Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba saopštio je danas nakon telefonskog razgovora sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom da u Ukrajinu stiže još teškog naoružanja.
“Teško naoružanje je u vrhu agende Kijeva i stiže nam još isporuka”, napisao je Kuleba na Twitteru.
Razgovor se odvijao nedugo nakon što je CNN javio da su SAD spremne da Ukrajini poštalju napredni višestruki dugodometni raketni sistem.
Vašington je do sada odbijao da Ukrajini isporuči takve sisteme iz straha da bi mogli da budu korišćeni za napade na rusku teritoriju, što bi proširilo konflikt, navodi BBC.
Guverner istočne ukrajinske regije Lugansk, koja je gotovo u potpunosti pala pod rusku kontrolu, u petak je rekao da je moguće da će snage Kijeva biti prisiljene povući se iz posljednjeg džepa otpora kako bi izbjegle zarobljavanje
“Rusi neće moći zauzeti regiju Lugansk u narednim danima kao što su analitičari predviđali”, rekao je regionalni guverner Sergij Hajdaj na servisu za razmjenu poruka Telegram, misleći na gradove Sjeverodonjeck i Lisičansk.
“Imaćemo dovoljno snage i sredstava za odbranu. Međutim, moguće je da ćemo se morati povući kako ne bismo bili okruženi”, rekao je.
Više od tri mjeseca nakon početka ruske invazije, veliki grad Severodoneck jedan je od posljednjih dijelova Luganska koji je još pod kontrolom ukrajinske vojske. No, nedaleko od grada već su započele žestoke borbe.
Posmatrači se boje da bi ukrajinske snage u Sjeverodonjecku ubrzo mogle biti opkoljene ruskim i proruskim vojnim snagama.
Najmanje 10 poginulih, 35 povrijeđenih u ruskom raketnom napadu na Dnjepropetrovsku oblast, prenosi The Kziv Indepenedent.
Henadiy Korban, načelnik centra Teritorijalne odbrane u Dnjepru, rekao je 27. maja da je Rusija ispalila tri projektila na Dnjepropetrovsku oblast.
Jedna od njih, balistička raketa Iskander, pogodila je kasarnu Nacionalne garde. Korban je rekao da je ranije Ministarstvo odbrane naredilo da na jednom mjestu ne može biti stacionirano više od 20 vojnika.
Kirilo Timošenko, zamjenik šefa kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da je obnova snabdijevanja električnom energijom i gasom završena u Kijevskoj oblasti.
Nacionalna policija nastavila je sa radom u 650 naselja, a državna poštanska služba Ukrpošta nastavila je sa radom u 821 naselju. Ruske trupe su se povukle iz regiona početkom aprila.
Vazdušne snage Ukrajine saopštile su da su 27. maja oborile ruski borbeni avion Su-35 u Hersonskoj oblasti.
Generalštab je ranije saopštio da je ukrajinska vojska od 24. februara oborila 206 ruskih aviona.
Prema podacima Agencije za ljudska prava Ujedinjenih nacija, u ratu Rusije protiv Ukrajine od 24. februara do 27. maja je ubijen najmanje 4.031 civil, a ranjeno najmanje 4.735.
Agencija vjeruje da su stvarne brojke znatno veće. Ukrajinski zvaničnici rekli su da je samo u Mariupolju ubijeno do 22.000.
NATO ne planira da Ukrajini ponudi članstvo u ovoj organizaciji, rekao je španski ministar spoljnih poslova Manuel Albares.
Opširnije OVDJE.
Ruski predsjednik Vladimir Putin sporo, ali opipljivo napreduje u Donbasu na istoku Ukrajine, izjavio je britanski premijer Boris Džonson.
“Bojim se da Putin, uz veliku cijenu za sebe i rusku vojsku, nastavlja gutati zemlju u Donbasu”, rekao je za Bloomberg UK.
On nastavlja da napreduje postupno, sporo, ali “bojim se da napreduje opipljivo i stoga je od apsolutno životne važnosti da i dalje vojno podržavamo Ukrajince”, istakao je.
Džonson je rekao da je Ukrajini potrebna veća vojna podrška, uključujući višecijevne raketne sisteme, te je rekao da se sukob mora okončati.
Jedini način na koji se to može završiti jeste da Putin prihvati da se … “sprovela denacifikacija Ukrajine i da se može povući dostojanstveno i časno”, rekao je, dodajući da to ne znači da podržava rusku premisu da su u Ukrajini bili nacisti.
“Mislim da postoji politički manevarski prostor da tome stane na kraj”, rekao je Džonson.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da ukrajinsko vođstvo daje kontradiktorne izjave u vezi mirovnih pregovora. Dodao je da im nije jasno što ukrajinska strana želi.
