Njemačke oružane snage objavile su da će biti stacionirani duž istočnog krila NATO-a u Litvaniji, a formacija će biti potpuno operativna do 2027. godine.
Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da će njemački vojnici biti trajno raspoređeni u inostranstvu.
Ukrajinski dronovi uništili su dva ruska ruska broda u vodama okupiranog Krima.
Tu informaciju večeras prenose ukrajinski mediji, pri čemu su objavljeni i snimci napada.
Rusija kaže da ozbiljno razmatra američke prijedloge za primirje u Ukrajini, ali da „ne može prihvatiti“ trenutni mirovni sporazum predsjednika SAD-a Donalda Trampa i da je iznijela novi set zahtjeva.
Moskva želi da SAD uzmu u obzir ono što smatra osnovnim uzrocima sukoba, rekao je ruski diplomata, a prenijeli su državni mediji.
„Nismo čuli od Trampa nikakav signal Kijevu o prekidu rata. Sve što trenutno postoji jeste pokušaj da se pronađe neka šema koja bi omogućila da se prvo postigne prekid vatre, onako kako ga zamišljaju Amerikanci. A zatim bi se prešlo na neke druge modele i šeme, u kojima, koliko se može suditi, trenutno nema mjesta našem glavnom zahtjevu – rješavanju problema povezanih s osnovnim uzrocima ovog sukoba. To u potpunosti nedostaje i to se mora prevazići", izjavio je Sergej Rjabkov u intervjuu za ruski časopis „Međunarodni poslovi“.
Modeli i rješenja koje predlažu Amerikanci, kako kaže Rjabkov, doživljavaju veoma ozbiljno.
"Ali ih ne možemo prihvatiti u cijelosti takvima kakvi jesu. Mi, naravno, imamo duboko i temeljno promišljen skup vlastitih prioriteta i pristupa ovoj temi, koji je razrađivan, uključujući i naš pregovarački tim na nedavnim pregovorima s Amerikancima u Rijadu", kazao je on.
Tramp je u nedjelju kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, izražavajući frustraciju zbog nastavka borbi u ratu koji je obećao da će brzo okončati.
Tramp je insistirao da se pregovori kreću naprijed, ali je rekao da bi razmotrio uvođenje dodatnih sankcija kako bi izvršio pritisak na Moskvu.
Takođe je optužio Zelenskog da pokušava da se povuče iz dogovora sa SAD-om o pristupu ukrajinskim rudnim bogatstvima.
Ukrajina je odlučna da radi sa američkim kolegama na postizanju obostrano prihvatljivog teksta sporazuma o mineralima za potpisivanje, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
“Ministarstvo spoljnih poslova diplomatskim kanalima primilo je od američke strane novi tekst takozvanog sporazuma o mineralnim resursima 28. marta. Jedna runda ovih konsultacija je već obavljena”, rekao je Sibiha na konferenciji za novinare sa litvanskim kolegom Kestutisom Budrisom u Kijevu.
On je naglasio da je ukrajinska strana spremna da potpiše ranije izrađen okvirni sporazum, a sada je Kijev dobio “predlog za izradu, a samim tim i novi tekst sporazuma”.
Sibiha je istakao da je ukrajinska strana posvećena zaključivanju dokumenta koji bi zadovoljio nacionalne interese i SAD i Ukrajine.
Prema njegovim riječima, tekst sporazuma, koji će predvidjeti dalje pojačano prisustvo velikog američkog biznisa, takođe je doprinos bezbjednosti infrastrukture u Ukrajini.
“Uvijek je važno pojačati prisustvo američkog biznisa na teritoriji Ukrajine. Zbog toga će se ovaj proces nastaviti, a mi ćemo sa američkim kolegama raditi na tome da postignemo obostrano prihvatljiv tekst za potpisivanje”, naglasio je on. Sibiha je takođe naveo da Rusija nastavlja da krši “energetsko primirje” budući da je jutros ponovo oštećen energetski objekat u Hersonu.
“Nakon Rijada, jedan od sporazuma sa SAD je bio da se ne udara na energetsku infrastrukturu. Istovremeno, Rusija nastavlja da krši ovaj sporazum. Neprijatelj je ujutru napao još jedan energetski objekat u gradu, ostavivši bez struje 45.000 stanovnika”, dodao je Sibiha.
