Rusija je danas optužila Sjedinjene Države da odobravanjem napada na Krim podstiču Ukrajinu na eskalaciju rata pa je upozorila da je Vašington sada direktno uključen u sukob jer “neki ludaci” sanjaju o porazu Rusije
Moskva je reagovala na izjavu američke podsekretarke Victorije Nuland da Sjedinjene Države smatraju da bi Krim, koji je Rusija anektirala 2014., trebao biti u najmanju ruku demilitarizovan i da Vašington podržava ukrajinske napade na vojne ciljeve na tom poluostrvu.
“Sada su američki ratni huškači otišli još dalje: podstičući kijevski režim na dalju eskalaciju rata”, rekla je Marija Zaharova, portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova.
Grupa američkih zakonodavaca poslala je pismo predsjedniku Bajdenu, tražeći od njegove administracije da pošalje borbene avione F-16 u Ukrajinu.
Pet članova Predstavničkog doma tvrdi da je moderne borbene avione potrebno poslati “što je prije moguće” jer bi se “mogli pokazati odlučujućim za kontrolu ukrajinskog vazdušnog prostora ove godine”.
“U tom duhu vođstva i podrške pišemo kako bismo s poštovanjem zatražili da Vaša administracija što prije osigura Ukrajini povećanje sposobnosti nadmoći u vazduhu, uključujući avion F-16 Fighting Falcon koji je Kijev zatražio, ili slične avione četvrte generacije”, stoji u pismu.
Velika američka delegacija od skoro 50 kongresmena, iz redova demokrata i republikanaca, prisustvovala je današnjem otvaranju Minhenske bezbjedonosne konferencije, kako bi potvrdila da obje stranke podržavaju pomoć Ukrajini.
“Ovdje smo da bismo poslali jasnu poruku konferenciji i cijelom svijetu: obje stranke u SAD-u apsolutno podržavaju pomoć Ukrajini”, izjavio je vođa republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell, prenosi Reuters.
Parlament Slovačke usvojio je novi nacrt rezolucije protiv ruskih napada u Ukrajini i proglasio moskovsku administraciju “terorističkim režimom“, javlja Anadolija.
Za izglasavanje deklaracije glasalo je 78 od 120 poslanika slovačkog parlamenta, a u tekstu rezolucije navedeno je da se treba poštovati pravo ukrajinskog naroda da određuje svoju budućnost, dok je Rusija opisana kao teroristički režim zbog napada na ukrajinsku infrastrukturu i na civile.
“Skupština izražava svoju podršku sveobuhvatnim, međunarodnim naporima za uspostavljanje posebnog suda za procesuiranje zločina agresije na Ukrajinu i za istragu, kazneni progon i kažnjavanje počinitelja zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina“, navodi se u rezoluciji.
U rezoluciji je takođe navedeno da se neće priznati rezultati referenduma održanih u ukrajinskim regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporožje.
NATO budno prati ono što vidi kao bliži angažman između Kine i Rusije, rekao je danas generalni sekretar NATOJens Stoltenberg.
“Pomno pratimo sve veće i jače odnose Kine i Rusije“, rekao je on novinarima na Minhenskoj bezbjedonosnoj konferenciji.
“Vidimo da više djeluju zajedno, imaju vježbe zajedno, imaju mornaričke patrole, zajedno vrše vazdušne patrole” ocijenio je Stoltenberg.
Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski pozvao je danas lidere na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji da požure sa sporazumima, isporukom i odlukama.
"Moramo da požurimo. Potrebna nam je brzina, brzina naših sporazuma, brzina naše isporuke da bismo ojačali brzinu naših odluka da ograničimo ruski potencijal. Brzina nema alternativu, jer je brzina ta od koje zavisi život", rekao je Zelenski na konferenciji putem video-linka, prenio je CNN.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji da u Ukrajini ne može biti mira dok Rusija ne bude poražena.
"Još nije došao čas dijaloga, jer je Rusija izabrala rat. Rusija je odlučila da gađa civilnu infrastrukturu i počini ratne zločine. Ruski napad mora propasti", poručio je.
Njemački kancelar Olaf Šolc je svoj govor na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji započeo izjavom da Ukrajina pripada "slobodnoj i ujedinjenoj Evropi".
Kremlj pretpostavlja da Vašington „vjerovatno“ neće prihvatiti ponudu Bjelorusije da posreduje u razgovorima Džoa Bajdena i Vladimira Putina.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je u jučerašnjem govoru da želi da održi mirovne pregovore u Minsku.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je „malo vjerovatno“ da će Bajden „pozitivno odgovoriti na ovu inicijativu“.
