Ukrajina i Rusija izvršile su danas veliku razmjenu zarobljenika. Obje strane su izvijestile o razmjeni zarobljenika, navodeći da je oslobođeno 106 Rusa i 100 Ukrajinaca.
Viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, rekao je da su među oslobođenim Ukrajincima branioci Mariupolja i željezare Azovstal.
"Neki ljudi su ozbiljno povrijeđeni i bolesni su", rekao je Jermak na Telegramu.
On je poručio da će učiniti sve što je potrebno da svako od njih dobije neophodnu pomoć.
Posljednja razmjena zarobljenika između Kijeva i Moskve bila je 7. marta, kada je Ukrajina povratila 130 svojih vojnika, a Rusija 90.
Ukrajina je morala promijeniti neke od svojih vojnih planova nakon curenja visoko povjerljivih dokumenata Pentagona, rekao je izvor blizak ukrajinskom predsjedniku Zelenskom za CNN.
CNN je pregledao 53 dokumenta, a čini se da su svi proizvedeni između sredine februara i početka aprila.
Jedan dokument otkriva da je SAD špijunirao Zelenskog. To nije iznenađujuće, rekao je izvor blizak predsjedniku, ali ukrajinski zvaničnici duboko su frustrirani zbog curenja informacija.
Kremlj je rekao da postojitendencijada se za sve uvijek okrivljuje Rusija, komentarišući optužbe da Moskva možda stoji iza curenja američkih obavještajnih dokumenata o nizu zemalja, uključujući Ukrajinu.
Bivši službenik CIA-e rekao je da je vrlo vjerovatno da je Moskva orkestrirala curenje kako bi uzrokovala zbrku i potencijalne podjele između Vašingtona i njegovih saveznika.
"Ne mogu to komentarisati ni na koji način. Vi i ja znamo da zapravo postoji tendencija da se za sve uvijekokrivljuje Rusija. To je, generalno, bolest", rekao je PR Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje o potencijalnoj odgovornosti Rusije.
Peskov je opisao curenje informacija "prilično zanimljivim", a upitan o ideji da je Vašington špijunirao ukrajinskog predsjednika Zelenskog, Peskov je rekao da se to ne može isključiti.
Andrij Jermak, šef kancelarije ukrajinskog predsjednika, kaže da su ruske rakete pogodile grad Orihiv u jugoistočnoj regiji Zaporižja. Oštećena je pekara, ali nema izvještaja o žrtvama.
Francuska ne može biti posrednik u potencijalnim mirovnim pregovorima sa Ukrajinom, saopšteno je danas iz Kremlja.
"Pariz je i direktno i indirektno uključen u ovaj konflikt, zastupajući stranu Ukrajine. Zato je teško zamisliti da oni mogu biti medijatori", kazao je portparol Kremlja Dmitri Peskov.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko održao je danas najavljeni sastanak u Minsku s ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom u Minsku, prenosi Rojters pozivajući se na bjelorusku državnu novinsku agenciju.
Kako prenosi agencija Beta, Lukašenko je rekao da su mu potrebne garancije da će Rusija, u slučaju agresije, braniti Bjelorusiju "kao svoju teritoriju".
Bjelorusija je najbliži saveznik Rusije i osigurala je lansirnu platformu za invaziju Ukrajine u februaru 2022. Sastanak je uslijedio nakon prošlomjesečnog sporazuma Rusije s Minskom o postavljanju taktičkog nuklearnog oružja na bjeloruskoj teritoriji, približavajući dio svog nuklearnog arsenala Evropi.
U vrijeme objave Kremlja, SAD je rekao da nema naznaka da Rusija planira upotrijebiti nuklearno oružje.
Rusija, stekavši nova iskustva u ratu u Ukrajini, namjerava reformisati svoju protivvazdušnu obranu, koju će, takođe, ojačati kao odgovor na pristupanje Finske NATO savezu, rekao je zapovjednik u ruskim vazduhoplovne snagama VKS.
Kako prenosi Hina, ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela 24. februara prošle godine i koju Moskva naziva "posebnom vojnom operacijom", pretvorila se u mukotrpno ratovanje uz raširenu primjenu bespilotnih letjelica i projektila, čime se ispituju protivvazdušne sposobnosti obiju zemalja.
