Ruska vojska će sjutra, od osam sati po moskovskom vremenu, otvoriti humanitarni koridor za siguran izlazak stranih brodova iz luke Mariupolj u Crno more, objavio je načelnik Centra za kontrolu nacionalne obrane Ruske Federacije, general-pukovnik Mihail Mizincev.
"Za siguran izlazak stranih brodova iz luke Mariupolj od 8 sati po moskovskom vremenu 25. maja organizuje se humanitarni koridor dug 115 milja i širok dvije milje u smjeru Crnog mora", rekao je Mizincev, prenosi ruski Tass.
Tvrdi i da je "opasnost od mina u akvatorijumu luke Mariupolj eliminisana".
Mizincev navodi i da je Rusija preduzela mjere za obnovu lučke infrastrukture.
"Sedamdeset stranih brodova iz 16 država i dalje je blokirano u šest ukrajinskih luka", rekao je on.
Guverner ukrajinske istočne Luganske regije rekao je da se situacija tamo "samo pogoršava" kako ruske trupe napreduju.
"Situacija je jako teška i, nažalost, samo se pogoršava. Svakim danom, pa čak i svakim satom, postaje sve gore", rekao je guverner Sergej Gaidai.
Najmanje 14 civila ubijeno je u Lugansku i Donjecku tokom masovnih napada koje su izvele ruske snage, saopštila je ukrajinska vojska.
Još 15 osoba je ranjeno, navodi ukrajinska vojska.
Samoproglašeni čelnik separatističke regije Donjeck, koju podupire Rusija, rekao je da se ruske i separatističke snage bore da preuzmu punu kontrolu nad gradom Limanom. Kazao je i da su već zauzeli polovinu grada.
Liman je gradić od oko 20 hiljada stanovnika, smješten na sjeveru Donjecka.
Penzonisani general ruskog ratnog vazduhoplovstva Kanamat Botašev poginuo je nakon što je njegov avion oboren u ukrajinskom vazdušnom prostoru, piše BBC Russia.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Mađarska vlada proglasila je danas vanredno stanje zbog rata u Ukrajini, koje će od ponoći stupiti na snagu, saopštio je premijer Viktor Orban.
Orban je u snimku, koji je objavio na Fejsbuku nekoliko sati nakon što je parlament usvojio amandman na Ustav, kojim se sukob, rat ili humanitarna katastrofa u susjednoj zemlji određuju kao razlozi za donošenje takve mjere, Orban je rekao da rat u Ukrajini predstavlja opasnost za Mađarsku, fizičku bezbjednost njenih građana, zalihe energije i finansijsku bezbjednost porodica i ekonomije, prenosi MTI.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je potpuno završeno deminiranje luke Mariupolj na jugu Ukrajine.
U saopštenju se navodi su tokom ispitana 134 objekta, a da je pronađeno i neutralisano više od 12.000 eksplozivnih predmeta i oružja „koje su ukrajinski militanti napustili“, prenosi RIA Novosti.
Agencija navodi da se u gradu uspostavlja miran život, da su počeli da rade javni prevoz i benzinske pumpe i da su otvorene četiri od pet bolnica.
Ministarstvo odbrane je 20. maja saopštilo da je "potpuno oslobođena čeličana Azovstalj", koja je bila posljednja linija odbrane ukrajinskih snaga u Mariupolju.
Prema podacima Ministarstva od 16. maja predalo se više od 2.400 pripadnika ukrajinske vojske i puka Azov koji su bili blokirani u fabrici Azovstalj oko mjesec dana.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da rat u Ukrajini predstavlja dokaz da poslovanje sa autoritarnim vlastima Rusije ili Kine predstavlja rizik po bezbjednost Zapada.
Stoltenberg je rekao da je slobodna trgovina donijela prosperitet, ali da dolazi sa „cijenom jer dio ove trgovine, dio ekonomske interakcije sa autoritarnim režimima potkopava našu bezbjednost“.
