Dok republikanci predviđaju veliki “crveni talas”, demokrate brane svoju tijesnu većinu u Predstavničkom domu i Senatu, u trenutku kada osim ekonomskih problema, raste i nezadovoljstvo javnog mnjenja sveukupnim Bajdenovim predsjednikovanjem.
Demokrate se nadaju da će im pomoći ogorčenost znatnog dijela javnosti zbog odluke Vrhovnog suda da poništi presudu Rou protiv Vejda (Roe v. Wade) iz 1973, koja je garantovala pravo žena na abortus.
U utorak se glasa za svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, kao i 35 od 100 senatora, te 36 od 50 guvernera.
Republikancima je potrebno da osvoje pet mjesta više nego što trenutno imaju da bi preuzeli Predstavnički dom i samo jedno za kontrolu Senata. Posljednje ankete sugerišu da imaju veoma velike šanse da osvoje većinu u Predstavničkom domu, dok će nadmetanje za Senat biti neizvjesnije.
Posljednjih mjeseci se vodi žestoka kampanja u kojoj učestvuje i Džo Bajden i njegov prethodnik Donald Tramp (Trump), koji najavljuje da će uskoro vjerovatno objaviti svoju kandidaturu za predsjedničke izbore 2024.
S obzirom na veliki ulog, dvije stranke se nadmeću u svakom dijelu zemlje. Stvoreno je političko okruženje u kome ohrabreni republikanci pritiskaju demokratska uporišta poput Njujorka, Kalifornije, Novog Meksika i države Vašington.
Ipak, i ovoga puta fokus je na državama u kojima je ishod neizvjestan (swing states), kao što su Arizona, Džordžija, Nevada, Pensilvanija i Viskonsin, što će biti uvod pa i nagovještaj ishoda predsjedničkih izbora 2024.
Izborna nedjelja umjesto izbornog dana
Ogroman talas podrške republikancima mogao bi dovesti do proglašenja njihove pobjede nekoliko sati nakon zatvaranja birališta, iako i ovoga puta upozoravaju na moguće izborne nepravilnosti, kao i na predsjedničkim izborima 2020. za koje je Tramp neosnovano tvrdio da nisu bili regularni.
Ali, pošto se očekuje da će u nekoliko desetina slučajeva nadmetanje biti tijesno, ključne države poput Pensilvanije već upozoravaju da bi prebrojavanje glasova moglo da potraje danima.
Ako trka za senatsko mjesto u Džordžiji bude tijesna, kao što se očekuje, i nijedan kandidat ne dobije više od 50 odsto glasova, biće održan drugi krug izbora 6. decembra, zbog čega se vjerovatno do tada ne bi znalo ko ima većinu u gornjem domu Kongresa SAD.
“Kada je riječ o objavljivanju rezultata izbora, treba da se odmaknemo od razgovora o izbornom danu i umjesto toga razmišljamo o izbornoj nedjelji”, rekao je Nejtan Gonzales (Nathan), izdavač nestranačkog biltena Inside Elections.
Rezultati će imati veliki uticaj na preostale dvije godine Bajdenovog mandata, oblikujući politiku o mnogim pitanjima – od vladine potrošnje do vojne podrške Ukrajini.
Bajden i Tramp u kampanji
U izbornu kampanju su se uključili i Džo Bajden, njegovi demokratski prethodnici Barak (Barack) Obama i Bil Klinton (Bill Clinton), te Donald Tramp. Bajden je optužio republikance da, u suštini, osporavaju izbore i uživaju u političkom nasilju, dok je njegov prethodnik Tramp pozvao glasače da se suprotstave “rastućoj ljevičarskoj tiraniji”.
Završavajući četvorodnevnu kampanju u pet država nastupom u nedjelju u Njujorku, Bajden je podržao demokratsku guvernerku Keti Hočul (Kathy Hochul), koja vodi neizvjesnu utrku sa Li (Lee) Zeldinom, prvim republikancem koji ima šansu da pobijedi nakon odlaska sa te funkcije Džordža (George) Patakija 2006.
Bajden je rekao da su republikanci skloni opravdavanju prošlogodišnjeg upada rulje na Kapitol i da su nedavni napad na Pola Pelosija (Paul Pelosi), muža predsjedavajuće Predstavničkog doma Nensi (Nancy) Pelosi, neki u toj stranci “to relativizovali” ili “izmišljali izgovore”.
“Nikada u mojoj karijeri nije bilo perioda u kojem smo veličali nasilje na osnovu političkih preferencija”, dodao je Bajden.
On je prethodno, u subotu, u Pensilvaniji upozorio da su osnovne vrijednosti nacije u opasnosti od republikanaca.
