Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je da se njegova zemlja zalaže za završetak rata sa Rusijom i povratak dijela svoje teritorije diplomatskim putem nakon što se Kijev pridruži NATO-u.
U ekskluzivnom intervjuu za Kjodo njuz u predsjedničkoj palati u Kijevu, Zelenski je rekao da podrška partnera „nije dovoljna” i pozvao NATO da što prije pozove Kijev na pregovore o članstvu sa vojnom alijansom.
On je naveo da je „teško ponovo zauzeti silom neke od ruskih okupiranih djelova zemlje, uključujući Krim koji je Rusija anektirala 2014. godine”.
Opširnije čitajte OVDJE.
Rusija je zabrinuta zbog priče na Zapadu o potrebi da se postigne prekid vatre u Ukrajini kako bi se postigao “predah”, saopštio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
“Zabrinuti smo zbog onoga što u posljednje vrijeme sve češće čujemo na Zapadu. U Briselu, u Londonu, u Parizu, u Vašingtonu počinju da pričaju o prekidu vatre kao o sredstvu da Ukrajina predahne i dajući sebi priliku da Ukrajinu ponovo napumpaju savremenim daledalekometnim naoružanjem. Ovo svakako nije put ka miru“, rekao je Lavrov.
Svako potpisivanje sporazuma o prekidu vatre u ratu Rusije protiv Ukrajine neće nužno značiti dolazak mira, izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, koji je 1. decembra posjetio Ukrajinu, tek što je preuzeo dužnost.
“Mnogi ljudi pogrešno vjeruju da će mir doći automatski ako se postigne sporazum o prekidu vatre. Mir u Ukrajini treba da bude zasnovan na međunarodnom pravu i ne treba da nagrađuje agresora”, rekao je Košta u intervjuu za Ukrinform.
Predsjednik Evropskog savjeta je naglasio da “moramo uvijek podržavati Ukrajinu, stati uz Ukrajinu u finansijskoj dimenziji, političkoj dimenziji, diplomatskoj dimenziji, kao i vojnoj”.
“Ali samo od Ukrajine zavisi kada i kako je moguće postići mir”, naglasio je Košta.
Govoreći o globalnoj bezjbednosti, Košta je napomenuo da EU treba da razvija “evropski stub NATO-a”.
“Vjerujem da bi to bio dobar doprinos stvaranju uravnoteženijih odnosa na transatlantskom nivou. Kao što svi znamo, SAD imaju i druge geopolitičke prioritete pored Evrope, pa moramo da rebalansiramo raspodjelu naših bezbjednosnih i odbrambenih izdataka”, rekao je Košta.
Najavio je da EU trenutno razvija novi 15. paket sankcija protiv Rusije.
Bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je uvjerenje da bi privremeno ustupanje teritorija Rusiji bilo opcija za brzi završetak ukrajinskog rata, prenosi Tagesšau.
“Potrebna nam je linija prekida vatre i, naravno, idealno bi trebalo da pokrije sve teritorije koje Rusija trenutno kontroliše, ali vidimo da to nije baš realno u bliskoj budućnosti. Ukrajina bi mogla privremeno da se odrekne dijela svojih teritorija u tu svrhu”, rekao je Stoltenberg koji se ove godine povukao sa čela NATO nakon više od decenije na toj dužnosti.
Stoltenberg je rekao i da je važno da vlada u Kijevu dobije bezbjednosne garancije u zamjenu za privremene ustupke teritorije.
Po njegovom mišljenju, to bi moglo da bude članstvo u Alijansi, ali postoje i drugi načini da se Ukrajinci naoružaju i podrže.
Ukrajina mora da pronađe diplomatska rješenja da povrati dio svoje okupirane teritorije, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je rekao da se takvi koraci mogu razmatrati samo ako Ukrajina zna da je dovoljno jaka.
Naveo je i da predsjednik SAD Donald Tramp i njegov tim proučavaju ukrajinski “plan pobjede” i da očekuje dodatne razgovore sa njima kako bi se “detaljnije objasnile određene stvari”.
Njemački kancelar Olaf Šolc doputovao je jutros u Kijev prvi put nakon dvije i po godine na razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, u posjetu koja prethodno nije bila najavljena iz sigurnosnih razloga.
Po dolasku, njemački čelnik najavio je dalje isporuke oružja u vrijednosti od 650 miliona eura do kraja decembra za odbranu Ukrajine od Rusije.
"Želio bih jasno reći da će Njemačka ostati najjači podržavalac Ukrajine u Evropi", rekao je Šolc, koji je u glavni grad Ukrajine doputovao posebnim vozom.
Ruski napad dronom na Ternopolj tokom noći izazvao je požar u stambenoj zgradi i rezultirao je žrtvama, javili su lokalni zvaničnici.
Gradonačelnik Ternopolja Serhij Nadal rekao je da je dron udario u gornji sprat višespratnice, pri čemu je plamen zahvatio nekoliko spratova i delimično oštetio druge.
U napadu su poginule najmanje dvije osobe, a nekoliko je ranjeno.
Ekipe hitne pomoći i spašavanja radile su tokom noći na gašenju požara i pružanju pomoći povređenima, dok su za evakuisane pripremljena privremena skloništa.
"Ljekari čine sve što je moguće da spasu ranjene", rekao je Nadal.
Ternopil je grad u zapadnoj Ukrajini sa oko 225.000 stanovnika. Leži stotinama kilometara od linije fronta i nije uobičajena meta ruskih napada
