"I pored toga što je tokom godine ostvaren rast bolji od očekivanog, pomenute krize dovode do značajnih nepovoljnih okolnosti za region", navodi se u saopštenju povodom Izvještaja SB.
U prvoj polovini 2022. godine, pokazalo se da je ekonomski rast, podstaknut privatnom potrošnjom i investicijama, snažan i iznad očekivanja. Do sredine 2022. godine, zaposlenost je u nekoliko zemalja dosegla istorijski maksimum, tako da je trenutna prosječna stopa zaposlenosti u regionu 46 procenata, odnosno 3 procenta više nego sredinom 2021. godine. Svi sektori su doprinijeli oporavku tržišta rada, pri čemu je glavnu ulogu imao sektor usluga (uključujući turizam), ističe se u saopštenju.
Međutim, dinamika rasta sada počinje da usporava, suočena sa sve većim izazovima. Porast cijena hrane i energije doveo je do rasta inflacije kakav odavno nije viđen, što je uticalo na pad kupovne moći i povjerenja preduzeća. Tržište rada počinje da se hladi, a zaposlenost usporava u uslovima visoke inflacije i povećane nesigurnosti.
„Vlade Zapadnog Balkana preduzimaju mjere neophodne da se odgovori na sve veću inflaciju i energetsku krizu, ali je cijena toga visoka: javna potrošnja je značajno porasla,“ kazala je Šaoćing Ju (Xiaoqing Yu), direktorka Svjetske banke za Zapadni Balkan.
„Ključno je da se tim mjerama ublaži uticaj ovih kriza na najranjivija domaćinstva i preduzeća, a Svjetska banka je spremna da podrži zemlje u tome,“ navela je.
Crna Gora je ostvarila izuzetno snažan rast u prvoj polovini 2022. godine zahvaljujući rastu privatne potrošnje i daljem oporavku turizma. Međutim, perspektivu dodatnog oporavka opterećuju nepovoljni globalni izgledi i visok stepen neizvjesnosti u zemlji i van nje.
„Mada je u Crnoj Gori rast bio iznad očekivanog u prvoj polovini 2022. godine, kombinacija šokova utiče na srednjoročne izglede,“ kazao je Kristofer Šeldon (Christopher Sheldon), šef Kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
„Uz ograničen fiskalni prostor, uvećan javni dug i veće troškove finansiranja, razborito fiskalno upravljanje postaje imperativ za Crnu Goru. Istovremeno bi trebalo vratiti fokus na strukturne reforme, u cilju podsticanja rasta i otvaranja radnih mjesta", istakao je.
Prema ovom izvještaju, reforme bi obuhvatale mjere za unapređenje tržišne konkurencije, uklanjanje prepreka za preduzeća, bolje zadržavanje stranih investitora i reinvestiranje, smanjenje prepreka za učešće žena na tržištu rada, unapređenje kvaliteta obrazovanja i više standarde u upravi, uključujući digitalizaciju.
U izvještaju se kaže da aktuelna kriza naglašava i značaj ubrzavanja zelene tranzicije u regionu sa ciljem prelaska sa nestabilnih ugljovodonika na čistiju proizvodnju električne energije i zelenije obrasce proizvodnje i potrošnje.
