Država će u narednoj godini izdati garancije vrijedne 39 miliona eura za kredite Regionalnog vodovoda, Željezničkog prevoza i Željezničke infrastrukture, predviđeno je Prijedlogom zakona o budžetu za 2022. koji je Vlada juče dostavila parlamentu.
Vlada će garantovati za kredit Regionalnog vodovoda kod EBRD do 12 miliona eura. To je druga tranša kredita, ukupne vrijednosti 24 miliona eura za vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu u naseljima Dobre vode, Veliki pijesak i Utjeha u Baru i Kruče u Ulcinju.
Za dva kredita Željezničkog prevoza biće izdate garancije vrijedne 16 miliona eura i to za kredit od 14 miliona kod EBRD za nabavku novih vozova i dva miliona eura kod Eurofime za generalni remont vozova. Garancija od 11 miliona eura biće data Željezničkoj infrastrukturi za kredit kod EBRD-a za nabavku mehanizacije za održavanje pruga i opreme za pomoćni voz.
Svop ugovori
Nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u narednoj godini iznose 500 miliona eura i finansiraće se depozitima i novcem iz postojećih kreditnih aranžmana. Za otkup ili refinansiranje duga država se može zadužiti 900 miliona eura, a dodatnih 500 miliona za potrebe finansiranja deficita i stvaranja fiskalne rezerve u 2023. Ministar Milojko Spajić saopštio je da nema potrebe za novim zaduživanjem, ali da će iskoristiti dobar trenutak za pozajmice ako za to bude prilike na tržištu.
Za gradnju prioritetne dionice auto-puta obezbijeđeno je 85 odsto sredstava kreditom kod kineske Eksim banke, dok će preostalih 15 odsto biti obezbijeđeno iz sopstvenih sredstava, kroz emisiju obveznica i državnih zapisa ili zaključenjem kreditnih aranžmana.
Vlada u 2022. godini može zaključiti svop ugovore i ugovore o kupovini derivata na način uobičajen u poslovnoj praksi, radi zaštite od rizika kamatnih i valutnih promjena u vezi sa kineskim kreditom za auto-put, ali i drugim kreditima, emitovanim obveznicama i izdatim garancijama.
Kazne za banke i firme
Uz Prijedlog zakona o budžetu, Vlada je juče parlamentu dostavila i set zakona kojima se omogućuje implementacija najavljenih poreskih reformi. Da bi osigurala da će poslodavci, nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje i smanjenje opterećenja na rad, podići minimalac na 450 eura i sve plate za 17 odsto u prosjeku, Vlada je predložila izmjene Zakona o radu, kojima je ta obaveza uvrštena u OKU.
Predložen je zakon o porezu na podizanje gotovog novca sa poslovnog računa koji predviđa oporezivanje preduzeća i preduzetnika po stopi od pet odsto, uz obavezu banke da obračunava, obustavlja i uplaćuje porez.
Zakonom su predviđene kazne od 1.000 do 12.000 eura za banke ako ne obustave i uplate porez i ne izdaju dokaz o plaćenom porezu, a biće kažnjeno i odgovorno lice u bankama od 500 do 2.000 eura. Kazna od 1.000 do 10.000 eura predviđena je za firme ako do 31. januara tekuće za prethodnu godinu ne dostavi prijavu i dokaz o podignutom gotovom novcu sa poslovnog računa i plaćenom porezu. Kazna za odgovorno lice je od 500 do 1.000 eura. Ako ne plate porez i o tome do 31. januara ne obavijeste nadležne biće kažnjeni i preduzetnici od 1.000 do 6.000 eura. Ovaj zakon će se primjenjivati od 1. juna sljedeće godine.
Prijedlogom izmjena Zakona o doprinosima poslodavci su obavezani da do 15. u tekućem mjesecu obračunaju i uplate doprinose za prethodni mjesec.
Rate za reprogram poreskog duga od 50 do 1.000 eura
Prijedlogom zakona o reprogramu poreskog potraživanja, od čije primjene Vlada računa 15 miliona eura godišnjih prihoda, definisani su iznosi mjesečnih rata, koje ne mogu biti manje od 50 eura za fizičkо licе koje ne obavlja privrednu djelatnost, 70 eura za preduzetnikа koji plaća paušal, 100 eura za preduzetnikа koji je PDV obveznik i za firmu koja ima do pet radnika.
Firme do 50 zaposlenih plaćaće najmanje 500 eura mjesečno, a 1.000 eura firme sa više zaposlenih.
Reprogram obuhvata i jednokratnu uplatu 10 odsto ukupnog duga.
