Predsjednici Francuske i Ukrajine Emanuel Makron i Vladimir Zelenski potpisaće sjutra u Parizu bilateralni sporazum o bezbjednosti, saopštila je Jelisejska palata.
"Sporazum je dio obaveze prihvaćene na sastanku Grupe sedam industrijskih najrazvijenijih zemalja (G7), održanom na marginama samita NATO u Vilnjusu u julu 2023. godine", dodaje se u saopštenju francuskog predsjedništva.
Opirnije čitajte OVDJE.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je, u intervjuu koji je vodio novinar Pavel Zarubin, a koji je objavljen na "Telegram" kanalu Kremlja, rekao kako je "Rusija ranije trebalo da započne s aktivnim akcijama u Ukrajini, ali je dugo pokušavala sukob riješiti mirnim putem i oslanjala se na poštenje svojih protivnika".
"Jedino što možemo žaliti jeste to što nismo ranije započeli svoje aktivne akcije, vjerovali smo da imamo posla s pristojnim ljudima", izjavio je Putin.
Ukrajina je rano jutros izdala vazdušno upozorenje poslije izvještaja da je grupa ruskih bombardera poletjela iz baze u Rusiji, što je izazvalo strah od novih bombardovanja.
Snimljeno je polijetanje nekoliko Tupoljeva Tu-95MS sa aerodroma Olenja koji se nalazi u Murmanskoj oblasti na sjeveroistoku Rusije, navodi se u poruci ukrajinskog vazduhoplovstva na društvenoj mreži Telegram.
Rakete se „kreću ka Kijevu“, dodalo je vazduhoplovstvo.
„Eksplozije u gradu. Protivvazdušna odbrana na djelu“, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko u poruci na Telegramu.
Estonski ministar spoljnih poslova Margus Cakna izjavio je juče da NATO ima oko tri ili četiri godine da ojača svoju odbranu dok predsjednik Rusije Vladimir Putin pojačava "ratnu mašinu" svoje zemlje.
Cakna je na konferenciji za novinare tokom posjete glavnom gradu Poljske rekao da Estonija ne vidi Rusiju kao neposrednu prijetnju njoj i drugim baltičkim državama, Litvaniji i Letoniji, jer je Moskva zauzeta napadom na Ukrajinu, prenioo je AP.
Ukrajinskim trupama ponestaje municije pošto je američka pomoć uglavnom prestala da pristiže, rekao je 14. februara američki savetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan, pozivajući Kongres da odobri dodatna sredstva.
Predlog zakona o stranoj pomoći koji sadrži 60 milijardi dolara Ukrajini konačno je prošao u Senatu SAD posle mjeseci dugotrajnih pregovora. Finansiranje tek treba da odobri Predstavnički dom predvođen republikancima, gdje će se vjerovatno suočiti sa još oštrijim protivljenjem.
„Ne možemo više da priuštimo da čekamo. Svaki dan ima cenu za narod Ukrajine i interese nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Salivan tokom brifinga za novinare u Bijeloj kući.
