Američki predsjednik Džo Bajden izjavio je 9. juna da je postigao dogovor s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom o korištenju dobiti od zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini.
Detalji nijesu objavljeni. Grupa sedam razvijenih zemalja (G7) i Evropska unija (EU) razmatraju kako iskoristiti dobit ostvarenu od zamrznute ruske imovine na Zapadu, kako bi Ukrajini dali zajam i osigurali finansiranje Kijeva za 2025. godinu.
Oko 281 milijardu dolara ruske centralne banke zamrznuto je širom svijeta, a najviše u EU.
Ta sredstva generišu do 3,8 milijardi dolara godišnje dobiti, za koju EU kaže da ugovorno ne pripadaju Rusiji.
Istovremeno, Moskva tvrdi da bi preusmjeravanje dobiti od zamrznutih sredstava predstavljalo krađu.
Ruska vojna ofanziva oko ukrajinskog grada Harkova je zaustavljena, izjavio je danas savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan, koji to vidi kao posljedicu zelenog svjetla koje je Vašington dao Ukrajincima za napad na ciljeve i u samoj Rusiji.
„Sa stanovišta predsjednika SAD (Džozefa Bajdena), u pitanju je samo zdrav razum. Ono što se dešavalo oko Harkova, ono što je bilo novo posljednjih mjeseci, bila je ruska ofanziva. Nije bilo smisla ne dozvoliti Ukrajincima da napadnu preko granice“, rekao je Salivan za američku televizijsku mrežu SiBiEs (CBS).
Prema njegovim riječima, Bajden je dao odobrenje Ukrajincima, a oni su ga primijenili na bojnom polju.
„Želim da istaknem da je ova (ruska) ofanziva na Harkov zaustavljena. Taj grad je i dalje pod prijetnjom Rusa, koji posljednjih dana nisu napredovali u toj zoni“, rekao je Salivan.
Američki predsjednik je dugo odbijao da dozvoli Ukrajincima da koriste oružje koje isporučuju SAD za napade unutar ruske teritorije, ali je nedavno promijenio stav. Međutim, Bajden je postavio i određene uslove, a to je da može da se gađa samo pogranično područje.
Ukrajina je prvi put pogodila borbeni avion Su-57 stacioniran u Rusiji, izvijestila je ukrajinska vojna obaveštajna agencija (HUR) danas.
Letilica je navodno oštećena nakon udara na aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti na jugu Rusije, 589 kilometara od linije fronta.
NATO razmatra uspostavljanje pozicije stalnog izaslanika u Kijevu kao dio svoje dugoročne posvećenosti Ukrajini usljed tekućeg rata sa Rusijom, zapadnim zvaničnicima i SAD.
Kongresni saradnici upoznati sa ovim pitanjem, kazali su za Foreign Agency.
Plan, za koji se očekuje da će biti objavljen na samitu NATO-a u Vašingtonu u julu, ako bude odobren, uključuje stvaranje položaja "višeg civilnog predstavnika" u Ukrajini.
Ova uloga bi bila slična onoj koju je NATO imao u Avganistanu tokom svog skoro dvodecenijskog prisustva tamo.
Novi izaslanik bi koordinirao podršku NATO-a Ukrajini, uključujući isporuku vojne pomoći od raznih zapadnih zemalja.
Ruske trupe nisu uspjele u ofanzivi na Harkovsku oblast, rekao je predsjednik Ukrajine UVladimir Zelenski u svom večernjem obraćanju 8. juna nakon sastanka sa glavnokomandujućim Aleksandrom Sirskim.
Moskva je 10. maja pokrenula novu ofanzivu u oblasti Harkov, gdje je navodno uspjela da napreduje čak 10 kilometara rijre nego što je Ukrajina zadržala napredovanje blizu prve linije odbrane.
