Prošla noć bila je najmirnija u Ukrajini tokom niza posljednjih sedmica.
To je saopšteno iz ukrajinskih vazdušnih snaga, pri čemu je istaknuto kako nije zabilježen nijedan pokušaj okupatora da izvedu vazdušni napad.
Vasil Povorožnjuk, mitropolit Luganske eparhije Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je pod jurisdikcijom Moskve, optužen je za saradnju sa ruskim okupatorima u Lugansku, saopšteno je danas iz ukrajinske bezbjednosne službe (SBU).
Ukrajinci optužuju pomenutog sveštenika za participaciju u propagandi Kremlja, ali i za "direktnu podršku ruskim trupama".
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da prekid vatre u ratu Rusije protiv Ukrajine neće dovesti do političkog dijaloga i da bi samo bio od koristi Moskvi.
Obraćajući se novinarima u Talinu, prijestonici Estonije, tokom turneje po baltičkim zemljama, Zelenski je rekao da bi bilo kakva pauza bila rizik da se dozvoli da se ruske snage pregrupišu i da se poveća snabdijevanje municijom, što, kako je naveo, Ukrajina neće rizikovati, prenio je Rojters.
Iz kancelarije Subaka je saopšteno da će Velika Britanija uputiti vojnu pomoć Ukrajini od 2,5 milijardi funti.
Sunak je pohvalio Ukrajinu zbog njene, kako je naveo, “nepokolebljive” odlučnosti da se odbrani od ruske invazije u protekle dvije godine, piše Politiko.
“Velika Britanija je već jedan od najbližih partnera Ukrajine, jer priznajemo da je njihova bezbjednost naša bezbjednost”, rekao je Sunak.
Uoči sastanka sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, Sunak je rekao da će Britanija obezbijediti ukupno 2,5 milijardi funti vojne pomoći Ukrajini.
Najmanje 200 miliona funti britanskih sredstava biće izdvojeno za hiljade dronova za Ukrajinu, saopštila je Sunakova kancelarija.
“Najveća isporuka dronova za Ukrajinu iz jedne zemlje”, navodi se u saopštenju i ističe se da se očekuje da će vecćina njih biti proizvedena u Britaniji.
Sunak će takođe potpisati sporazum o bezbjednosnoj saradnji sa Zelenskim, nakon što su se zemlje članice G7 dogovorile da Ukrajini pruže bilateralne bezbjednosne garancije na prošlogodišnjem samitu NATO-a u Viljnusu, navodi Politiko.
Britanski premijer Riši Sunak doputovaće u iznenadnu posjetu Kijevu kako bi se susreo sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
Velika Britanija je najavila da će dati gotovo tri milijarde eura vojne pomoći Ukrajini tokom sljedeće godine.
Zelenski vrši pritisak na saveznike Zapada da pruže više podrške Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Sunak je naglasio kontinuiranu podršku Velike Britanije Kijevu uoči sastanka sa Zelenskim, koji dolazi nekoliko sati nakon što su britanske i snage Sjedinjenih Američkih Država pokrenule napade na Hute u Jemenu.
Kriza na Bliskom istoku i rat u Gazi takođe su odvratili globalnu pažnju od rusko-ukrajinskog sukoba, piše Gardijan.
Pomoć SAD za Ukrajinu je obustavljena, saopštila je Bijela kuća, navodeći da se nastavljaju pregovori o paketu za bezbjednosne mjere na granici.
"Pomoć koju smo pružali trenutno je obustavljena", rekao je novinarima u četvrtak portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi, prenio je Rojters.
Američki Stejt department objavio je pomoć od 250 miliona dolara za Ukrajinu, 27. decembra, čime je iscrpio preostala sredstva koja su bila određena.
Nacrt zakona, u kojem je i 61,4 milijarda dolara pomoći za Ukrajinu, blokrali su republikanci u Senatu ranije u decembru jer nije sadržao striktne mjere o američkim granicama i imigracionoj politici.
Kirbi je ranije rekao da će zbog kašnjenja između potpisivanja paketa finansiranja i njihove stvarne isporuke, Ukrajina i dalje primati stavke dodijeljene 27. decembra „narednih dana i sedmica“.
Poslije toga, Kirbi nije siguran da se išta može uraditi bez odluke Kongresa.
Nezavisna američka senatorka Kirsten Sinema rekla je 3. januara da je Senat „blizu“ dogovora o pograničnim bezbjednosnim mjerama, koji bi otvorio put za odobravanje pomoći Ukrajini. Međutim, pojedini republikanski poslanici sumnjaju da će nacrt proći u Predstavničkom domu i Senatu.
Kontroverzni prijedlog zakona o strožim pravilima za mobilizaciju povučen je iz ukrajinskog parlamenta, a nova verzija je spremna za Vladinu reviziju, rekao je u četvrtak ministar odbrane Rustem Umerov.
Zakon bi Kijevu omogućio da regrutuje više ljudi usred rata protiv Rusije koji traje skoro dvije godine.
Prvobitni nacrt zakona je sadržavao mogućnost da se pozivi za regrutaciju uručuju elektronski, kao i niz strogih sankcija za one koji ga se ne budu pridržavali.
Hiljade Ukrajinaca se prijavilo u vojsku odmah poslije ruske invazije 24. februara 2022. Međutim, skoro dvije godine kasnije, brojni muškarci pokušavaju da izbjegnu rat.
Prijedlog zakona, koji je Vlada predala krajem decembra poslije konsultacija s vojskom, odmah su kritikovali javnost i političari.
Zakonodavci i analitičari su rekli da su neke odredbe zakona kršile Ustav i povećavale rizik od korupcije.
Parlamentarni odbor za bezbjednost i odbranu je danima pregledao nacrt zakona. Umerov je u četvrtak rekao da je prijedlog povučen.
Nacrt mora da prođe nekoliko čitanja, a potom ga mora potpisati predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je prošlog mjeseca rekao da je vojska predložila mobilizaciju od 450.000 do 500.000 dodatnih ljudi.
Šef vojske Valerij Zalužnij je objasnio da taj broj uzima u obzir vojne planove i predviđanja mogućih gubitaka.
Vojni analitičari tvrde se broj od pola miliona ljudi odnosi na razdoblje od godinu.
Ruske snage granatirale su sedam zajednica duž granice Sumske oblasti, izvijestila je lokalna vojna uprava.
Meta ruskih napada bile su zajednice Bilopilja, Esman, Svesa, Krasnopilja, Seredina-Buda, Junakivka i Miropilja.
Nije bilo prijavljenih žrtava niti štete na civilnoj infrastrukturi.
Ruske snage su napale region artiljerijom, minama i dronovima, pucajući na granicu sa Sumima 11 puta i izazvavši 38 eksplozija.
Stanovnici pograničnih zajednica u Sumskoj oblasti su pogođeni skoro svakodnevnim granatiranjima od strane ruskih trupa, javljaju kijevski mediji.
O dešavanjima dan ranije čitajte OVDJE.