„Predsjednik Putin je uvijek spreman za dijalog sa predsjednikom Bjelorusije, koji će danas biti u Moskvi“, odgovorio je Peskov na pitanje novinara o spremnosti Kremlja za takav susret.
Rusija je danas optužila SAD da ohrabruju Ukrajinu da eskalira rat odobravanjem napada na Krim i upozorila da je Vašington sada direktno umiješan u sukob jer „neki ludaci“ sanjaju da pobijede Rusiju.
Moskva je reagovala na izjavu podsekretara SAD Viktorije Nuland da SAD smatraju da bi Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, trebalo bar demilitarizovati i da Vašington podržava ukrajinske napade na vojne ciljeve na poluostrvu.
„Sada su američki ratni huškači otišli još dalje: ohrabruju kijevski režim da dalje eskalira rat“, rekla je Marija Zaharova, portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova, nakon što su je novinari zamolili da prokomentariše Nulandine izjave.
"Oni isporučuju oružje u ogromnim količinama, obezbjeđuju obavještajne podatke i direktno učestvuju u planiranju borbenih dejstava“, rekla je Zaharova i dodala da neki američki zvaničnici sanjaju da poraze Rusiju kao „ludaci“.
Zapadne i ruske diplomate smatraju da je Krim, sa morskom lukom Sevastopolj, gdje je bazirana ruska Crnomorska flota, najveća potencijalna žarišta ukrajinskog rata.
„Bez obzira na to kakvu odluku Ukrajinci donesu o Krimu, kada je u pitanju odluka o tome gdje će se voditi borbe, Ukrajina neće biti bezbjedna sve dok Krim ne bude barem demilitarizovan“, rekla je Nulandova.
Britanski čuvar koji je radio u britanskoj ambasadi u Njemačkoj koji je uhvaćen kako špijunira za Rusiju danas je osuđen na 13 godina i dva mjeseca zatvora. Dejvid Balantajn Smit (58) priznao je krivicu po osam tačaka optužnice, ali je tvrdio da nije namjerno htio nikom da nanese zlo. Kaznu može odslužiti u Njemačkoj ili Britaniji, javlja Sky News.
General Dejvid Pajtrejus bio je američki i koalicioni komandant u ratovima u Afganistanu i Iraku, a kasnije je vršio dužnosti direktora CIA-e. U razgovoru za CNN dao je detaljnu analizu rata u Ukrajini i mišljenje o tome kako će rat završiti.
Kaže da su Rusi izgubili mnoge bitke zbog višestrukih promašaja svoje vojne kulture, doktrine, organizacijske strukture, obuke i opremanja. Dok Pajtrejus kaže da je ovo na mnogo načina prvi open-sources rat, drugi aspekti se vode hladnoratovskim taktikama i oružjem, iako s nadograđenim sposobnostima, dronovima i preciznom municijom.
Putin i šef Bjelorusije Aleksandar Lukašenko sastaju se danas u Minsku. Teme će biti pitanja bezbjednosti i odbrane.
Lideri Rusije i Bjelorusije posljednji put su se sastali u decembru. U to vrijeme se spekulisalo da bi Belorusija mogla da se pridruži ratu na strani Rusije. Bjelorusija je do sada podržavala Rusiju, a ruske snage su napale Ukrajinu sa teritorije Bjelorusije.
Ali Bjelorusija nije poslala svoje trupe u Ukrajinu, a prije nekoliko dana su rekli da će to učiniti samo ako budu napadnuti.
Članovi ukrajinskih vazdušnih snaga već vježbaju na Patriotima, objavili su. Riječ je o moćnim američkim protivraketnim sistemima koji još nisu korišteni u Ukrajini, a koji bi trebali znatno otežati Rusima.
SAD je objavio u prosincu da će Ukrajincima donirati Patriote, ali oni koji su upućeni u ovaj sistem, kažu kako su potrebni mjeseci da bi se ljude obučilo da rade na njima.
Ukrajinska vojska sad je objavila slike Patriota te su napisali kako će ovi sistemi vrlo brzo braniti ukrajinsko nebo.
Rusija bi mogla pokrenuti veliki napad kako bi obilježila godinu dana svoje invazije 24. februara, upozorio je ukrajinski zvaničnik.
Tri vala raketnih napada mogla bi pogoditi zemlju, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak.
Borbeni avioni američkog vazduhoplovstva presreli su ruske ratne avione i bombardere koji su letjeli ispred Aljaske po drugi put u dva dana. Ruski avioni nisu ušli u kanadski ili američki vazdušni prostor, prenosi CNN.