Stoltenberg je, govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, dodao da je ideja da Evropa može da koliko hoće kupuje gas od Rusije pogrešna.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je predsjedniku Evropskog vijeća Karlosu Mišelu kako se o novim sankcijama ne bi trebalo raspravljati sljedeće sedmice.
Među tim sankcijama su i one kojima bi se uveo embargo na rusku naftu.
Orban kaže kako je malo vjerovatno da će se do tada pronaći rješenje za taj problem te da nije u poziciji da prihvati sankcije dok se ne riješe sva otvorena pitanja.
Ruski parlament razmatra ukidanje gornje starosne granice za prijavu u vojsku, što je još jedan znak da se zemlja suočava s nedostatkom pješadije za nastavak ofanzive u Ukrajini.
Trenutno Rusi u dobi od 18-40 godina i stranci od 18-30 godina mogu sklopiti prvi ugovor s vojskom. Nacrt zakona koji je danas na dnevnom redu donjeg doma parlamenta potpuno bi ukinuo tu gornju starosnu granicu.
Dva člana vladajuće stranke Jedinstvena Rusija koji su uveli zakon rekli su da će taj potez omogućiti vojsci da iskoristi vještine starijih stručnjaka.
Ofanziva ruske vojske na Ukrajinu svjesno se usporava kako bi bila omogućena evakuacija civila, izjavio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.
“Kako bi stanovnici napustili opkoljena naselja, proglašavaju se režimi tišine i otvaraju humanitarni koridori. Naravno, to usporava tempo ofanzive, ali to se radi svjesno kako bi bile izbjegnute civilne žrtve”, rekao je Šojgu na sastanku Savjeta ministara odbrane Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, prenosi RIA Novosti.
Istakao je da će Rusija nastaviti specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini dok svi zadaci ne budu ispunjeni, uprkos velikoj pomoći Zapada Kijevu i sankcijama kojima je izložena.
Ruska ofanziva u Donbasu, regiji na istoku Ukrajine, "najveća je ofanziva na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata", objavio je ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba na Twitteru.
Kuleba je pozvao sve saveznike Ukrajine da ubrzaju snabdijevanje oružjem i municijom, naročito višecijevnim bacačima raketa, dalekometnom artiljerijom i oklopnim transporterima.
"Ruska ofanziva u Donbasu je nemilosrdna", napisao je Kuleba na Twitteru, dodavši kako je prerano za zaključiti da Ukrajina već ima sve oružje koje treba.
Ranije je, podsjetimo, rusko Ministarstvo odbrane reklo da su ruske snage izvele vazdušni napad na skladište municije u Donbasu u kojem su bile smještene granate za američke haubice tipa M777. Ove tvrdnje nije bilo moguće provjeriti.
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba tvrdi da "ruski lopovi" kradu ukrajinsko žito kako bi ga prodali u inostranstvu, rekavši da se žito utovaruje na brodove, koji će potom prolaziti Bosforom, uskim plovnim putem koji dijeli evropsku i azijsku stranu Turske.
"Pozivam sve države da ostanu na oprezu i odbiju sve takve prijedloge. Ne kupujte ukradeno. Nemojte postati saučesnici u ruskim zločinima", poručio je Kuleba na Twitteru.
BBC nije potvrdio te tvrdnje. Rusija kaže da su fotografije na kojima su brodovi koji se pune žitom na Krimu lažne.
Radnici koji su kopali po ruševinama stambene zgrade u Marijupolju pronašli su 200 tijela, saopštile su ukrajinske vlasti.
Rusija i Kina održale su prve zajedničke vojne vježbe otkako je prije tri mjeseca ruski predsjednik Vladimir Putin naredio napad na Ukrajinu, javlja New York Times.
Viši američki zvaničnik rekao je za NYT da je američka vlada pratila zajedničku vojnu vježbu Rusije i Kine na sjeveroistoku Azije, koja se odvijala u trenucima kad se američki predsjednik Bajden u Tokiju sastao s liderima Japana, Australije i Indije.
