Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je danas Rusiju da je "dozvolila, čak i podstakla" ratne zločine svoje vojske u Ukrajini, godinu dana poslije ruskog povlačenja iz grada Buča, koji je postao simbol takvih zločina.
"Ruska agresija dovela je do sistematizacije ratnih zločina protiv Ukrajine i njenog naroda", rekao je Makron u video poruci prikazanoj tokom samita u Kijevu o zločinima u Buči.
Makron je dodao da je svet još "daleko od sankcionisanja tih zločina koji su u suprotnosti sa svim zakonima rata".
"Ruski zvaničnici su dozvolili da se dogode ti zločini, čak su ih ohrabrili, mimo međunarodnog prava i sa jasnim ciljem da potčine ukrajinski narod nasiljem", dodao je francuski predsjednik.
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je četverogodišnji finansijski paket za Ukrajinu u iznosu od 15,6 milijardi dolara kao dio međunarodnog paketa podrške vrijednog ukupno 115 milijardi dolara, u drugoj godini ruske invazije.
Očekuje se da će se ovom odlukom mobilizovati koncesiono finansiranje velikih razmjera od ukrajinskih međunarodnih donatora i partnera kako bi se pomoglo u rješavanju ukrajinskog problema s platnim bilansom, postigla srednjoročna spoljna održivost i obnovila održivost duga, navodi se u saopštenju MMF.
Novi „Extended Fund Facility“ (EFF) omogućiće trenutnu isplatu oko 2,7 milijardi dolara Ukrajini, dodaje se.
Time je Odbor MMF-a ratifikovao dogovor postignut 21. marta nakon višemjesečnih pregovora zvaničnika MMF-a i ukrajinskih vlasti.
EFF je prvi veliki finansijski program koji je MMF odobrio za zemlju zahvaćenu ratom velikih razmjera. Prethodni program MMF-a za Ukrajinu od pet milijarda dolara istekao je lani.
Rusija je danas usvojila novu vanjskpolitičku strategiju u kojoj se SAD i Zapad navode kao izvori "egzistencijalne prijetnje" Moskvi, usred diplomatske krize povezane sa ratom u Ukrajini.
"Preokreti na međunarodnoj sceni" primoravaju Rusiju da "prilagodi svoje dokumente strateškog planiranja, posebno onog o koncepciji spoljne politike Rusije", rekao je predsjednik Vladimir Putin na sastanku Savjeta za nacionalnu bezbjednost.
U eksploziji ruske nagazne mine u naselju Posad-Pokrovske u oblasti Herson u Ukrajini poginula su dva električara, a jedan je ranjen, prenosi Kiyiv Independent
Selo Posad-Pokrovske nalazi se na zapadnoj obali rijeke Dnjepar. Ukrajinske snage su oslobodile to područje u novembru prošle godine.
Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko kaže da je zapadna podrška Kijevu povećala vjerojatnoću izbijanja nuklearnog rata u Ukrajini.
Opširnije OVDJE.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je Rusija protjerala estonskog diplomatu na osnovu reciprociteta i proglasila ga personom non grata, prenosi Tanjug.
U saopštenju se ocjenjuje da Talin snosi odgovornost za “potpuni kolaps bilateralnih odnosa” između te dvije zemlje, kao i da je estonska otpravnica poslova Jana Vanamelder, koja je pozvana u rusko Ministarstvo vanjskih poslova, obaviještena o tome.
“Šefu estonske diplomatske misije uložen je odlučan protest zbog proglašenja službenika ruske ambasadepersonom non grata24. marta. Na osnovu principa reciprociteta, konstatovano je da diplomata estonske ambasade ravnopravnog ranga mora da napusti Rusiju u istom vremenskom periodu koji je predviđen za odlazak našeg kolege”, saopštilo je rusko Ministarstvo.
Ministarstvo vanjskih poslova Estonije potvrdilo je 24. marta da je službenik ruske ambasade sa diplomatskim statusom proglašen personom non grata, navodeći da je aktivnost ruskog diplomate bila suprotna Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je za vrijeme obilježavanja godišnjice ponovnog zauzimanja grada Buča nakon 33 dana okupacije kazao da nikada neće oprostiti ruskim vojnicima odgovornim za zločine u tom mjestu.
Kako prenosi The Guardian, poslije povlačenja ruskih snaga na ulicama Buče otkrivena su tijela civila te je taj grad postao sinonim za rusku brutalnost.
“Nikada nećemo zaboraviti žrtve ovog rata. Sigurno ćemo privesti pravdi sve ruske ubice. Nikada nećemo oprostiti. Kaznićemo svakog ko je počinio zločine”, kazao je Zelenski.
