Govoreći na otvaranju, jedan od autora izložbe, novinar Ivan Mijanović kazao je da 12 izloženih panoa govore o prkosnom i slobodarskom Cetinju – Cetinju koje je vjekovima drugovalo sa slobodom i krvlju je plaćalo.
"Oni su ovdje da nas podsjete na trinaestojulske ustanike, borce koji su jurišali na Pljevlja, na one koji su ginuli na Kupresu, Vilića Guvnu i Neretvi, Ljubinom Grobu i Sutjesci, koji su ginuli za Beograd, Sarajevo i Zagreb, jednako kao za svoje Cetinje. Ali ono što je najvažnije – oni su ovdje da nas podsjete na njihovu ideju, ideju borbe za čovjeka, pravdu i jednakost", kazao je Mijanović.
On je naglasio da, danas, poslije 80 godina, antifašizam ne smijemo posmatrati kao relikt prošlosti.
"On danas nije borba protiv pobijeđenog neprijatelja u Drugom svjetskom ratu. Neophodno je njegovati kulturu sjećanja, obilježavati značajne datume iz slavne prošlosti, podsjećati na žrtve fašizma kroz istoriju, ali sve to nema svrhu ako se aktivno ne borimo protiv savremenih oblika fašizma. I zato se naš antifašizam ne smije pretvoriti u život u prošlosti. I zato nam je potrebna obnova antifašizma, antifašizma koji neće imati samo nacionalni karakter", istakao je Mijanović i dodao da ovakve izložbe treba da nam posluže kao primjer, kao uzor i kao inspiracija.
On se zahvalio Prijestonici Cetinje i gradonačelniku Nikoli Đuraškoviću koji su pomogli da se organizuje jedan ovakav događaj.
Na 12 panoa predstavljen je i objašnjen razvoj antifašističkog pokreta na Cetinju u periodu Drugog svjetskog rata. Uvodni dio izložbe opisuje nastanak revolucionarnog pokreta na Cetinju između dva svjetska rata, sa posebnim osvrtom na najznačajnije ličnosti tog perioda. Prikazani su događaji iz narodnooslobodilačke borbe vezani za Cetinje, kroz tekstove, fotografije, novinske isječke, partizanske proglase i proglase saradnika okupatora. Događaji su predstavljeni hronološkim redom, od odluka za podizanje ustanka, najznačajnijih borbi, represalija okupatora prema stanovništvu, formiranja Lovćenskog partizanskog odreda, Prve i Četvrte proleterske brigade, do konačnog oslobođenja Cetinja, 13. novembra 1944. godine.
Autori izložbe su novinar Ivan Mijanović i istoričari Filip Kuzman i Vukan Ražnatović.