Zvaničnik koji je želio da ostane anoniman rekao je da su Rusija i Kina poslale bombardere preko Japanskog mora, nakon čega su avioni nastavili dalje prema Istočnom kineskom moru.
Južnokorejski zvaničnici su potvrdili da su u njihovu zonu identifikacije aviona ušla dva kineska ratna aviona i četiri ruska ratna. Zajednička vojna vježba smatra se signalom snažnih veza Kine i Rusije u jeku rata u Ukrajini.
Ruske snage u istočnoj regiji Donbasa nastavljaju napade i pokušavaju u potpunosti da osvoje Lugansk, rekli su ukrajinski izvori.
"Neprijatelj ne prestaje napadati", objavio je u danas glavni stožer ukrajinske vojske.
Trenutno pokušavaju da opkole strateški važne gradove Severodonjecki Lisičansk.Istovremeno, ruske oružane snage pretrpjele su velike gubitke pored Severodonjecka, stoji u saopštenju stožera.
Ovu informaciju nije bilo moguće provjeriti.
Žestoke borbe nastavile su se i oko grada Bahmuta u Donjecku, koji zajedno s Luganskom čini pokrajinu Donbas.
Oko 20 zemalja obećalo je da će poslati nove pakete vojne pomoći Ukrajini u trenutku kad je rat u toj zemlji ušao u treći mjesec, najavio je američki ministar obrane Lloyd Austin.
U razgovoru s novinarima u Pentagonu, Austin je rekao da je gotovo 20 lidera iz zemalja širom svijeta pristalo da pošalje Ukrajini napredno oružje. Konkretno, rekao je da je Danska pristala da pošalje lansere protivbrodskih raketa tipa Harpoon s pripadajućim raketama kako bi pomogla Ukrajini da odbrani svoju obalu.
Rakete Harpoon mogle bi biti korišćene kako bi potisnule rusku mornaricu dalje od ukrajinskih luka na Crnom moru i tako omogućile nastavak izvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda. Radi se o krstarećim raketama koje lete nisko iznad površine mora te imaju domet oko 300 kilometara od obale.
Velika Britanija s Ukrajinom traži rješenje kako izvesti žito iz te zemlje, nakon što je Rusija blokirala njene glavne morske luke, rekao je britanski ministar saobraćaja Grant Shapps.
Shapps je kazao da je vrlo zabrinut zbog tog problema, zbog kojeg su porasle i globalne cijene hrane, budući da Ukrajina ne može izvesti gotovo 25 miliona tona žitarica pa se prošle sedmice sastao s ukrajinskim ministrom infrastrukture Oleksanderom Kubrakovom.
"Razgovarali smo o detaljima u koje ne mogu ulaziti, ali i o tome kakva bi se infrastruktura mogla uspostaviti kako bi se osiguralo da žitarice izađu iz zemlje. Razmatramo sve različite opcije. Postoji mnogo različitih potencijalnih načina da se žito i druga dobra izvuku iz zemlje. Apsolutno je neophodno da to učinimo, inače bi moglo biti gladovanja", kazao je.
Rusija pojačava intenzitet operacija u ukrajinskoj istočnoj obalsti Donbas, saopštilo je jutros britansko ministarstvo odbrane u svom dnevnom obavještajnom izvještaju.
Ruske snage nastoje da opkole Severodonjeck, Lisčansk i Rubižne, navelo je britansko ministarstvo, prenosi BBC.
Nailaze na snažan ukrajinski otpor sa snagama na dobro utvrdjenim defanzivnim položajima.
"Rusija je medjutim ostvarila određene lokalizovane uspjehe, djelimično zbog koncentrisanja artiljerijskih jedinica", dodalo je britansko ministarstvo odbrane.
Ako Rusija zauzme Sjeverodonjeck to će značiti da je cijela oblast Lugansk pod ruskom kontrolom, navodi se u saopštenju.
Bivši američki državni sekreatar, geopolitički konsultant Henri Kisindžer (99) pozvao je Zapad da prestane da pokušava da porazi ruske vojnike u Ukrajini jer bi njihov poraz mogao dugoročnodestabilizovati Evropu, pišeThe Telegraph.