Podsjetimo, u utorak su dva američka aviona F-35 presrela dva ruska bombardera TU-95, kao i nekoliko borbenih aviona SU-30 i SU-35. Ruski avioni su se u trenutku presrijetanja nalazili na više od 300 kilometara od obale Aljaske.
Dan ranije dva lovca F-16 presrela su ruske bombardere TU-95 i borbene avione SU-35 koji su ušli u tzv. Identifikaciona zona protivvazdušne odbrane Aljaske (ADIZ), ali je ostala van vazdušnog prostora SAD. U oba slučaja umiješana su četiri ruska aviona, saopštila je američka vojska
Ovi incidenti su se desili usred pojačanih tenzija između Amerike i Rusije zbog podrške Zapada Ukrajini, na koju je Rusija izvršila invaziju prije skoro godinu dana. Sjedinjene Države su poslale Ukrajini više oružja i druge pomoći od bilo koje zapadne zemlje.
Ruska ambasada u Vašingtonu osudila je danas izjave zamjenice američkog državnog sekretara za politička pitanja Viktorije Nuland da “SAD podržava napade Ukrajine na vojne objekte na Krimu i da su to su legitimni ciljevi”, i dodala da je takav stav jasna potvrda da su Sjedinjene Američke Države direktno uključene u sukob.
“Visoka zvaničnica američke administracije priznaje da SAD podstiče ambicije kijevskog režima da napadne našu zemlju”, rekao je portparol ruske ambasade u Vašingtonu Igor Girenko, prenosi TASS.
U saopštenju je dodao, da to nije samo retorika Vašingtona i da SAD konkretnim akcijama aktivno snabdijeva Kijev savremenim sistemima koji se koriste za gađanje ruskih regija.
Ako ruski predsjednik Vladimir Putin ne bude zaustavljen odmah, u vrijeme godišnjice napada Rusije na Ukrajinu, mogao bi da uvede regiju u veći sukob, koji bi mogao da ima veće bezbjednosne posljedice i po SAD, izjavio je visoki zvaničnik Ministarstva odbrane Estonije Kristjan Mae.
Za vrijeme posjete američkog ministra odbrane Loda Ostina Talinu, Mae, šef odjeljenja Ministarstva odbrane za NATO i EU, rekao je da je Rusija pokazala da će nastaviti sa pokušajima da povrati teritorije koje su bile dio Sovjetskog Saveza i da ekonomske sankcije i značajni gubici u Ukrajini nisu uticali na Putinove veće ciljeve.
“Ako ne riješimo ovaj rat u ovom trenutku, tu gdje je sada, uslijediće veći rat. Ako je Evropa vezana za ovaj rat, onda će evropska podrška, politička, vojna podrška saveznika indo-pacifičkom području takođe biti ograničena. Dakle, primarni, kratkoročni fokus treba da bude poraz Rusije tamo gdje je sada. Ovo je vrijeme da se to uradi”, rekao je Mae.
Zastupnici vladajuće koalicije u Letoniji usvojili su zakon koji omogućava državi za konfiskuje automobile pijanih vozača te da ih kasnije preda ukrajinskoj vojsci ukoliko se ukaže potreba za tim.
Opširnije OVDJE.
Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom video obraćanju da mu je prioritet zadržati ruske napade i pripremiti se za eventualnu ukrajinsku kontraofanzivu.
"Održavanje situacije na frontu i priprema za sve neprijateljske korake eskalacije - to je prioritet za blisku budućnost", rekao je Zelenski, uoči sastanka političkih i vojnih čelnikaiz cijelog svijeta u Minhenu o sigurnosti Ukrajine koja se pokušava braniti od žestokih ruskih raketnih napadai udara na ratištu.
Ruske snage granatirale su sedam opština u Sumskoj oblasti.
Ruske trupe pucale su na naselja Velika Pizarivka, Esman, Hotin, Bilopolje, Novoslobidske, Krasnopolje, Šalihinje, saopštila je 16. februara vojna uprava Sumske oblasti.
Ruske snage su gađale stambeni prostor u Bahmutu u Donjeckoj oblasti, saopštilo je glavno tužilaštvo.
U napadu je poginulo pet ljudi, devet je povrijeđeno, a oštećeni su i brojne zgrade.
Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk rekla je 16. februara da 6.000 civila još uvijek živi u gradu Bahmutu na liniji fronta. Pozvala ih je da se evakuišu što je prije moguće.