Kako je podsjetio, nakon razgovora u Rijadu, ruska vojska je gađala energetske objekte u Harkovu, Poltavskoj oblasti i Hersonu.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da želi da sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini.
Istakao je, takođe, da nema želju da da uvede sekundarne carine, koje je ranije prijetio da će uvesti kupcima ruske nafte.
Tramp je rekao da postoji komunikacija sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom i da će administracija SAD vjerovatno ”učiniti nešto“ u pogledu angažmana sa Pjongjangom.
Američki predsjednik je napomenuo da postoji mogućnost da će boraviti u posjeti Saudijskoj Arabiji već sljedećeg mjeseca, a to putovanje će uključivati i posjete drugim zemljama, kao što su Katar i potencijalno Ujedinjeni Arapski Emirati.
”To bi moglo biti sljedećeg mjeseca, možda malo kasnije”, rekao je Tramp novinarima.
Ministri vanjskih poslova Njemačke i Litvanije, Analena Berbok i Kestutis Budris, doputovali su 1. aprila u službenu posjetu Kijevu.
"Zbog zastoja u pregovorim između SAD i Rusije, apsolutno je ključno pokazati da stojimo uz Ukrajinu i da je sada još više podržavamo", rekla je Berbok tokom svoje 11. posjete Ukrajini, prenosi njemački Bild.
Po dolasku, odlazeća šefica njemačke diplomatije najavila je dodatnu humanitarnu podršku Ukrajini u iznosu od 130 miliona eura. Na željezničkoj stanici dočekao ju je njen ukrajinski kolega Andrij Sibiha.
"Stigao u slobodni Kijev da izrazim nepokolebljivu podršku Litvanije hrabroj ukrajinskoj naciji. Nastavićemo biti u vas u borbi za slobodu i suverenitet", poručio je Budris na mreži X.
I Litvanija i Njemačka su odlučne u podršci Ukrajini od početka ruske agresije 2022. Berlin je pružio najveći obim vojne pomoći među svim evropskim partnerima, dok je Litvanija jedna od vodećih zemalja u smislu BDP-a posvećenog odbrani Kijeva.
Predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je s premijerom Ujedinjenog Kraljevstva Kirom Starmerom o koordinaciji koraka za sigurnost Ukrajine, uključujući budući sastanak o mirovnim trupama, u telefonskom razgovoru 31. marta.
Starmer, zajedno s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, predvodi napore Evrope da pruži sigurnosne garancije Kijevu u iščekivanju budućeg sporazuma o prekidu vatre s Rusijom.
U telefonskom razgovoru 31. marta, Zelenski i Starmer razgovarali su o planovima za sazivanje vojnih predstavnika iz "koalicije voljnih", grupe zemalja koje su se obavezale da će dati doprinos mirovnim trupama i druga sigurnosna jamstva, na sastanku u Ukrajini kasnije ove sedmice.
"Pripremamo sastanak naših vojnih predstavnika za pripremu kontingenata", rekao je Zelenski preko svog zvaničnog Telegram kanala.
Starmer je sa Zelenskim podijelio i detalje o svom nedavnom razgovoru s američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Starmer i Tramp složili su se da nastave sa "kolektivnim pritiskom" na ruskog predsjednika Vladimira Putina tokom telefonskog razgovora 30. marta.
"Cijenimo poziciju Ujedinjenog Kraljevstva u vezi s pritiskom na Rusiju - pritisak mora biti dovoljno jak da spriječi Ruse da prošire ovaj rat. Utoliko više sada, jer Moskva neskriveno ismijava napore naših partnera da unaprijede mirovnu agendu — stalnim novim napadima bespilotnih letilica i nemilosrdnim, brutalnim granatiranjem", rekao je Zelenski.
Starmer je rekao da će koalicija voljnih uključiti "avione u vazduhu i čizme na zemlji" kako bi ojačala ukrajinsku vojsku nakon sporazuma o prekidu vatre. Dok je Starmerov kabinet 17. marta objavio da je plan prešao u "operativnu fazu", i britanski i američki zvaničnici kritikovali su ideju kao nedovoljno razvijenu i nerealnu.
