Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je danas Zakon o državnom budžetu za 2025. godinu, od kojeg će za odbranu od ruske invazije i bezbjednost biti 60 odsto ukupnog budžeta - nešto više od 50 milijardi eura, dok je analogan dio budžeta Rusije tri put veći od toga.
„Prioritet budžeta je zaštita naše zemlje, on uključuje finansiranje bezbjednosnih i odbrambenih snaga, kupovinu i proizvodnju oružja, dronova i opreme“, rekao je premijer Denis Šmigal na Telegramu, prenose agencije.
Budžet od ukupno 82 milijarde evra, ukrajinski poslanici su odobrili 19. novembra.
Ukrajina koja ima manje naoružanja, manje regruta i manje novca od Rusije, prinuđena je da povećava izdatke za odbranu dok je se rat u trećoj godini.
Ruska invazija na Ukrajinu februara 2022. godine je opustošila njenu privredu, uništila dobar dio infrastrukture, ali joj Zapad pomaže.
Odlazak miliona Ukrajinaca u inostranstvo je smanjio poreske prihode države.
Ukrajinska vojska je mjesecima u teškoćama na frontu dok ruske snage polako napreduju.
Rusija je planirala povećanje svojih vojnih izdataka 2025. godine za 30 odsto posle ogromnog povećanja od 70 odsto ove godine, po zvaničnim podacima.
To je izraz namjere Kremlja da nastavi invaziju po svaku cijenu.
Po obimu, Moskva će sljedeće godine potrošiti oko 118 milijardi eura na odbranu i 31 milijardu na državnu bezbjednost.
Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp imenovao je penzionisanog generala Kita Keloga za svog “specijalnog predstavnika za Ukrajinu i Rusiju”, objavio je Tramp na društvenoj mreži.
Budući američki predsjednik je rekao da Kelog ima istaknutu vojnu i poslovnu karijeru, uključujući iskustvo u oblasti nacionalne bezbjednosti.
“Zajedno ćemo obezbijediti mir kroz snagu i ponovo učiniti Ameriku i svijet bezbjednim!”, poručio je Tramp.
Penzionisani general-potpukovnik i veteran američkog rata u Vijetnamu, Kelog se pridružio Trampovom timu kao savetnik za nacionalnu bezbjednost u kancelariji potpredsjednika Majka Pensa.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je da je Rusija preko noći napala Ukrajinu sa oko 100 projektila i 466 bespilotnih letjelica u posljednja dva dana.
Sinoć je lansirano 100 bespilotnih letjelica, rekao je.
Ističe da je to odgovor na prošlonedjeljne napade Ukrajine oružjem Velike Britanije i SAD.
"Pogodili smo 17 ciljeva - vojne objekte, objekte odbrambene industrije i sisteme njihove podrške", rekao je ruski vođa tokom svog nastupa na samitu Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) u Astani.
Dodao je da bi centri za donošenje odluka u Kijevu mogli postati meta za Orešnik, novu balističku raketu kojom je Rusija prošle sedmice napala Dnjepar.
"Na udare projektilima dugog dometa zapadne proizvodnje koji su u toku na ruskoj teritoriji ćemo odgovoriti, kao što je već rečeno, uključujući i eventualni nastavak testiranja Orešnika u borbenim uslovima, kao što je učinjeno 21. novembra. Trenutno Ministarstvo odbrane i Glavni štab biraju mete koje će gađati na teritoriji Ukrajine. To mogu biti vojni objekti, odbrambena i industrijska preduzeća ili centri donošenja odluka u Kijevu", rekao je Putin.
Detaljno je govorio i o ruskoj proizvodnji oružja, rekavši da proizvode 10 puta više projektila od svih zemalja NATO saveza te dodao da će 2025. njihova proizvodnja dalekometnih projektila porasti 25-30 posto.
Dodao je i da Rusija ima nekoliko drugih sistema sličnih Orešniku, spremnih za upotrebu.
U slučaju masovne uporabe Orešnika u jednom udaru, njegova će snaga biti uporediva s upotrebom nuklearnog oružja, rekao je Putin.
Rekao je da je Rusija bila prisiljena da rasporedi novu raketu "kao odgovor na akcije neprijatelja", misleći na korištenje američkih i britanskih raketa unutar ruske teritorije, te da "nema analogija ruskom Orešniku u svijetu".
Tvrdi da se zapadni ekvivalenti neće pojaviti u skorije vrijeme.
Administracija odlazećeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena priprema paket naoružanja za Ukrajinu vrijedan 725 miliona dolara, javlja Rojters pozivajući se na dva američka zvaničnika.
Prema jednom od izvora upoznatim s planom, Bajdenova administracija planira da obezbijedi razne protivtenkovske sisteme iz američkih zaliha kako bi zaustavila napredovanje ruskih trupa.
Paket bi trebalo da uključuje mine, bespilotne letilice, rakete Stinger i municiju za raketni sistem HIMARS, kasetnu municiju koje se obično nalazi u raketama s vođenim sistemom za višestruko lansiranje (GMLRS) koje ispaljuju HIMARS lanseri, navedeno je u obavještenju u koji je imala uvid britanska agencija.
Zvanično obavještenje o pomoći očekuje se u ponedjeljak, rekao je jedan zvaničnik.
Rusija je u prvim satima 28. novembra pokrenula raketni i dronovski napad velikih razmjera na Ukrajinu, ciljajući energetsku infrastrukturu, piše The Kyiv Indenpendent.
Vazdušnne snage Ukrajine objavile su uzbunu širom zemlje nakon upozorenja da je Rusija lansirala sedam strateških bombardera Tu-95. Eksplozije su zabilježene u više gradova, uključujući Harkiv, Odesu, Luck i Rivne. Lokalni zvaničnici su takođe izvijestili o napadima u Sumskoj i Volinskoj oblasti.
Ministar energetike Herman Haluščenko rekao je da je Rusija zadala "masovni udarac" nacionalnoj elektroenergetskoj mreži, uz napade na energetsku infrastrukturu širom zemlje. Ukrenergo, državni operater mreže, najavio je hitne isključenje struje u više regiona u nastojanju da zaštiti energetski sistem od ruskog napada.
Rusija je već počela da udvostručuje napade na ukrajinsku električnu mrežu dok zemlja ulazi u treću ratnu zimu. Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 24. novembra da je Rusija tokom protekle sedmice lansirala više od 800 vođenih KAB bombi, skoro 460 dronova za napad i više od 20 projektila.
Uz intenziviranje vazdušnih udara, Ukrajina se nedavno suočila sa još jednom prijetnjom iz Rusije: novom balističkom raketom srednjeg dometa nazvanom "Orešnik", koju je Rusija lansirala u napadu na Dnjepar 21. novembra. Napad je izazvao hitan sastanak Savjeta NATO-Ukrajina 26. novembra i obnovio pozive zapadnih partnera za napredne sisteme protivvazdušne odbrane.
