Svjatoslav Palamar, zamjenik načelnika puka Azov, objavio je video obraćanje u trajanju od 18 sekundi u kome je rekao da su on i drugi komandanti još uvijek na teritoriji fabrike.
"U toku je određena operacija čije detalje neću iznositi. Hvala cijelom svijetu i hvala Ukrajini na (vašoj) podršci", rekao je on, prenio je Rojters.
Nije jasno koliko je boraca ostalo unutra.
BBC navodi da nije jasno na koju operaciju misli.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da se 771 borac iz puka Azov predao prethodnog dana, čime je ukupan broj onih koji su se predali od 16. maja porastao na 1.730.
Britanski ministar odbrane Ben Volas je u parlamentu rekao da vjeruje da postoji način da se ublaži zabrinutost Turske oko pridruživanja Švedske i Finske NATO-u.
"Mislim da postoji put. Mislim da ćemo na kraju doći do toga i vrlo je važno da slušamo sve članove i njihovu zabrinutost u tom procesu i sigurno ćemo slušati Tursku", rekao je Volas.
Najavio je da će uskoro razgovarati s turskim ministrom odbrane.
Pentagon je u četvrtak upozorio da ruska vojska, uprkos uspjehu ukrajinskih snaga u Harkovu, uspijeva učvrstiti svoju kontrolu nad Donbasom i nad jugom zemlje, što znači da bi rat mogao još dugo trajati.
Ruske snage i dalje imaju problem zbog razjedinjenosti, slabog morala i logistike, rekao je novinarima visoki zvaničnik američkog ministarstva odbrane, ne potvrdivši smjene u ruskom zapovjedništvu o kojima je izvijestio London.
No "i nadalje ćemo biti veoma oprezni u predviđanjima", dodao je.
Najmanje 12 osoba je stradalo i 40 je ranjeno danas u ruskom granatiranju grada Sjeverodonjecka na istoku Ukrajine, koji je opkoljen ruskim snagama, javila je regionalna vlada.
Rusi su počeli prije podne da gađaju regionalni centar teškim oružjem, i granatiranje se nastavlja, napisao je preko Telegrama načelnik Luganske regionalne vojne administracije, Sergej Gajdaj.
On je rekao da su uglavnom gađane stambene zgrade i da bi bilans mogao da bude teži pošto je za sada nemoguće ispitati pogođene zone.
Američki Senat odobrio je danas skoro 40 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu u najvećem paketu pomoći toj državi od početka ruske invazije.
Pomoć uključuje vojnu, ekonomsku i humanitarnu asistenciju, a u Senatu je odobrena sa 86 glasova "za" i 11 koji su bili protiv.
Paket pomoći uključuje: šest milijardi dolara pomoći bezbjednosnom aparatu Ukrajine, uključujući treninge, opremu, oružje i podršku; 8,7 milijardi dolara za obnovu zaliha opreme koju SAD šalje Ukrajini; 3,9 milijardi za operacije Evropske komande; devetmilijardi za ekonomsku podršku Ukrajini; pet milijardi za rješavanje problema sa nedostatkom hrane.
Bjelorusija je od Rusije kupila protivvazdušne sisteme S-400 i rakete Iskander, rekao je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.
On je ovo izjavio 85. dana od početka ruske vojne operacije u Ukrajini pokrenute 24. februara.
Bjelorusija, glavna saveznica Rusije i zemlja koja se graniči sa Ukrajinom postala je pozadinska baza za rusku ofanzivu.
"Dogovorili smo se sa (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom," rekao je Lukašenko, prenijela je njegova pres služba preko Telegrama.
On je rekao da je nabavio "potrebnu količinu" tog oružja, bez drugih detalja.
"Sa tim oružjem to je već potpuno drugačija vojska" rekao je Lukašenko i dodao da to oružje može da "nanese kolosalnu štetu".
Evropski parlament (EP) je izglasao jednogodišnju suspenziju carina na uvoz robe iz Ukrajine u cilju podrške ekonomiji te ratom razorene zemlje.
Za tu privremenu mjeru glasalo je 515 poslanika Evropskog parlamenta, 32 su bila protiv, a 11 uzdržanih.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Američki predsjednik Džozef Bajden podržao je kandidaturu Švedske i Finske za NATO nakon sastanka sa švedskom premijerkom Magdalenom Anderson i finskim predsjednikom Saulijem Ninistom.
"Danas sa ponosom pozdravljam i nudim snažnu potporu Sjedinjenih Država za primanje dvije velike demokratije i dva bliska, vrlo sposobna partnera, da se pridruže najjačem, najmoćnijem obrambenom savezu u istoriji svijeta. Dvije ponosne, nezavisne zemlje koje ostvaruju svoja suverena prava koja posjeduju sve države kako bi odlučile o vlastitoj bezbjednosti", rekao je Bajden.