Pojavljuje se sve više informacija koje potvrđuju da je pao grad Liman u regiji Donjeck. Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da se čini kako separatisti sad imaju kontrolu nad gradom.
"Prema neprovjerenim podacima, izgubili smo grad Liman", rekao je Arestovič na objavljenom snimku, dodajući da je napad bio dobro organizovan.
"To u načelu pokazuje povećan nivo operativnog upravljanja i taktičkih vještina ruske vojske", dodao je.
Liman je ključno željezničko čvorište i već duže je meta napada.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je danas da će iz zemlje biti protjerano pet diplomata iz hrvatskog veleposlanstva u Moskvi, kao odgovor na protjerivanje ruskih diplomata iz Zagreba.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se "Ukrajina mora suočiti sa stvarnošću" i razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Zelenski je rekao da Ukrajina nije naročito željna razgovora s Putinom, ali vjeruje kako će to "biti potrebno da se okonča rat".
"Postoje stvari o kojima moramo razgovarati s ruskim liderom. Ne kažem da Ukrajinci žele razgovarati s njim, ali moramo se suočiti sa stvarnošću onog što proživljavamo", rekao je Zelenski.
"Što želimo od tog sastanka? Želimo svoje živote natrag. Želimo život suverene nacije na svom teritoriju", rekao je Zelenski, dodavši kako se čini da "Rusija i dalje nije spremna za ozbiljne mirovne pregovore".
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov optužio je zapadne zemlje da vode "totalni rat" protiv Rusije te ruskog naroda i kulture.
Zapadne zemlje "otkazuju Rusiju i sve povezano s Rusijom", što uključuje "zabranu ruskih pisaca, kompozitora i drugih važnih kulturnih figura", rekao je na press konferenciji u ruskom ministarstvu vanjskih poslova.
"Zapad nam je objavio totalni rat, cijelom ruskom svijetu. Kultura otkazivanja Rusije i svega povezanog s našom zemljom već doseže apsurdne situacije", rekao je Lavrov.
Dodao je kako se "slobodno može reći" da će takva situacija "biti prisutna još dugo".
Rekao je da "SAD i njihovi sateliti udvostručuju, utrostručuju, učetverostručuju svoje napore protiv naše zemlje" i to "koristeći širok dijapazon alata - od unilateralnih ekonomskih sankcija do lažne propagande u globalnom medijskom prostoru".
"U mnogim zapadnim zemljama svakodnevna rusofobija postala je druga priroda. To je bez presedana. Na naše veliko žaljenje, takvo ponašanje podržavaju i podstiču vlade u nizu zemalja", rekao je Lavrov.
Proruski separatisti iz samoproglašene Narodne republike Donjeck tvrde da su uspostavili punu kontrolu nad strateški važnim gradom Limanom na istoku Ukrajine.
Ruske snage su već neko vrijeme pokušavale zauzeti taj grad u sklopu napredovanja prema Slovjansku i Kramatorsku.
Informacija o padu Limana još uvijek nije nezavisno provjerena.
Ruske snage silovito napadaju pozicije ukrajinskih branitelja u Lugansku, gdje uspješno nastavljaju s ofenzivom, a ukrajinski borci se polako povlače.
Rusi oko Severodonjecka i Lisičanska napadaju s tri strane u namjeri da opkole branitelje, izvijestila je ukrajinska vojska.
Guverner Luganska Serhij Hajdaj rekao je da je oko 50 ruskih vojnika dosegnulo ključnu autocestu i da su uspjeli zadržati poziciju te čak postaviti kontrolnu tačku.
"Kontrolna tačka je uništena i ruske snage su odbačene. Rusi trenutno ne kontrolišu cestu, ali je granatiraju", dodao je.
"Jasno je da se naši momci polako povlače na bolje utvrđene pozicije. Moramo zadržati ovu hordu", navodi Hajdaj.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je spreman da pomogne u rješavanju "krize sa hranom", pod uslovom da se ukinu zapadne sankcije Moskvi, prenosi agencija Frans pres (AFP).
Mađarska vlada odlučila je da od danas samo automobili sa registarskim oznakama te zemlje mogu da toče gorivo po subvencionisanim cijenama na benzinskim stanicama, dok će stranci moći da toče samo po tržišnim cijenama.
Ove mjere Mađarska je uvela zbog prijetnje po sigurnost snabdijevanja jer mnogi vozali iz susjednih zemalja dolaze kako bi natočili gorivo po nižoj cijeni, subvencionisanoj cijeni.
