Politika

Venecijanska komisija ukazala na niz kolizija u odnosu na najviši pravni akt

Izmjene Zakona o predsjedniku neustavne: Sporni brojni članovi novog akta

Više odredbi izmjena Zakona o predsjedniku, koje je usvojila parlamentarna većina, u potpunoj su koliziji sa Ustavom Crne Gore, proističe iz mišljenja Venecijanske komisije, u koje je Portal Analitika imao uvid.

Izmjene Zakona o predsjedniku neustavne: Sporni brojni članovi novog akta Foto: Rezidencija predsjednika / PA
Portal AnalitikaIzvor

Najprije, kako navode iz Venecijanske komisije, neustavna je izmjena sedmog člana zakona, kojom je predviđeno da je “predsjednik dužan da predloži novog mandatara u roku od sedam dana u okviru roka od 90 dana od imenovanja prvog Mmandatara, za slučaj da je mandat vraćen jednom ili više puta”.

“Komisija zaključuje da ovaj rok nema nikakvo uporište u Ustavu”, stoji u mišljenju VK.

Naročito je opširan zaključak koji se odnosi na član 7f izmijenjenog Zakona o predsjedniku, a kojim je između ostalog predviđeno šta se dešava ako predsjednik ne predloži mandatara za sastav vlade.

“Jasno u suprotnosti sa diskrecionim ovlašćenjem”

U samom zakonu, uz ostalo, stoji kako će se u tom slučaju “mandatarom smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine ukupnog broja poslanika”, te da je neutvrđivanje mandatara “razlog za njegovo (predsjednik, prim. aut.) razrješenje”.

Evo šta piše u zaključcima Venecijanske komisije povodom izmjena Zakona o predsjedniku
3
Evo šta piše u zaključcima Venecijanske komisije povodom…
09.12.2022 12:01

“Ove odredbe jasno su u suprotnosti sa diskrecionim ovlašćenjem koje predsjedniku daje član 103 Ustava u pogledu izbora (ili odbijanja) kandidata kojeg je predložila dominantna partija / koalicija. Novi član 7f (1) čak lišava predsjednika ustavnog prava da predlaže kandidata (mandatara, prim. aut.)”, naglašeno je u mišljenju VK.

Sporan i “novi krug”

Sporan je i član 7d izmijenjenog zakona, kojim je uspostavljen institute postupka ponavljanja konsultacija, odnosno “novog kruga”.

“Novi član 7d (ponavljanje konsultacija o kandidatu za premijera) podrazumijeva procedure koje nemaju uporište u Ustavu”, naglašeno je dalje u dokumentu VK u koji je Portal Analitika imao uvid.

Pored dijela zakona koji se tiče određivanja mandatara, za VK je jednako sporan i onaj koji se odnosi na imenovanje i opoziv diplomatskih predstavnika.

Neustavan i član o imenovanju i opozivu ambasadora

U članu izmijenjenog Zakona o predsjedniku stoji sljedeće: Predsjednik je duzan da postavi kandidata za Ambasadora kog je predlozila Vlada, ako je Odbor misljenjem podrzao postavijenje tog kandidata. Predsjednik je duzan da trazi ponovno izjasnjavanje Vlade o predlozenom kandidatu, ako je Odbor misljenjem odbio da podrzi njegovo postavijenje. Predsjednik je duzan da postavi kandidata predlozenog za Ambasadora, ako Vlada ostane pri istom predlogu nakon ponovnog odiucivanja u skladu sa prethodnim stavom ovog clana”.

No, Venecijanska komisija na to kaže sljedeće – “Odredbe novog člana 7h, kojim se predsjednik obavezuje da poštuje prijedlog Vlade (i skupštinskog odbora) nemaju uporište u Ustavu i ograničavaju diskreciono pravo predsjednika na protivustavan način”.

Podsjetimo, poslanici u Skupštini u ponedjeljak će ponovo glasati o izmjenama Zakona o predsjedniku, a pojedini poslanički klubovi iz parlamentarne većine već su najavili da će opet podržati taj dokument.

Portal Analitika