Finske i švedske trupe, dodao je Bajden, već su služile rame uz rame sa američkim i NATO snagama na Kosovu, u Avganistanu i Iraku.
"I Finska i Švedska već rade u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama i našim drugim saveznicima i partnerima na podršci hrabrim ljudima Ukrajine dok brane svoju slobodu od ruske invazije", dodao je Bajden.
Kina želi da proširi grupaciju rastućih svjetskih ekonomija poznatu kao BRIKS, izjavio je danas kineski državni savjetnik i ministar spoljnih poslova Vang Ji.
Brazil, Rusija, Indija i Kina su prvobitno formirale blok 2009. godine, a Južna Afrika mu se pridružila 2010. godine, prenio je Rojters.
"Kina predlaže da se započne proces proširenja BRIKS, istraže kriterijumi i procedure za proširenje i postepeno se formira konsenzus", rekao je Vang na onlajn sastanku ministara spoljnih poslova BRIKS-a.
Američki predsjednik Džo Bajden susreo se s čelnicima Švedske i Finske u četvrtak nakon što su te dvije zemlje napustile svoju dugogodišnju neutralnost i podnijele zahtjev za učlanjenjem u NATO savez, kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine.
Bajden se susreo sa švedskom premijerkomMagdalenom Anderssoni finskim predsjednikomSaulijem Niinistömu Bijeloj kući.
Tom prilikom, rekao je da dvije zemlje “ispunjavaju sve zahtjeve za članstvo”.
"Ovo je istorijski događaj, prelomni trenutak evropske sigurnosti. Dvije nacije s dugačkim tradicijama neutralnosti pridružiće se najmoćnijem odbrambenom savezu na svijetu", rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost, Džejk Salivan, prenijela je Hina, pozivajući se na Rojters.
Turska je izrazila sumnje povodom ulaska Finske i Švedske u savez, tražeći od Švedske da zaustavi podršku osobama za koje Turska smatra da su dio kurdske „terorističke“ grupe kao i da obije zemlje ukinu zabranu prodaje određenog oružja Turskoj.
Salivan je u srijedu rekao novinarima da su američki zvaničnici uvjereni da mogu riješiti turske brige, a Bajden je rekao novinarima “Mislim da će sve biti u redu”, po pitanju te problematike.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da je uvjeren da će članice NATO brzo donijeti odluku da poželje dobrodošlicu Finskoj i Švedskoj u Alijansu.
"Turska je zaprijetila da će staviti veto na njihove prijave, optužujući dvije skandinavske nacije da pružaju utočište kurdskim militantima koje smatra teroristima", objavio je BBC.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Rusija je nagovijestila da bi Ukrajina mogla da ostanebez struje iz najveće evropske nuklearne elektrane ako Kijev ne plati račun, prenosi AFP.
Nuklearna elektrana Zaporožje u jugoistočnoj Ukrajini je pod kontrolom ruskih snaga od početka invazije.
“Ako je energetski sistem Ukrajine spreman da prima i plaća, onda će elektrana raditi za Ukrajinu. Ako ne, onda će postrojenje raditi za Rusiju”,poručio je zamjenik ruskog premijera Marat Husnulin.
Turski predsjednik Redžep Taip Erdogan rekao je da će se usprotiviti ulasku Švedske i Finske u NATO.
U razgovoru sa studentima Erdogan je rekao:
"Nastavićemo našu politiku na odlučan način. Rekli smo saveznicima da ćemo reći NE članstvu Finske i Švedske u NATO-u", rekao je Erdogan.
Tursko odobrenje zahtjeva Finske i Švedske za pridruživanjem zapadnom vojnom savezu ključno je jer NATO odluke donosi konsenzusom. Svaka od 30 zemalja članica ima pravo veta na ponudu za članstvo.
U Kijevu je nakon kratke pauze nastavljeno suđenje Vadimu Šišimarinu. Dvadesetjednogodišnji zapovjednik ruskog tenka priznao je ubistvo 62-godišnjeg civila.
Opširnije OVDJE.
U posljednja 24 sata najmanje dvoje djece poginulo je u ruskim raketnim napadima na urbana područja u Ukrajini, javljaju lokalni mediji.
Ukrajinski general Oleksij Gromov izjavio je da će biti nastavljena evakuacija ukrajinskih vojnika iz okupiranog Mariupolja.
“Preduzimamo mjere da se evakuišu naši heroji iz Mariupolja”, rekao je on.
Šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva danas je rekla da postaje optimističnijada će sporazum sedam velikih privreda G7 o osiguravanju novih budžetskih sredstava Ukrajini, pomoći toj zemlji da izbjegne hiperinflaciju.
Georgieva je na marginama sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka zemalja grupe G7 rekla da je glavno pitanje za finansiranje Ukrajine tajming, odnosnoizbjegavanje kašnjenja kojebi zemlju moglo gurnuti u monetarno finansiranje, pri čemu centralna banka finansira vladu.
"Znate, što se događa ako zemlja mora da iđe u monetarno finansiranje. Rat donosi hiperinflaciju i onda strašnu, strašnu štetu - što mislimo da možemo izbjeći", rekla je Georgieva.
Direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus napisao je na Twitteru kako je razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova, Sergejem Lavrovom.
Razgovarali su o ulozi Rusije u svjetskom zdravstvu. Ghebreyesus je rekao kako je tražio siguran pristup Mariupolju, Hersonu i južnom dijelu Zaporiožja, te ostalim opkoljenim područjima gdje je potrebna pomoć.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je kako su spremni da razmotre otvaranje ukrajinskih luka na Crnom moru ako se može razmotriti i ukidanje sankcija, javlja Interfax. Podsjetimo, David Beasley, izjavio da će zbog zatvorenih luka milioni ljudi širom svijeta ostati gladni. Pozvao je zatim ruskog predsjednika Vladimira Putina da zbog toga otvori pristup ukrajinskim lukama na Crnom moru.
Lokalni mediji javljaju kako je u ruskim raketnim napadima tokom posljednja 24 sata ubijeno najmanje dvoje djece nakon što su projektili pogodili civilne objekte.
Ukraine World je dodao da je ukupno 10 ljudi poginulo u napadima širom istočne regije Donjeck, a šestero je ranjeno. Oštećeno je 38 civilnih objekata.
Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) započeo je s popisivanjem stotina ratnih zarobljenika iz opkoljene čeličane Azovstala u ukrajinskom Mariupolju, saopštila je u četvrtak ta organizacija.
Postupak potrage za borcima koji su napustili metalurški kompleks, uključujući ranjene, počeo je u utorak i nastavlja se u četvrtak.
ICRC prikuplja podatke od pojedinaca kako bi pratio sudbinu zarobljenih.
Istovremeno, rusko ministarstvo obrane je saopštilo da se u posljednja 24 sata predao 771 ukrajinski borac iz Azovstala, čime je broj zarobljenih od ponedjeljka narastao na 1730, prenosi novinska agencija RIA.
Prema istom izvoru, među zarobljenima je 80 ranjenika.
Stotine ukrajinskih boraca predalo se i napustilo podzemne hodnike i bunkere čeličane. Moskva i Kijev su dali različite brojke o zarobljenima.
Velika Britanija je objavila da postavlja nove sankcije za ruski vazdušni sektor. Naime, tri avio-kompanije Aeroflot, Ural Airlines i Rossiya Airlines, neće moći da prodaju svoja neiskorišćena zemljišta za slijetanje u svim britanskim vazdušnim lukama.
"Već smo zatvorili svoj vazdušni prostor za ruske avio prevoznike. Sve dok Putin nastavi sa svojim varvarskim napadom na Ukrajinu, nastavićemo da ciljamo na rusku privredu", rekla je ministarka vanjskih poslova Liz Tras.
Procjenjuje se da su zemljišta vrijedna 50 miliona funti.
Ukrajinske vlasti javljaju kako je grad Bahmut u regiji Donjeck sve više na udaru ruskih projektila.
Pavlo Kirilenko, načelnik regionalne vojne uprave Donjecka, rekao je da je došlo do još jednog vazdušnog napada na grad u kojem još živi oko 20 hiljada ljudi.
Kirilenko je rekao da je pogođena petospratnica i poslovna zgrada te da je do sada iz ruševina spašeno šest osoba.
"Rusi nastavljaju da pucaju na civile, ali pravovremena evakuacija omogućava nam da spasimo stotine života", rekao je Kirilenko.
Savjetnik Volodimira Zelenskog Mihajlo Podoljak na Twitteru je poručio da Ukrajina nije spremna na primirje jer je to, kako je istakao, nemoguće.
Britansko ministarstvo odbrane objavilo je novi izvještaj o ratu u Ukrajini u kojem se navodi da je Rusija kaznila nekoliko visokih vojnih zvaničnika zbog neuspjeha na bojištu u Ukrajini.
General-pukovnik Serhij Kisel smijenjen je zbog neuspjeha u zauzimanju Harkova, a viceadmiral Igor Osipov vjerovatno je suspendovan zbog potonuća krstarice Moskva u oružju.
