Iston Sinemon je rođen u Univerzitetskoj bolnici Djuk sa srčanom bolešću jedne komore, što je značilo da je njegovo srce imalo samo jednu komoru, umjesto dvije, da pumpa krv do ostatka njegovog tijela, piše CNN.
Nakon što dvije operacije srca nisu mogle da isprave srčani zalistak, njegovom hirurškom timu je postalo jasno da će Istonu biti potrebno novo srce.
Ali transplantacija bi zahtijevala da Iston bude na ljekovima za suzbijanje imuniteta do kraja života kako njegovo tijelo ne bi odbacilo novi organ. Ovi ljekovi mogu da povećaju rizik od karcinoma i mogu da budu toksični za bubrege, kao i da učine pacijente podložnijim teškim infekcijama.
Ali doktori su naišli na još jedan izazov dok je Iston čekao transplantaciju srca. Nakon ponovljenih infekcija, dalje testiranje je otkrilo da je imao nedostatak specifične vrste ćelije imunog sistema koja se zove T ćelija. T ćelije sazrijevaju u timusu (grudna žlijezda), organu koji se nalazi ispred srca.
Istonova loša imunološka funkcija značila je da njegovo telo prirodno nije proizvodilo T ćelije, koje su takođe često odgovorne za to što telo odbacuje i napada presađeni organ kada ga ne prepozna.
"Bilo je to slučajno u smislu da je Istonu bila potrebna i transplantacija srca, a takođe je imao i veoma lošu imunološku funkciju", rekao je dr Džozef Turek, šef pedijatrijske kardiohirurgije na Univerzitetu Djuk i član Istonovog hirurškog tima, na konferenciji za novinare.
Ovo je učinilo Istona kandidatom za novu operaciju za dobijanje i novog srca i obrađenog timusa od istog donatora. Ova kombinacija procedura nikada nije urađena na čovjeku.
Za Istonove roditelje, Kejtlin i Brendona Sinemona, odluka da njihova beba bude podvrgnuta tako kritičnim procedurama nije bila laka, posebno imajući u vidu rizike koje nosi operacija transplantacije. Kada Istonova druga operacija nije uspjela, Turek je razgovarao o opcijama sa Sinamonsima.
"Mislim da je jedna stvar koja nas je najviše trgla je to što nam je rekao da želi da nam vratim našeg sina, a jedini način na koji to može da uradim je transplantacija", rekla je Kejtlin Sinemon za CNN.
Ona je dodala da je doktor rekao i to da "ako uspije, ne samo da će to pomoći Istonu, već će pomoći i milionima drugih ljudi, a ako ne uspije, bar smo probali".
Prema mišljenju Tureka, Univerzitet Djuk je jedino mesto na zapadnoj hemisferi koje vrši transplantaciju kultivisanog timusa, pri čemu se donorske ćelije timusa inkubiraju i uzgajaju u laboratoriji prije nego što se implantiraju u primaoca.
U zdravom imunološkom sistemu, nezrele imune ćelije ulaze u timus, gdje uče da identifikuju šta je "sopstveno", a šta strano. Proces kultivisanja timusa čisti bilo koju zrelu imunološku ćeliju donatora, ostavljajući skelu timusa da bi primalac mogao da razvije sopstvene imune ćelije.
"Ideja da timus raste u istom okruženju kao i novi transplantirani organ je ono što mu omogućava da ga prepozna kao "nešto svoje", rekao je dr Turek za CNN.
Istonov imuni nedostatak značio je da bi mogao da razvije jedan aspekt svog imunog sistema - T ćelije - dok se njegovo tijelo navikavalo na novo srce. Ova dvostruka transplantacija od istog donora mogla bi čak da eliminiše potrebu za opasnim doživotnim ljekovima za suzbijanje imuniteta.
U avgustu, sa šest mjeseci, Iston je dobio transplantaciju srca i počeo je da uzima ljekove za suzbijanje imuniteta. Dvije nedjelje kasnije, nakon što su donorske ćelije timusa završile proces kulture, on je takođe primio implantaciju timusa.
"Preplitanje sreće i tuge, sa jedne strane ste uzbuđeni zbog toga što će vaše dijete dobiti transplantaciju poslije koje ćete moći da ga dovedete kući , a sa druge strane znate da je neko drugi svoje dijete izgubio", rekao je Sinemon.
