja poziva da se Moskvi nametnu još oštrije sankcije kako bi se oslabila ruska ratna mašina.
Evropa snažno zavisi o ruskoj nafti i plinu, a Njemačka je prije agresije u februaru polovinu svojih potreba za plinom pokrivala iz Rusije.
Ruski energetski div Gazprom smanjio je kapacitet duž plinovoda Sjeverni tok 1 na samo 40 odsto uobičajenih nivoa prošlog mjeseca, navodeći kao razlog odgođeni povrat opreme koju servisira njemački Siemens Energy u Kanadi.
Kremlj je u petak rekao da će povećati isporuke plina Evropi ako turbina bude vraćena.
Smanjene isporuke iz Rusije još su više podigle ionako visoke cijene plina u Evropi i izazvale uzbunu u vladama, koje strahuju da neće skupiti dovoljno zaliha za zimu.
Neke su zato najavile krizne mjere, pozivajući kompanije i građane na štednju.
Reuters je razgovarao sa ženom koja se nalazila u zgradi u Časiv Jaru koju su pogodile rakete.
"Otrčali smo u podrum, bila su tri pogotka, prvi negdje u kuhinji. Drugog udara se ni ne sjećam, sijevalo je, trčali smo prema drugom izlazu pa ravno u podrum. Tu smo sjedili cijelu noć do jutros", rekla je 24-godišnja Ljudmila.
U Velikoj Britaniji u toku je obuka prve grupe ukrajinskih vojnika, od kojih su mnogi u tu zemlju stigli bez ikakvog vojnog iskustva, u trenutku kada Ukrajina nastoji da zamjeni vojnike koji su stradali ili su ranjeni tokom rata.
Prema navodima britanskog Ministarstva odbrane, obuka se sprovodi u okviru novog programa koji ima za cilj da vojno osposobi do 10.000 ukrajinskih vojnika za rukovanje oružjem, pružanje prve pomoći na bojnom polju i taktiku patroliranja.
Obuka je dio šireg paketa podrške Ukrajini, koji uključuje paket vojne pomoći u vrednosti od 2,8 milijardi dolara, prenosi AP.
Ruske snage pogodile su privremenu bazu ukrajinske artiljerije u Slavjansku, gdje je poginulo do 100 ukrajinskih vojnika i uništena municija za američke haubice, saopšteno je iz ruskog Ministarstva odbrane.
Opširnije OVDJE.
Ruske snage pogodile su privremenu bazu ukrajinske artiljerije u Slavjansku, gdje je poginulo do 100 ukrajinskih vojnika i uništena municija za američke haubice, saopšteno je iz ruskog Ministarstva odbrane.
Opširnije OVDJE.
Spasioci tragaju za preživjelima u petospratnici u istočnom ukrajinskom gradu Časiv Jaru, koju je ruska vojska uništila u raketnom napadu. U napadu je ubijeno najmanje 15 ljudi.
Pavlo Kirilenko, guverner regije Donjeck, rekao je da se raketni napad dogodio sinoć. Petoro ljudi je spašeno ispod ruševina, a regionalne hitne službe navode kako su pod ruševinama zarobljeno još 24 osobe.
Časiv Jar nalazi se oko 20 km jugoistočno od Kramatorska, grada za kojeg se očekuje da bi mogao postati značajna meta ruskih snaga u njihovoj ofanzivi prema zapadu.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba kaže da je dodatna pomoć njegovoj zemlji ključna u borbi protiv ruske invazije. Kuleba je precizirao potrebu veće humanitarne, finansijske i vojne pomoći.
Moskva premješta rusku vojsku preko zemlje i gomila je kod granica s Ukrajinom za buduće ofanzivne operacije, procjenjuju britanski obavještajci u svom najnovijem izvještaju o dešavanjima na frontu.
Najmanje 10 ljudi je mrtvo nakon što su ruske rakete uništile stambenu peterokatnicu u gradu Časiv Jar u istočnoj Ukrajini. Ukrajinske službe za hitne slučajeve isprva su javile da je poginulo šest ljudi, ali su kasnije objavile da se broj popeo na najmanje 10.
Pavlo Kirilenko, guverner regije Donjeck, rekao je da bi oko 30 ljudi moglo biti zarobljeno u ruševinama. Spasioci su stupili u kontakt s dvoje ljudi koji su ispod ruševina, objavio je na Telegramu.
Najmanje šest osoba je poginulo, a više od 30 ih je zarobljeno nakon što su ruske rakete Uragan pogodile peterokatnicu u ukrajinskoj regiji Doneck, srušivši zgradu, rekao je guverner regije.
Rusija kaže da želi da preuzme kontrolu nad čitavim Donbasom, istočnom industrijskom regijom koja se sastoji od pokrajina Lugansk i Donjeck, u ime proruskih separatista u dvijema samoproglašenim državama.
Ruska novinska agencija TASS je pak citirala proruske separatiste, koji tvrde da su ukrajinske snage granatirale stambena područja u gradu Donjecku.
