Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je da je “vojna histerija” u Evropskoj uniji glavni razlog za pauzu u pregovorima o ukrajinskom rješenju.
“Vidimo da je Evropska unija bukvalno u stanju vojne histerije. To je razlog za pauzu u procesu pregovora“, rekao je Peskov novinarima.
Kako je istakao, američki predsjednik Donald Tramp je prvi sugerisao da je održavanje samita u Mađarskoj u ovom trenutku besmisleno, a ruski predsjednik Vladimir Putin se složio s tim.
“Iskrena želja predsjednika SAD Donalda Trampa da se riješe sve krize, uključujući i onu oko Ukrajine, izaziva samo pozitivna osjećanja. Ali ponekad taj prekomjerni elan je, naravno, u velikom kontrastu sa stvarnošću, jer je konflikt kao što je ukrajinski sa osnovnim uzrocima, toliko složen da ga nije moguće riješiti za jednu noć”, naglasio je portparol Kremlja
Peskov je u intervjuu za TV Rusija 1 dodao da nije postignut jasan dogovor o datumima novog sastanka između predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, ali je dodao da nije tačno govoriti o otkazivanju rusko-američkog samita.
“Podsjetimo se da nije bilo jasnog dogovora ni o kakvim datumima samita. Predsjednici se ne mogu sastati samo radi sastanka, ne mogu samo da gube vrijeme. Zato su zadužili Lavrova i Rubija da pripreme njihov susret. To je složen proces”, rekao je Peskov.
Po njegovim riječima, američki predsjednik Donald Tramp shvata da nema osnova da se očekuje bilo kakav napredak u rješenju krize u bliskoj budućnosti.
Govoreći o sankcijama SAD, Peskov je istakao da one komplikuju situaciju i čine obnavljanje odnosa između Rusije i SAD izuzetno težim.
Peskov je rekao da “uprkos različitim nijansama” koje je iznio predsjednik SAD Donald Tramp, Rusija “i dalje mora da se fokusira” na svoje interese.
“Naši interesi uključuju izgradnju dobrih odnosa sa svim zemljama, uključujući i Sjedinjene Države. Naravno, akcije preduzete ove nedjelje bile su neprijateljski potez. One su zaista naštetile izgledima za oživljavanje naših odnosa. Ali, to ne znači da treba da odustanemo od tih težnji. Moramo da radimo ono što je nama korisno”, rekao je Peskov novinaru Pavlu Zarubinu.
SAD su 22. oktobra uvele sankcije za više od 30 podružnica ruskih kompanija “Rosnjefta” i “Lukoila”.
Slovačka neće učestvovati ni u jednom programu Evropske unije čiji je cilj finansiranje vojne pomoći za Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije, izjavio je premijer te zemlje Robert Fico.
“Odbijam da dozvolim Slovačkoj da učestvuje u bilo kakvoj finansijskoj šemi koja ima za cilj da pomogne Ukrajini da upravlja ratom i vojnim troškovima”, rekao je Fico na televizijskoj konferenciji za novinare, prenosi Rojters.
Fico je takođe kritikovao sankcije EU protiv Rusije, zbog njenog rata u Ukrajini, rekavši da one više štete Evropi.
Od 2023. godine od kada je Ficova vlada na vlasti, Slovačka je obustavila državnu vojnu pomoć Ukrajini, ali je i dalje dozvoljavala komercijalnu prodaju.
Fico je ranije više puta izjavljavao da se ne slaže sa državama EU oko rata u Ukrajini, i da se rješenje ne može naći na bojnom polju.
Lideri EU su se složili prije tri dana da zadovolje “hitne” finansijske potrebe Ukrajine za naredne dvije godine, ali su odustali od usvajanja plana da se zamrznuta ruska imovina koristi za finansiranje kredita Kijevu od 140 milijardi eira.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je da bi taj novac mogao odmah da se iskoristi za jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane, vazduhoplovne flote i položaja na prvoj liniji fronta.
Kremlj je saopštio da je Rusija uspješno testirala svoju krstareću raketu na nuklearni pogon “burevestnik”, oružje sposobno za nošenje nuklearne bojeve glave za koje Moskva tvrdi da može da izbjegne bilo koji PVO sistem, i da će krenuti ka raspoređivanju tog oružja.
Rusija je tokom noći pokrenula napad dronovima na Kijev, ciljajući stambene zgrade. U napadu su poginule najmanje tri osobe, a 29 ih je povrijeđeno, među kojima je i sedmoro djece, saopštila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.
Prema izvještajima sa terena, više eksplozija odjeknulo je gradom oko 2:35 ujutro po lokalnom vremenu, a zvaničnici su potvrdili da je tokom napada bila aktivirana protivvazdušna odbrana.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je da je pogođena devetospratnica u gradskoj četvrti Desnjanski, pri čemu su oštećeni drugi i treći sprat. Timur Tkačenko, načelnik Kijevske gradske vojne uprave, dodao je da je u istoj četvrti pogođena i stambena zgrada od šesnaest spratova, što je izazvalo požar. Na zgradi su popucali prozori od prvog do devetog sprata, piše Index.
Državna služba za vanredne situacije kasnije je demantovala prvobitne informacije o napadu na neboder u četvrti Obolonski. Na društvenim mrežama objavljeni su snimci koji prikazuju veliki požar na jednoj od pogođenih zgrada. Informacije o stanju povrijeđenih za sada nijesu objavljene.
Ovaj napad uslijedio je samo dan nakon što su ruske snage balističkim projektilima gađale ukrajinski glavni grad, pri čemu su dvije osobe poginule, a 12 ih je povrijeđeno. Rusija od početka invazije u februaru 2022. neprestano napada ukrajinske gradove, a posljednjih mjeseci pojačala je udare na energetsku infrastrukturu, zbog čega su uvedene restrikcije struje.
Kličko je 23. oktobra upozorio da se Kijev priprema za vjerovatno najtežu zimu od početka ruske invazije.