Ruske oružane snage ne planiraju drugi talas mobilizacije, a poziv za obavezni vojni rok dio je rutinskog programa regrutovanja, objavili su danas zvaničnici.
"Želio bih da naglasim da planovi Glavnog štaba ne uključuju drugi talas mobilizacije", rekao je Vladimir Cimljanski, predstavnik Glavnog štaba ruskih oružanih snaga.
Dodao je da Ministarstvo odbrane ima dovoljno vojnika za ispunjavanje svojih ciljeva te da će regruti služiti vojni rok samo na stalnim ispostavama unutar Rusije.
Ukrajinska vojska objavila je novu procjenu ruskih gubitaka.
Ukrajinske snage su objavile snimak uništenja ruskog kontrabaterijskog radara tipa "ZOOPARK-1M" u Donjeckoj oblasti, navodi se u novom izvještaju o ratu u Ukrajini.
Kako je saopštilo britansko Ministarstvo odbrane u dnevnom izvještaju o situaciji u Ukrajini obje strane pokušavaju da neutrališu antibaterijske radare tokom sukoba u Ukrajini.
Sistema ovakvog tipa je veoma malo, ali predstavljaju prednost na bojnom polju budući da omogućavaju komandantima brzo lociranje i neutralizaciju ruskog agresora.
U okviru najnovijih sankcija Rusiji, Japan zabranjuje izvoz čelika, aluminijuma i aviona u tu zemlju, što uključuje i bespilotne letilice.
Mjera, kojom se takođe zabranjuje izvoz širokog spektra industrijskih proizvoda u Rusiju, kao što su građevinske mašine, brodski motori, oprema za ispitivanje i optički uređaji, stupa na snagu 7. aprila.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković doputovao je jutros u Kijev, gdje će se sastati sa predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim, premijerom Ukrajine Denisom Šmihalom i predsjednikom Vrhovne rade Ruslanom Stefančukom.
Sa njim je i potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, kao i ambasadorka Hrvatske u Ukrajini Anica Đamić.
Oni će zajedno sa Zelenskim, predsjednikom Moldavije Sandom, slovačkim premijerom Hegerom i slovenačkim premijerom Golobom učestvovati na samitu „Buča – odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini“ u Kijevu, povodom godišnjice oslobođenja Buče.
Prisustvovaće komemoraciji žrtvama ruske agresije, uz ceremoniju podizanja zastave Ukrajine, kao i dodjelu državnih odlikovanja ukrajinskim veteranima.
Nakon što su krajem marta, prošle godine, nakon povlačenja ruskih snaga otkrivena tijela civila na ulicama Buče, taj grad je postao sinonim za rusku brutalnost.
Ukrajinske vlasti procjenjuju da je u oslobođenim oblastima Kijevske oblasti ubijeno 1.137 civila, od čega 461 u Buči.
Međunarodni istražitelji prikupljaju dokaze o masakru u tom gradu. Rojters piše da je Buča danas puna života: centralnim ulicama šetaju mlade porodice, a svuda se čuju zvuci građevinskih radova.
Ali ožiljci od rata i dalje su vidljivi po gradu, kao što su porušene zgrade i deponije pune uništenih automobila i vojnih vozila. Na ogradama duž Jablunske ulice, gdje je stradalo na desetine civila, i dalje su rupe od metaka.
Ruski predsjednikVladimir Putinpotpisao je ukaz o mobilizovanju još 147.000 vojnika.
Muškarci od 18 do 27 godina koji nijesu u rezervnom sastavu i “podliježu vojnoj obavezi” biće regrutovani između 1. aprila i 15. jula.
Putin je takođe naredio vojsci da otpusti vojnike “kojima je istekao rok služenja vojnog roka”.
Andrej Kartapolov,šef Odbora za odbranu ruske Državne dume, naglasio je da novi regruti neće biti poslani u Ukrajinu.
Ranije ovog mjeseca Kartapolov je predstavio nacrt zakona kojim se predlaže povećanje dobne granice za regrutaciju na muškarce u dobi od 21 do 30 godina. Ako bude usvojen, zakon bi stupio na snagu početkom 2024. godine.
Ruske snage granatirale su Sumsku oblast
Napadnute su zajednice Krasnopolje, Bilopilju i Seredino-Buda, izvijestila je vojna uprava Sumske oblasti.
U ruskom granatiranju zajednice Krasnopolja ranjen je jedan civil.
O dešavanjima dan ranije čitajte OVDJE.