“Demokratija je bukvalno na glasačkom listiću. Ovo je odlučujući trenutak za naciju. I svi moramo da govorimo jednim glasom, bez obzira na našu stranku. U Americi nema mjesta za političko nasilje,” istakao je Bajden.
U međuvremenu, na skupu na kome je učestvovao Tramp u nedjelju uveče u Majamiju, na pomen Nensi Pelosi, čuli su se uzvici “zatvorite je” – što ukazuje na dubinu podjela u zemlji.
Da li se podiže ‘crveni talas’?
Prema mnogim pokazateljima, republikanci će u utorak ostvariti značajan napredak. Ali, ostaje da se vidi da li će to biti “crveno talasanje” ili “cunami”, piše AP.
Glasači su u velikoj mjeri pesimistični u pogledu pravca kojim zemlja ide zbog rasta inflacije i sve zaoštrenijih političkih podjela. Istorija sugeriše da će birači svoje frustracije iskaliti na stranci na vlasti.
Stranka koja kontroliše Bijelu kuću pretrpjela je značajne gubitke na skoro svim prvim izborima na sredini mandata više od jednog vijeka. Izuzeci su bili 1934. tokom Velike depresije; 1998. nakon pokušaja opoziva Bila Klintona; i 2002. poslije terorističkih napada 11. septembra.
Demokrate su se u početku nadale da bi odluka Vrhovnog suda da ukine pravo na abortus mogla biti dovoljna da poremeti istorijske trendove — ili barem ograniči njihove gubitke — ali su njihovi lideri sve zabrinutiji sa približavanjem izbora.
Republikanci očekuju da dobiju mnogo više od pet mjesta, neophodnih za kontrolu Predstavničkog doma – čak 25 novih mandata.
Osjetivši priliku, ova partija je posljednjih dana uložila milione dolara u tradicionalna uporišta demokrata u Kaliforniji, Njujorku, Ilinoisu i Pensilvaniji.
Borba za većinu u Senatu je neizvjesnija. Ako republikanci uzmu makar jedno mjesto, oni bi kontrolisali gornji dom Kongresa.
Demokrate se bore da očuvaju mandate svojih senatora, čija pozicija nije jaka, u Arizoni, Džordžiji, Nevadi i Nju Hempširu. Doduše, ni kandidati republikanaca u Arizoni, Džordžiji i Nju Hempširu, koje podržava Donald Tramp, ne uživaju veliku popularnost pa će utrka biti neizvjesna. Republikanci vjeruju da su na dohvat pobjede u Koloradu i državi Vašington.
Pensilvanija predstavlja najbolju priliku za demokrate da preuzmu mandat od republikanaca. S druge strane, biće neizvjesna utrka u Sjevernoj Karolini i Viskonsinu za senatorske pozicije koje drže republikanci.
Istovremeno, ulog je veći nego inače na izborima za guvernere i visoke zvaničnike saveznih država, poput državnog sekretara. Republikanci se nadaju uspjehu u nadmetanju za guvernere u “plavim državama” (tradicionalnom uporištu demokrata), poput Oregona i Novog Meksika.
Kako piše CNN, demokrate su ostale neočekivano konkurentne u utrci za Senat i guvernere, fokusirajući se ne samo na to šta je Bajden uradio, već i šta bi republikanci mogli da učine ako osvoje većinu u Kongresu.
Stoga su nadmetanja za mnoge pozicije “dvostruki negativni izbori”: dok većina glasača u ključnim državama ističe da ne odobrava Bajdenov učinak, većina takođe kaže da imaju negativne stavove o kandidatima republikanaca, od kojih je mnoge podržao Tramp.
Uticaj presude o zabrani abortusa
Nakon što je Vrhovni sud u junu ukinuo presudu Rou protiv Vejda, republikanci, uključujući Trampa, bili su zabrinuti da bi to moglo da izazove negativnu reakciju prema njihovim kandidatima kandidata koji se protive pravu na abortus.
Posljednjih mjeseci mnoštvo je znakova da su birači — posebno žene iz predgrađa i mlađi — spremni da glasaju za demokrate 8. novembra.
Ali, više od četiri mjeseca nakon presude, njen efekat i uticaj može da izblijedi.
Demokratski kandidati su posljednjih nedjelja donekle pomjerili svoju poruke sa abortusa ka ekonomiji, socijalnom osiguranju i Medikeru (Medicare).
Pojedini zvaničnici, uključujući nezavisnog senatora iz Vermonta Bernija Sandersa, upozoravaju da se demokrate previše oslanjaju na prava na abortus kao na pitanje koje će privući birače na njihovu stranu.