Ubrzo nakon operacije, Iston je prebačen sa odeljenja intenzivne njege, što je roditeljima nagovijestilo da se dobro oporavlja.
Rezultati
Šest mjeseci nakon transplantacije, testiranje je pokazalo da je Istonov novi timus pravilno razvijao T ćelije i da njegovo tijelo nije odbacilo njegovo novo srce. Ovi rezultati su obećavajući, a Istonov medicinski tim se nada da će ga odviknuti od ljekova za suzbijanje imuniteta za godinu dana ako testovi potvrde da njegove T ćelije prepoznaju njegovo transplantirano srce kao svoje.
"Ideja da biste mogli da imate transplantaciju i da ne morate da uzimate ove ljekove je zaista nešto što "mijenja igru" za pacijente sa transplantiranim organima", rekao je dr Turek za CNN.
On je je takođe rekao da bi uspjeh ove procedure mogao da znači da presađeno srce može duže da živi.
Trenutno transplantirana srca obično prežive samo 10 do 15 godina zbog malih epizoda odbacivanja u godinama nakon procedure. Obično se ove epizode mogu liječiti povećanjem doze ljekova za suzbijanje imuniteta, ali vremenom mogu da unište integritet srca.
Dakle, izgradnja imunog sistema koji je tolerantan na transplantaciju srca može da poveća izdržljivost tog srca.
Dr Turek ovo vidi kao otvaranje vrata budućnosti transplantacijske medicine. Sljedeći korak je testiranje da li bi ova procedura mogla da bude uspješna kod nekoga sa zdravim imunološkim sistemom kome je potrebna transplantacija organa.
"Mislim da će, ako se to desi, to biti način na koji će se većina transplantacija raditi u budućnosti, a to će se odnositi na sve organe", rekao je dr Turek za CNN.
Međutim, T ćelije čine samo jedan dio odgovora imunog sistema na transplantirane organe, primijetila je dr Rešma Binivale, vanredni profesor kardiohirurgije i direktor pedijatrijske transplantacije srca na UCLA.
"Ne bih žurila sa tvrdnjom da će dijete biti potpuno isključeno sa supresije imuniteta, jer ova tehnika brine samo o T ćelijama, o ćelijama timusa", rekla je dr Binivel, koja nije bila uključena u Istonovu operaciju.
Ona je dodala da je "imunitet takođe posredovan antitijelima humoralnih ćelija, koje zahtijevaju potpuno drugačiji mehanizam supresije imuniteta".
B ćelije, poznate i kao humoralne ćelije, su vrsta imunskih ćelija koje prave antitijela i nastaju u koštanoj srži.
"Ovo može biti odlično rješenje kratkoročno, ali ne pruža doživotno rješenje", rekla je dr Binivale za CNN.
Još uvijek nije jasno da li bi ova procedura bila održiva kod odraslog pacijenta, kaže dr Turek, jer se timus smanjuje kako ljudi stare, a koštana srž postaje odgovorna za stvaranje T ćelija.
"To je jedna od stvari koje posmatramo u laboratoriji, kao i da saznamo koja je naša pogodna starost donora. Vjerujemo da će to vjerovatno biti negdje u ranom odraslom dobu gdje biste još uvijek imali održiv timus za transplantaciju", rekao je dr Turek.
Postoji čak i mogućnost da kultivisane transplantacije timusa prate ksenotransplantacije, kada se životinjski organi transplantiraju u ljude.
Čovjek koji je prvi dobio genetski modifikovano svinjsko srce umro je ove nedjelje, dva mjeseca nakon operacije. Dr Turek kaže da bi kultivisana transplantacija timusa mogla da ukloniti potrebu za visokim dozama ljekova za suzbijanje imuniteta koji su ovom muškarcu bili potrebni.
"Kada smo ga doveli kući, nije mogao ni glavu da podigne. Morali smo da ga nosimo okolo kao tek rođenu bebu, a sada se šeta po kući, smije se i igra se sa sestrom", rekla je majka dječaka i dodala da kada biste vidjeli ne biste pomislili da je prošao sve kroz šta je prošao.