Šef Glavnog štaba ruske vojske Valerij Gerasimov vjerovatno je još na svojoj poziciji, ali nije jasno ima li i dalje povjerenje predsjednika Vladimira Putina, stoji u britanskom izvještaju.
Njemačka ministarka vanjskih poslova Annalena Berbok optužila je Rusiju da blokiranjem izvoza žitarica iz Ukrajine koristi glad i osiromašivanje kao ratno oružje.
"Rusija u ovom ratu koristi još jedno užasno i snažno oružje, glad i siromaštvo. Time što blokira ukrajinske luke, uništava silose, ceste i željeznice, Rusija pokreće rat za žitom i izaziva globalnu prehrambenu krizu", rekla je Berbok na sastanku ministara vanjskih poslova u UN-u u Njujorku.
"To čini u trenutku kada su, zbog razornih učinaka klimatske krize, pandemije i sukoba u njihovim regijama, milioni ljudi već suočeni s prijetnjom glađu, posebno na Bliskom istoku i u Africi", rekla je njemačka ministarka.
Njemačka navodi da je Rusija blokirala izvoz 20 miliona tona žitarica iz Ukrajine i to prvenstveno prema Aziji i sjeveru Afrike. Veliki dio blokiran je u luci Odesi.
''CRITICAL Threats'', projekat povezan s konzervativnim američkim trustom mozgova ''American Enterprise Institute'', objavio je na Tviteru grafiku koja pokazuje napredovanje i povlačenje ruske vojske u Ukrajini.
''Kyiv Independent'', jedan od glavnih ukrajinskih medija, na svom Twitteru piše da će Hrvatska blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je svoje noćno videoobraćanje. Na samom početku, kao i obično, zahvalio je svjetskim čelnicima na podršci.
Ukrajinci su objavili svoje nove podatke o ruskim gubicima. Kažu da je dosad smrtno stradalo preko 28.500 ruskih vojnika.
Ruska invazija na Ukrajinu mogla bi uzrokovati globalnu nestašicu hrane u nadolazećim mjesecima, upozorio je UN.
Glavni sekretar Antonio Gutereš rekao je da je rat pogoršao nesigurnost nabavke hrane u siromašnijim zemljama zbog rasta cijena i upozorio da bi se svijet mogao suočiti s glađu koja će trajati godinama ako se ukrajinski izvoz ne vrati na prijeratnu stopu.
Sukob je prekinuo izvoz iz ukrajinskih luka, koje su nekada izvozile ogromne količine suncokretovog ulja, kao i žitarica poput kukuruza i pšenice.
To je smanjilo globalnu ponudu i uzrokovalo porast cijena. Globalne cijene hrane gotovo su 30% više nego u isto vrijeme prošle godine, prema UN-u.
U srijedu naveče evakuisano je još ukrajinskih boraca iz Azovstala. Nekoliko autobusa u pratnji ruske vojske napustilo je područje čeličane.
Nije jasno koliko je boraca još uvijek u čeličani.
Svjetska banka saopštila je u srijedu da će staviti na raspolaganje 30 milijardi dolara kako bi pomogla u zaustavljanju krize snabdijevanja hranom zbog ruskog rata u Ukrajini, koji je prekinuo većinu izvoza žitarica iz dviju zemalja.
Iznos uključuje 12 milijardi dolara novih projekata i više od 18 milijardi dolara sredstava iz postojećih projekata vezanih uz hranu i prehranu koji su odobreni, ali još nisu isplaćeni, saopštila je banka.
“Povećanje cijena hrane ima razorne učinke na najsiromašnije i najranjivije”, rekao je predsjednik Grupacije Svjetske banke David Malpass u saopštenju.
“Za informisanje i stabilizaciju tržišta, ključno je da zemlje sada daju jasne izjave o budućem povećanju proizvodnje kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.”
Banka je saopštila kako se očekuje da će novi projekti podržati poljoprivredu i navodnjavanje, kao i socijalnu zaštitu kako bi se ublažili učinci viših cijena hrane na siromašne. Većina resursa ide u Afriku i Bliski istok, istočnu Evropu i centralnu i južnu Aziju.
To su područja među najteže pogođenim ratom u Ukrajini. Zemlje poput Egipta uveliko zavise od ukrajinske i ruske pšenice i bore se za snabdijevanje jer je Rusija blokirala ukrajinski poljoprivredni izvoz iz crnomorskih luka i uvela ograničenja domaćeg izvoza.
Sirene za vazdušne napada odjekuju u gotovo svim regijama Ukrajine.
Dpgađanja od prethodnog dana pročitajte OVDJE.