On je u ponedjeljak u sklopu Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu ustvrdio da trenutno raspoloženje u svijetu sugeriše da bi poraz Rusa bio fatalan za Zapad jer bi doveo do reorganizacije evropske hijerarhije moći.
Rekao je i da rat u Ukrajini ne bi smio trajati još dugo, a gotovo da je i rekao da bi Zapad Ukrajinu trebalo pritisnuti da prihvati uslove obustave vatre koji nisu u skladu s njenim trenutnim ciljevima i situacijom na terenu.
"Pregovori moraju početi tokom iduća dva mjeseca jer će se inače stvoriti tenzije preko kojih se neće moći tako lako preći. Idealno, linija razdvajanja trebala bi biti povratak na prethodno stanje stvari. Insistiranje na nastavku ratovanja nakon što prođu ta dva mjeseca ne bi dovelo do slobode Ukrajine, već do novog rata protiv same Rusije", rekao je Kisindžer.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u novom obraćanju naciji, ali i cijelom svijetu, naglasio je kako Ukrajinu čekaju izuzetno teške sedmice u kojima će se velike borbe voditi u regiji Donbasa.
Tokom obraćanja, ukrajinski predsjednik je poručio kako ruska vojska vodi brutalan rat protiv Ukrajine u kojem nastoje svakodnevno da unište ljude, ali i infrastrukturu.
"Od 24. februara, ruska vojska izvela je 1.474 raketna udara koristeći 2.275 različitih projektila. Većinu na civilnim objektima. Za manje od tri mjeseca bilo je više od 3.000 vazdušnih napada ruskih aviona i helikoptera. Koja je država izdržala takve razmjere udaraca?", rekao je Zelenski.
Zbog toga, on je ponovio zahtjev prema Zapadu o nabavci protivraketnih sistema.
"Svaki put kada kažemo da nam je potrebno moderno protivraketno oružje, borbeni avioni, mi ne postavljamo formalni zahtjev. Kažemo da je naš zahtjev stvarni život mnogih ljudi koji ne bi poginuli da smo dobili oružje koje smo i tražili", ističe ukrajinski predsjednik.
U ruskom granatiranju Sjeverodonjecka u jednoj od višespratnica poginule su četiri osobe, izjavio je danas šef regionalne administracijeSergej Gajdaj.
Gajdaj je naveo da ruske snage gotovo neprekidno granatiraju Sjeverodonjeck, prenosi Interfaks Ukrajina.
Evropska unija je sve bliže dogovoru o zabrani uvoza ruske nafte, rekao je njemački ministarekonomije Robert Habeck sinoć u intervjuu za ZDF.
"Očekujem dogovor u roku od par dana", rekao je Habeck.
No, odmah je dodao da takva zabrana neće odmah naštetiti Rusiji jer nagli globalni porast cijena nafte znači da Rusija zarađuje više za manje prodane nafte.
Rekao je i da EU i SAD razmatraju prijedlog o globalnom ograničenju maksimalne cijene nafte. "To je neobična mjera", priznao je, pa dodao: "Ali ovo su neobična vremena".
EU iz Rusije uvozi 40% prirodnog plina i 27% nafte. Unija za ruske energente godišnje plaća oko 400 milijardi eura.
EU je najavila da ima dugoročne planove za prelazak na zelene izvore energije kako bi potpuno prekinulazavisnosto ruskom plinu i nafti.
Kijev je spreman na razmjenu zatvorenika sa Rusijom odmah, rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i pozvao njegove saveznike da dodatno pritisnu Moskvu.
“Razmjena ljudi, je humanitarno pitanje, ali i politička odluka koja zavisi od podrške brojnih zemalja”, kazao je Zelenski putem video linka prisutnima na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, prenio je Rojters.
On je naglasio da je važno “pritisnuti” Moskvu politički na bilo kojem nivou, kroz zatvaranje poslovanja jakih kompanija, ali i kroz naftni embargo.