General Andrej Demin, zamjenik šefa vazduhoplovnih snaga, u intervjuu objavljenom danas u novinama Crvena zvijezda rekao je da se ruska protivvazdušna odbrana suočila sa nizom izazova zbog ukrajinskih napada.
Zapovjednik ukrajinske kopnene vojske rekao je u ponedjeljak da su Rusi počeli da primjenjuju taktiku "spaljene zemlje" u istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu i da uništavaju zgrade i položaje vazdušnim napadima i artiljerijom.
Ruski napad na Bahmut, mali grad u Donjeckoj oblasti, nalazi se u središtu najveće bitke od kada je Moskva započela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
"Neprijatelj je prešao na takozvanu taktiku spaljene zemlje iz Sirije. Uništava zgrade i položaje vazdušnim napadima i artiljerijskom paljbom", rekao je general Oleksandr Siriskij, zapovjednik ukrajinske kopnene vojske.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je danas da se nastavljaju žestoke borbe protiv ruskih prupa oko Bahmuta i Avdejevke.
Ukrajinski generalštab navodi da ruske snage nastavljaju da glavne napore usmjeravaju na izvođenje ofanzivnih operacija na pravcu Limana, Bahmuta, Avdijevke i Marinke, prenosi Interfaks Ukrajina. Dodaje se da je tokom proteklog dana odbijeno više od 40 napada ruskih snaga.
"U pravcu Bahmuta, neprijatelj nastavlja da vodi ofanzivna dejstva, pokušavajući da preuzme punu kontrolu nad gradom. Nastavljaju se žestoke borbe", navedeno je u saopštenju.
Na Zaporoškom i Hersonskom pravcu, prema navodima Generalštaba Ukrajine, ruske trupe nastavljaju da utvrđuju položaje.
Ukrajinsko žito će imati dozvolu samo za tranzit kroz Poljsku najmanje do jula, saopštio je zamjenik ministra poljoprivrede Poljske Januš Kovalski.
On je naveo da je ukrajinsko poljski sporazum o žitu prvi korak u rješavanju poljoprivredne krize u Poljskoj zbog velikog upliva jeftinih ukrajinskih žitarica u Poljskoj.
"Svi proizvodi moraju proći kroz Poljsku, ali ne smiju ići na štetu poljskih poljoprivrednika, proizvođača i tako izazvati krizu sa hranom", poručio je Kovalski.
Opširnije čitajte OVDJE.
Jedno od najupečatljivijih otkrića iz poverljivih dokumenata koji su procurili je da je ukrajinska protivvazdušna odbrana u opasnosti da ostane bez projektila i municije u roku od nekoliko nedjelja, piše on za Njujork tajms, što bi potencijalno moglo da promeni tok rata.
Jedan od dokumenata opisuje kako će ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane S-300 iz sovjetske ere biti iscrpljeni do 2. maja po trenutnoj stopi upotrebe. Nije jasno da li se stopa korišćenja promijenila od tada.
Ruski borbeni avioni i bombarderi koji dobijaju više opcija za napad na ukrajinske snage mogli bi se pokazati kao veliki izazov za Kijev, navodi Tajms, pozivajući se na visoke vojne zvaničnike.
U spisu pod imenom Jurij Ihnat, portparol ukrajinskih vazduhoplovnih snaga, nije konkretno komentarisao informacije, ali je rekao za Wall Street Journalu da se Ukrajina suočava sa ozbiljnim izazovima u pronalaženju sovjetske municije za svoj ključni S-300.
„Ako izgubimo bitku za nebo, posljedice po Ukrajinu će biti veoma ozbiljne“, rekao je on za list.
„Ovo nije vrijeme za odugovlačenje“, rekao je on, pozivajući zapadne saveznike da ubrzaju svoju pomoć.
Ruske trupe ruše okupiranu centralnu željezničku stanicu u Mariupolju, skoro uništenu tokom ruske brutalne opsade grada, rekao je prognani pomoćnik gradonačelnika Mariupolja Petro Andriuščenko.
O dešavanjima dan ranije, čitajte OVDJE.