Ovo pitanje je posebno važno u nastojanju da se pridobiju žene iz predgrađa, grupaciji koja se suprotstavila Trampu 2020. Međutim, republikanci nastoje da prebace pažnju na restrikcije tokom pandemije i ekonomske probleme.
Referendum o Bajdenovoj politici
Dok se američki građani bore sa visokim troškovima života, demokrate nisu uspjele da spriječe referendum o Bajdenovoj ekonomskoj politici i vođstvu u celini.
Sve se više u pitanje dovodi efikasnost strategije demokrata da li se dovoljno fokusira na pitanja koja birače najviše brinu. Bajdenova završna poruka o spasavanju demokratije od pro-Trampovih kandidata možda ukazuje na prave razmjere prijetnje. Ali, time se ne ublažavaju strahovi od rasta troškova namirnica ili galona benzina, navodi CNN.
Bajden nije uspio da uvjerljivo i lično razgovara sa Amerikancima koji žude za povratkom u normalnost nakon pandemije ili da kaže da u potpunosti razumije njihove teškoće zbog eksplozije u rastu cijena i najviše inflacije u posljednjih 40 godina, što je Bijela kuća u jednom trenutku okvalifikovala kao “prolazni” problem.
Ankete pokazuju da većina Amerikanaca ne odobrava način na koji se Bajden nosi sa kriminalom, problemima na granici, a posebno inflacijom i drugim ekonomskim teškoćama. Pesimizam o ekonomiji je sveprisutan. Istorijski gledano, to je uvijek išlo u prilog stranci koja ne kontroliše Bijelu kuću – u ovom slučaju republikancima.
Predsjednica Republikanskog nacionalnog komiteta Rona Mekdenijel (Ronna McDaniel) je, predviđajući pobjedu svoje stranke u oba doma Kongresa, optužila Bajdena da nije svjestan straha Amerikanaca zbog ekonomske situacije, te da umjesto toga ponavlja upozorenja o ugroženosti demokratije.
“Evo gdje su demokrate: oni negiraju inflaciju, negiraju kriminal, negiraju obrazovanje”, rekla je Mekdenijel.
Međutim, Bajden je istakao da je zabrinutost republikanaca za ekonomiju varka, tvrdeći da će, ako osvoje većinu, smanjiti socijalno osiguranje i Medicare.
“Vidite, njihov program se svodi na to da bogati postanu još bogatiji. Srednja klasa je na udaru, a siromašni postaju još siromašniji sa njihovom politikom”, rekao je Bajden.
Da li latino birači i dalje klize udesno?
Demokrate su nastojale da se približe latinoameričkim biračima nakon lošeg učinka na izborima 2020. Ali, postoje razlozi za vjerovanje da bi demokrate ove godine mogle proći još gore među ključnim glasačkim blokom, koji je dugo bio stub ove partije.
Obje stranke su se posebno fokusirale na dolinu Rio Grande u južnom Teksasu, pretežno nastanjenu latinoameričkim zajednicama, gdje Bajdenova administracija nastoji da riješi probleme duž granice između SAD i Meksika. Ipak, republikanci vjeruju da će osvojiti čak tri mjesta u Predstavničkom domu u ovom nekadašnjem demokratskom uporištu.
Republikanci su takođe optimisti da će ostvariti dobar rezultat u okrugu Majami-Dejd (Dade) na Floridi, gdje živi 1,5 miliona Latinoamerikanaca koji imaju pravo glasa i uporište je demokrata u posljednjih 20 godina. Međutim, republikanci su tamo dobro prošli na posljednjim predsjedničkim izborima.
Ukoliko bi demokrate izgubile Majami-Dejd, to bi im praktično uskratilo pobjedu na nivou cijele države.
Glasanje Latinoamerikanaca će biti ključno i u drugim državama, uključujući Arizonu i Nevadu, gdje članici Demokratske stranke Ketrin Kortez Masto (Catherine Cortez Masto), prvoj latino senatorki u zemlji, predstoji neizvjesna bitka za reizbor.
Kakva je pozicija Trampovih kandidata?
Tramp i dalje ima dominantnu ulogu u Republikanskoj stranci, ali nadmetanja u utorak će testirati njegov uticaj u širem biračkom tijelu.
On, naravno, nije na glasačkom listiću, ali jesu desetine kandidata koje podržava. Među njima su i nekoliko kontroverznih koji su na unutarstranačkim izborima pobijedili kandidate koje podržava establišment stranke.
Ukoliko Trampovi kandidati loše prođu, postavilo bi se pitanje njegove političke snage jer razmatra učešće u predsjedničkoj utrci 2024, što bi mogao da obznani ubrzo po završetku ovih izbora.