Stranci će od danas u Mađarskoj moći da pune rezervoare samo po tržišnoj cijeni goriva.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Ukrajina tvrdi da je Rusija razasula između 400 i 500 starih sovjetskih mina u Crno more, što onemogućuje izvoz robe iz ukrajinskih luka.
Portparol regionalne vojne uprave Odesa, Serhij Bratčuk, kaže da je Rusija "stvorila prehrambenu krizu u svijetu" blokiranjem luka, dodajući da Rusija koristi "informacijski alibi" okrivljujući Ukrajinu za krizu s hranom.
Predsjednik Dnjepropetrovske oblasne vojne uprave Valentin Rezničenko objavio je na Telegramu da su ruske snage izvršile nekoliko raketnih napada na Dnjepropetrovsku oblast.
"Nemirna noć i nemirno jutro. Imamo nekoliko 'dolazaka'. Ozbiljna razaranja. Spasioci raščišćavaju ruševine i traže ljude", naveo je Rezničenko.
Zaporoška vojna uprava saopštila je da Rusija s Krima prebacuje svoje snage, ne samo kopnene, već i vazdušne i pomorske komponente, ka Melitopolju.
Ka Melitopolju je krenula kolona vojne tehnike - dvadesetak kamiona s ceradama i isto toliko višecijevnih raketnih bacača Grad, navode u Zaporožju.
Ističu da ruska vojska gradi treću liniju odbrane, raspoređujući pojačanja da bi stekla uporište i zadržala svoje pozicije na jugu Ukrajine.
Na drugom suđenju za ratne zločine u Ukrajini dva ruska vojnika su optužena u sjeveroistočnom ukrajinskom gradu Kotolevu.
Ruski vojnici Aleksander Aleksejevič Ivanov i Aleksander Vladimirovič Bobikin, optuženi su za gađanje civilnih objekata višecijevnim raketnim bacačem. Obojica su se na suđenju u Okružnom sudu izjasnila krivim.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski optužio je Rusiju za "genocid u Donbasu", na istoku Ukrajine.
Rusija sprovodi "deportaciju i masovno ubijanje civila u Donbasu", rekao je Zelenski sinoć.
"Sve ovo (...) je očigledna politika genocida koju sprovodi Rusija", rekao je ukrajinski predsjednik.
Sjedinjene Američke Države odbile su sinoć poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina na ukidanje ekonomskih sankcija u zamjenu za deblokadu crnomorskih luka preko kojih bi se izvezle žitarice.
Putin je italijanskom premijeru Mariju Dragiju u telefonskom razgovoru rekao da će Rusija pustiti brodove koji prevoze žitarice i đubrivo kako bi ublažila nadolazeću prehrambenu krizu širom svijeta, ali samo "pod uslovom da se ukinu politički motivisana ograničenja koja je nametnuo Zapad, objavio je Kremlj.
Ranije je portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da će nastavak izvoza iz Ukrajine biti dozvoljen samo ako se ukinu sankcije protiv Rusije.
Međutim, portparolka Bijele kuće Karin Žan-Pjer rekla je da je za neisporuku tona ukrajinskog žita zaslužna ruska pomorska blokada, a ne sankcije.
"Trenutno nema razgovora o ukidanju sankcija", tvrdi Žan-Pjer.
"Nema razgovora. Za ovo je kriva Rusija", rekla je ona.
Rusija bi, smatra ona, "pod hitno trebalo da zaustavi rat s Ukrajinom" koji je uticao na globalnu sigurnost hrane.
Sud u Moldaviji sinoć je bivšem predsjedniku i proruskom opozicion čelniku Igoru Dodonu odredio 30-dnevni kućni pritvor, kako bi tužiteljstvu omogućio da istraži optužbe za korupciju i izdaju.
Okružni sud u četvrti Ciocana u glavnom gradu Kišinjevu donio je odluku dva dana nakon što je Dodonova kuća pretresena, a njemu određen 72-satni pritvor.
Obraćajući se medijima nakon sudske rasprave, Dodon je izjavio da je sudija izvršavao "politički nalog" prozapadne predsjednice Maie Sandu, koja ga je pobjedom na izborima naslijedila 2020. godine. Rekao je i da nema nikakvu imovinu osim one koju je zvanično prijavio.
Moldavska vlada je odbacila tvrdnje o političkom uplitanju, a ministar pravosuđa Sergiu Litvinenko je izjavio da će se slučaj voditi "strogo u skladu sa zakonom".
Dodonovo hapšenje dolazi u trenutku kada su odnosi između Moskve i Kišinjeva sve zategnutiji.
Kremlj je ranije izrazio zabrinutost zbog vijesti da je Dodon pritvoren, a portparol Dmitrij Peskov je pozvao moldavske vlasti da poštuju njegova prava.