“Kroz te prijetnje treba intenzivirati razmjenu: ruski vojnici za naše ljude. Nama nisu potrebni ruski vojnici, već naši. Spremni smo za razmjenu, ako može i sjutra”, kazao je Zelenski.
On je rekao da je Ukrajina uključila Ujedinjene nacije, Švajcarsku, Izrael i “mnoge, mnoge države” u priču o razmjeni, ali proces je, prema njegovim riječima, veoma komplikovan.
Zelenski je dodao da je nekoliko hiljada ljudi u zatočeništvu nakon što je ruska vojska osvojila luku Marijupolj.
Američki predsjednik Džo Bajden sinoć je u Japanu održao uvodni govor na samitu "Quad", na kojem učestvuju i lideri Indije, Australije i Japana, te je naglasio važnost savezništva u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.
"Ovo je mračan trenutak u našoj zajedničkoj istoriji. Ruski brutalni i ničim isprovocirani rat protiv Ukrajine pokrenuo je humanitarnu katastrofu. Nevine civile ubijaju na ulicama, a milioni ljudi prisiljeni su napustiti svoje domove. To nije pitanje samo Evrope nego cijelog svijeta", rekao je američki predsjednik.
Bajden je upozorio da ruski predsjednik Vladimir Putin u Ukrajini "pokušava ugasiti cijelu kulturu", te naveo kako ruske snage gađaju ukrajinske škole, crkve i muzeje.
SAD će, rekao je Bajden, nastaviti raditi s partnerima i "voditi globalni odgovor" na rusku invaziju.
Američki predsjednik još jednom je ponovio kako vjeruje da se radi o "trenutku transformacije" za cijeli svijet, odnosno pitanju hoće li prevladati demokratije ili autokratije.
"Rusija će razmisliti i odlučiti treba li joj obnavljanje odnosa sa Zapadom", izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, prenosi Rojters.
"Zapad kao prvo mora da prihvati da Rusija postoji. Rusija nije nestala i uvjeren sam kako će svake godine biti sve jača. Isto tako, Zapad mora ponuditi nešto novo u vidu obnavljanja odnosa. Kada se to dogodi onda će Rusija razmisliti o svemu", rekao je Lavrov.
Osvrnuo se i na trenutnu situaciju u kojoj se Rusija našla nakon uvođenja sankcija.
"Rusija se mora pod hitno naučiti da ne zavisi o Zapadu. Moramo se osloniti na sebe, ali i na one zemlje koje su se u ovo vrijeme pokazale hrabrima i koje ne plešu kako drugi sviraju. Sada kada je Zapad postao diktator naša ekonomska veza, na primjer s Kinom, biće sve jača. I ta će povezanost samo rasti", dodao je Lavrov.
Ukrajinski sud donio je odluku i narediohapšenje u odsutnosti nekadašnjeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča optuživši ga pritom za izdaju.
Janukovič je od 2010. do 2014. godine obnašao dužnost ukrajinskog predsjednika nakon čega je prebjegao u Rusiju s kojom je blisko sarađivao i u vrijeme dok je bio prvi čovjek Ukrajine.
Već ranije je Janukovič osuđen na 13 godina zatvorske kazne zbog izdaje, a sve zbog bliske suradnje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od kojeg je tražio da ruska vojska i policija uspostave red u Ukrajini.
Zelenski je kazao da je voljan da se sastane s Putinom, ali samo s jednim ciljem - da se prekine rat.
"Bez njega [Putina] se ne donose nikakve odluke. I toga moramo biti jasno svjesni... A ako govorimo o konkretnoj odluci o okončanju rata, onda ova odluka neće biti donesena bez njega (...).
Stoga, u principu, ne prihvaćam nikakve sastanke s bilo kim iz Ruske Federacije, osim s predsjednikom Ruske Federacije. I samo ako je jedno pitanje na stolu - ono o okončanju rata. To je to. Nema se o čemu drugom razgovarati", kazao je Zelenski.
Dešavanja od prethodnog dana pročitajte OVDJE.