U Pensilvaniji, Trampov lojalista Dag Mastrijano (Doug Mastriano), kandidat za guvernera, zaostaje u anketama iza demokrate Džoša Šapira (Josh Shapiro). U istoj državi, njegov kandidat za senatora dr Mehmet Oz, u tijesnoj je utrci sa demokratom Džonom Fetermanom (John Fetterman).
U Arizoni, kandidat za guvernera Kari Lejk (Kari Lake) i Senat Blejk Masters (Blake Masters), koji su promovisali Trampove laži o ukradenim izborima 2020, imaju šansi da pobijede.
AP sugeriše da treba pomno pratiti još nekoliko Trampovih lojalista: kandidata za Senat Ohaja Džeja Di Vensa (JD Vance), kandidata za Senat Sjeverne Karoline Ted Bad (Budd), te kandidate za guvernera Mičigena Tjudora Diksona (Dixon) i Njujorka Li Zeldina.
Bajdenu sužen prostor u slučaju pobjede republikanaca
Ako republikanci preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom, mogu ograničiti Bajdenove zakonodavne inicijative, uključujući potrošnju i podizanje gornje granice duga.
Oni obećavaju nemilosrdnu rundu istraga i saslušanja o svemu, od povlačenja SAD iz Avganistana i povećanja priliva migranata preko južne granice do poslova Bajdenovog sina Hantera.
Na desetine Trampovih lojalista u Predstavničkom domu bi u slučaju republikanske većine, nastojalo da što više oteža Bajdenu posao uoči potencijalnog revanša sa njihovim liderom 2024.
Istovremeno, ukoliko republikanci preuzmu i Senat, to bi osujetilo Bajdenove nade da će uspostaviti ravnotežu u Vrhovnom sudu, u kome konzervativci imaju uvjerljivu većinu nakon što je nekoliko njih imenovao Tramp.
Uticaj na izbore 2024.
Ovi izbori mogu uticati i na ishod predsjedničkih 2024. Loša noć za demokrate mogla bi da dovede u pitanje Bajdenovu kandidaturu za drugi mandat. Istovremeno, Tramp bi gotovo sigurno iskoristio velike pobjede republikanaca kao dokaz svoje političke snage uoči treće potencijalne kandidature za Bijelu kuću.
On je prošle sedmice izjavio u Ajovi da će “vrlo, vrlo vjerovatno” ponovo kandidovati za predsjednika. U nedjelju je na Floridi, gdje je podržao reizbor senatora Marka Rubija, opet nagovestio tu mogućnost.
“Vjerovatno ću to morati da uradim ponovo, ali budite u toku”, rekao je Tramp.
Zagovornici dobre vlade su posebno zabrinuti zbog desetina kandidata koji su negirali rezultate izbora 2020.
Republikanac Džim Marčant (Jim Marchant) kandiduje se za državnog sekretara Nevade, koji ima funkciju glavnog izbornog zvaničnika. Marčant je šef Koalicije američkih državnih sekretara koja okuplja Trampove lojaliste koji neosnovano tvrde da je na izborima 2020. bilo prevara birača.
Osim izborne administracije, drugi kandidati širom države mogli bi da iskoriste dobre rezultate u utorak da se pozicioniraju za izbore za 2024. godinu.
Lejk, republikanski kandidat Arizone za guvernera, već se smatra potencijalnim Trampovim kandidatom za potpredsjednika. Guverner Floride Ron DeSantis, koji se kandiduje za ponovni izbor u utorak, takođe razmatra učešće u predsjedničkoj utrci 2024, bez obzira da li će se Tramp kandidovati.
Istorija sugeriše da u slučaju lošeg rezultata u utorak, demokrate ne moraju da paniče oko izbora 2024, mada će, kako navodi CNN, imati razloga za brigu. Izbori na sredini mandata nisu bile previše pouzdani indikator rezultata predsjedničkih izbora dvije godine kasnije.
Džimi Karter (Jimmy Carter) i Džordž H.V. Buš (George H.W. Bush) su imali relativno dobre rezultate na sredini mandata, ali su izgubili utrke za reizbor.
Predsjednici su izgubili izbore dvije godine nakon loših rezultata na sredini mandata – 1958, 1966, 1974. i 2018.
Ali, Hari Truman (Harry Truman) 1948, Ronald Regan (Reagan) 1984, Bil Klinton 1996. i Barak Obama 2012. po drugi put su pobijedili, uglavnom ubjedljivo, dvije godine nakon loših rezultata na izborima na sredini mandata.