Posljednjih mjeseci ruski separatisti u moldavskoj regiji Pridnjestrovlje okrivljuju susjednu Ukrajinu za "pucnjave, eksplozije i upade bespilotnih letilica", što izaziva bojazan da bi Moldavija mogla biti uvučena u sukob u Ukrajini, navodi Rojters.
Administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena sprema se da pošalje Ukrajini oružje koje ta napadnuta zemlja već neko vrijeme traži kao prioritet broj jedan - napredne sisteme dalekometnih raketa.
Kako javlja CNN, SAD naginje prema slanju tih sistema a kao dijela većeg paketa vojne i bezbjednosne pomoći Ukrajini. Konačna odluka mogla bi biti najavljena sljedeće sedmice.
Naime, najviši ukrajinski zvaničnici, uključujući predsjedika Volodimira Zelenskog, posljednjih sedmica mole SAD i njihove saveznike da Ukrajini pošalju višecijevne bacače raketa (MLRS). Takvi američki sistemi mogu ispaliti seriju raketa dometa više stotina kilometara, što je znatno više od bilo kojeg oružja kojim Ukrajina trenutno raspolaže. Ukrajinci, naime, tvrde da bi to oružje moglo donijeti prevagu u borbi protiv ruskih okupatora.
Još jedno oružje koje Ukrajina traži je HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System), visoko mobilni sistem koji može da ispaljuje seriju raketa kakve koriste i višecijevni bacači raketa.
Rusija je, podsjetimo, posljednjih sedmica, sve svoje snage fokusirala na istočnu regiju Donbas. Ukrajinci su se tamo našli suočeni s ruskom premoći u ljudstvu i naoružanju.
Bajdenova administracija dosad se nećkala oko slanja takvog oružja zbog strahova da bi Ukrajinci mogli da koriste te sisteme za ofanzivne napade na ruskoj teritoriji, rekli su američki zvaničnici za CNN.
U granatiranju Harkova, drugog najvećeg grada Ukrajine, ubijeno je osmoro ljudi, među njima i petomjesečna beba. Sedamnaest osoba je povrijeđeno.
Još troje ljudi ubijeno je u ruskim napadima u i oko Lisičanksa, istočnog grada na koji, uz Severodonjeck, ruske snage posljednjih dana fokusiraju svoje napade.
U sjevernoj regiji Harkov, guverner Oleg Sinehubov, rekao je da su u granatiranju grada Balaklije ubijena dva muškarca u dobi od 64 i 82 godine, a još desetero ljudi je povrijeđeno, uključujući devetogodišnju djevojčicu.
Ukrajinski zvaničnici navode da ruske snage i dalje pokušavaju da napreduju u području Severodonjecka, jedinog preostalog dijela Luganska pod kontrolom ukrajinske vlade.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski sinoć je negodovao zbog podjela unutar Evropske unije kada je riječ o novim sankcijama protiv Rusije te se upitao zašto je nekim zemljama dopušteno da blokiraju plan.
"Koliko će još sedmica Evropska unija pokušavati dogovoriti šesti paket?", upitao se Zelenski u kasnonoćnom obraćanju, ističući da Rusija dnevno za snabdijevanje energentima od 27-članog bloka prima milijardu eura.
Naime, kako podsjeća Rojters, Evropska Unija raspravlja o šestom krugu mjera protiv Rusije, uključujući i embargo na uvoz ruske nafte. Za takav potez potreban je konsenzus svih zemalja članica, ali Mađarska se za sada protivi toj ideji s obrazloženjem da bi njena ekonomija pretrpjela preveliku štetu.
"Naravno da sam zahvalan onim prijateljima koji zagovaraju nove sankcije. Ali odakle moć ljudima koji blokiraju ovaj šesti paket? Zašto im je dopušteno imati toliku moć?" upitao je Zelenski.
Službeni Berlin se nada da će razgovori o novom krugu sankcija uskoro biti dovršeni, no to neće biti tema na samitu čelnika EU-a sljedeće sedmice, rekao je jedan njemački službenik u srijedu.
U izjavama ukrajinskog predsjednika drugi dan zaredom prisutna je zaoštrena retorika kada je u pitanju pristup svijeta ratu u Ukrajini.
"Pritisak na Rusiju doslovno je pitanje spašavanja života. A svaki dan odugovlačenja, slabosti, raznih sporova ili predloga da se 'pacifira' agresor, samo znači da će više Ukrajinaca biti ubijeno", rekao je Zelenski.
Donbas je i danas pod jakom ruskom ofanzivom.
Dešavanja od prethodnog dana pročitajte OVDJE.