Ukrajinske snage su na jugu raketama i topništvom gađale ruske položaje, uključujući skladišta municije u području Čornobaivka, objavilo je ukrajinsko vojno zapovjedništvo.
Rusko topništvo nastavlja s napadima na područje Slovjanska, objavilo je britansko ministarstvo odbrane u svom dnevnom izvještaju.
Grad Slovjansk se nalazi u okrugu Kramatorsk u regiji Donjeck. Britanci pišu da topništvo gađa grad iz okoline Iziuma na sjeveru i Lisičanska na istoku.
Guverner Luganska Sergej Gajdaj objavio je na Telegramu da ruske snage „pucaju duž cijele linije fronta“. Takođe navodi da je ukrajinski kontranapad natjerao Ruse da zaustave napad.
Roditelji i nastavnici u okupiranim područjima Ukrajine kažu da ih okupatori ucjenjuju da će izgubiti roditeljska prava ako njihova djeca ne budu imala ruske pasoše i ako ne budu pohađala proruske škole, piše RSE.
“Lokalno stanovništvo ne želi slati svoju djecu u te škole, ali se plaše. Ljudi se boje da će izgubiti svoju djecu i ne znaju kako odgovoriti na te zahtjeve”, rekao je Serhij Šiškovskij, nastavnik istorije u regiji Herson.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je otpustio nekoliko visokih kijevskih izaslanika u inostranstvu, među kojima i poznatog ambasadora u Njemačkoj, prema web stranici predsjednika.
U proglasu u kojem nije naveden razlog otkazima, Zelenski je objavida su otpuštenukrajinski ambasadori u Njemačkoj, Indiji, Češkoj, Norveškoj i Mađarskoj.
Andrij Melnk, ambasador u Njemačkoj, se redovno oglašava na društvenim mrežama i zauzeo je izrazio negativan stav o političarima i intelektualcima koji se protive naoružavanju Ukrajine.
Njemačkom kancelaru Olafu Šolcu kazao je da se ponaša kao "uvrijeđena jetrena kobasica" jer nije odmah prihvatio poziv Zelenskog da posjeti Kijev.
Ruski ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu kaže da se njegova zemlja vjerovatno neće povući s južne obale Ukrajine. Andrej Kelin je novinskoj agenciji Reuters da će njegova zemlja poraziti ukrajinske snage u istočnoj regiji Donbas.
"Oslobodićemo cijeli Donbas. Naravno da je teško predvidjeti povlačenje naših snaga iz južnog dijela Ukrajine jer već imamo iskustva da nakon povlačenja počinju provokacije i puca se na sve ljude i sve to", rekao je.
Reuters piše da Kelinove riječi pokazuju kako Rusija vidi mogući završetak rata u Ukrajini kao prisilnu podjelu nakon koje bi Ukrajina ostala bez više od jedne petine svog postsovjetske teritorije.
Kelin je rekao da će, prije ili kasnije, Ukrajina morati odlučiti hoće li sklopiti mirovni sporazum s Rusijom ili će nastaviti kliziti u propast.
Najmanje šest osoba je poginulo, a strahuje se da je više od 30 zarobljeno nakon što su ruske rakete Uragan pogodile petospratnicu u ukrajinskoj oblasti Donjeck, srušivši zgradu, rekao je guverner regiona.
Guverner Pavlo Kirilenko napisao je na Telegramu da se napad dogodio u subotu uveče u gradu Časiv Jar.
On je rekao da je potvrđeno da je šest osoba ubijeno, a pet ranjeno, a da su prema informacijama stanovnika najmanje 34 osobe vjerovatno zarobljene u ruševinama
Parlament Finske podržao izmjene nacrta zakona koje omogućavaju da se duž granice s Rusijom podigne ograda
Parlament Finske podržao je izmjene nacrta zakona o obezbjeđivanju granice, koje omogućavaju da se duž granice sa Rusijom podigne ograda u dužini od 1.300 kilometara.
Ideja o podizanju ograde pojavila se prvi put 1. maja, kada je komandant graničara finskog regiona Sjeverna Karelija Marko Turunen objavio da postoje takvi planovi.
Prema njegovim riječima, ograda bi bila podignuta u zonama povećanog rizika ili na teritorijama koje zahtjevaju posebnu pažnju graničara.
Zamjenik predsjednika Komiteta ruske Dume za međunarodne odnose Aleksej Čepa smatra da je takva namjera u suprotnosti sa čitavom istorijom bilateralnih odnosa Rusije i Finske.
Rat u Ukrajini traje 136. dan. Obavještajna služba britanskog Ministarstva odbrane saopštila je da Rusija gomila rezervne snage na granici sa Ukrajinom i sprema se za novu ofanzivu. Predsednik SAD je u posjeti sedištu CIA zahvalio njenim zaposlenima što su upozorili svijet na planove Vladimira Putina u vezi sa Ukrajinom. Guverner harkovske oblasti saopštio je da ruske snage napadaju stambene četvrti u gradu Harkovu.
