Ruski zakonodavci predložili su strožije kazne za one koji su osuđeni za terorizam i sabotažu, objavile su domaće novinske agencije, potez koji su zvaničnici citirali kako je podstaknut ratom u Ukrajini.
Maksimalna kazna za izvršenje “terorističkog čina” – definiranog kao djelo koje je ugrozilo živote i bilo usmjereno na destabilizaciju Rusije – bila bi podignuta na 20 godina, sa sadašnjih 15 godina.
Oni koji budu proglašeni krivima za sabotažu takođe bi mogli ići u zatvor na 20 godina, u odnosu na 15, dok bi ljudi osuđeni za “međunarodni terorizam” mogli biti osuđeni na doživotnu kaznu, u odnosu na 12 godina.
Predložene izmjene opisao je Vasilij Piskarjov, šef odbora za bezbjednost i borbu protiv korupcije u Državnoj dumi ili donjem domu parlamenta.
Ranije ove sedmice, novinska agencija Tass ga je citirala kako je rekao da su potrebne strožije mjere za zaštitu od, kako je rekao, prijetnji bez presedana s kojima se Rusija suočila od Ukrajine i njezinih zapadnih sponzora.
Zvaničnik američkog ministarstva finansija u petak je rekao da je koalicija zemalja koja je uvela sankcije Rusije zbog invazije na Ukrajinu pronašla djelotvorni način komunikacije s Kinom o izbjegavanju materijalne pomoći Rusiji.
Zvaničnik, koji je s agencijom Reuters razgovarao pod uslovom anonimnosti, rekao je da ta komunikacija znači da, iako su Kina i Rusija najavile otvoreno partnerstvo po nizu pitanja, SAD ne vidi dokaze da Peking Moskvi pruža materijalnu pomoć na nivou koji bi bio značajan u tom pogledu.
Rusija je stoga i dalje fokusirana na podršku Sjeverne Koreje i Irana, tvrdi on.
Jedan od vođa opozicije u Bjelorusiji Valerij Cepkalo (58), osuđen je u odsustvu na 17 godina zatvora pored ostalog zbog navodnog formiranja ekstremističke grupe, diskreditacije zemlje, klevetanja i vrijeđanja predsjednika, kao i poziva na obaranje vlasti.
Opširnije OVDJE.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal planira da posjeti Kanadu kako bi zatražio zalihe koje bi Ukrajini pomogle u očekivanoj protivofanzivi.
Šmihal je rekao da nije zabrinut zbog nedostatka nove vojne pomoći dodijeljene Ukrajini u kanadskom federalnom proračunu te da se nada da će zemlja pružiti više među ostalim oblicima pomoći.
"Sada nam trebaju teška oklopna vozila. I trebamo još topničkih granata: municije za haubice tenkove. To je od presudne važnosti za organizaciju naše protivofanzive", rekao je.
Američki novinar Evan Gerškovič, uhapšen u Rusiji prošle nedjelje, danas je zvanično optužen za „špijunažu“, optužbu koju on odbija, javile su ruske novinske agencije.
Opširnije OVDJE.
Moskva želi da svi mirovni pregovori u Ukrajini budu fokusirani na stvaranje “novog svjetskog poretka”, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tokom posjete Turskoj.
“Svaki pregovori moraju se temeljiti na uzimanju u obzir ruskih interesa…. moraju se odnositi na načela na kojima će se temeljiti novi svjetski poredak”, rekao je Lavrov.
Dodao je da Rusija odbacuje “unipolarni svjetski poredak koji vodi ‘jedan hegemon'”.
Vođa ruske plaćeničke grupe Vagner Jevgenij Prigožin izjavio je da njegove snage i dalje trpe gubitke, nakon što je objavljen snimak kako posjećuje groblje gdje su pokopani njegovi borci..
"Ovdje stalno sahranjuju Vagnerove borce. Broj grobova je sve veći. Oni koji se bore ponekad umiru. Takav je život", poručio je on.
Kremlj je pratio "važne razgovore" između kineskog predsjednika Si Đinpinga, njegovog francuskog kolege Emanuela Makrona i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, ali je rekao da sumnja da će Kina promijeniti stav o ukrajinskom sukobu.
Kako piše Rojters, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je Moskva "prisluškivala" razgovore, ali je naglasio da Rusija ima "bogate odnose" sa Pekingom. Upitan je li zabrinut da bi evropske sile mogle promijeniti stav Sija, kazao je: "Kina je vrlo ozbiljna, vrlo velika sila sa svojim suverenim položajem. To nije zemlja koja brzo mijenja svoje pozicije pod spoljašnjim uticajem.”
Naoružani muškarac pokušao je da upadne u rusko Ministarstvo odbrane koje se nalazi u samom centru Moskve, nakon čega je uhvaćen, prenijeli su ruski mediji.
Muškarac koji je nosio pištolj pokušao je da uđe u ministarstvo, a pri tome je glasno vikao i vitlao oružjem.
"Muškarac je ubrzo uhvaćen, ali nije mogao da objasni motive pokušaja upada", prenio je Tass.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov kazao je danas tokom konferencije za novinare s turskim ministrom spoljnih poslova Mevlutom Cavusogluom da prepreke ruskom izvozu poljoprivrednih proizvoda postaju sve teže i da su razgovarali o onome što je on opisao kao neuspjeh u implementaciji uslova ugovora za izvoz crnomorskog žita.
Kako Rojters prenosi, Lavrov je rekao da će Rusija raditi mimo sporazuma o žitu ako joj Zapad nastavi postavljati prepreke. Lavrov je, takođe, sugerisao da bi Evropa višak jeftinih žitarica trebala dati siromašnijim zemljama.
Portparol istočnog vojnog zapovjedništva Serhij Čerevatji rekao je za Rojters da Ukrajina kontroliše situaciju u Bahmutu, da razume ruske namjere i da je Moskva na nekim mjestima imala taktički uspjeh, ali je za to plaćala visoku cijenu.
„Situacija je teška, neprijatelj koncentriše maksimalne napore da zauzme Bahmut. Međutim, trpi ozbiljne gubitke i ne postiže strateški uspjeh“, rekao je Čerevatji.
Dodao je da se sve odluke donose s ciljem „da se neprijatelju ne dopusti proboj naše odbrane, da mu se nanese maksimalna šteta i sačuva ljudstvo“.
„Imajući taktičke uspjehe na nekim mjestima, neprijatelj plaća previsoku cijenu za to i svakodnevno gubi borbeni potencijal“, rekao je Čerevatji.
Britansko ministarstvo odbrane jutros je objavilo najnoviji izvještaj svojih vojnih obavještajaca u kojem se bave situacijom u istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu, koji ruske snage pokušavaju da osvoje od jula prošle godine.
U izvještaju se navodi da su ruske snage „vrlo vjerovatno ušle u centar Bahmuta i zauzele zapadnu obalu rijeke Bahmutke“.
Zvaničnici obavještajnih službi ističu da je „vjerovatno da je ključni ukrajinski put snabdijevanja zapadno od grada ozbiljno ugrožen“.
„Vjerovatno su na lokalnom nivou pripadnici Vagnerove plaćeničke grupe i komandanti regularne ruske armije privremeno pauzirali svoje sukobe i poboljšali saradnju“, navodi se u izvještaju.
Generalštab ukrajinske vojske saopštio je jutros da je odbio više od 40 ruskih napada u posljednja 24 sata. Kako se navodi u saopštenju za javnost, Rusija je ispalila 53 rakete i 5 projektila i izvela 18 vazdušnih udara širom Ukrajine.
Moskva nastavlja da fokusira svoje napade na Liman, Bahmut, Avdijevku i Marinku - četiri grada u istočnoj Donjeckoj oblasti, tvrdi ukrajinska vojska.
„Tokom dana, ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo izvelo je šest vazdušnih udara na koncentracije ruskih snaga i vojne opreme“, navodi se u izvještaju i dodaje da su ukrajinske odbrambene snage u protekla 24 sata oborile tri ruske bespilotne letilice i tri navođene bombe.
U napadu Rusa na Hersonsku oblast povrijeđeno je sedam osoba, izvijestio je guverner Oleksandar Prokudin.
Ruske trupe granatirale su pet zajednica u Sumskoj oblasti.
Napadi su izvedeni na zajednice: Seredina-Buda, Hluhiv, Znob-Novgorodske, Miropilje i Bilopilje, saopštila je vojna uprava Sumske oblasti.
Nema prijavljenih žrtava.
O dešavanjima dan ranije čitajte OVDJE.
